| < | listopad, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
|
poseban post VIRTUALNE VELIČINE Oni su poznati, oni su priznati, Oni su pisci, pjesnici, književnici Nove scene cjenjeni autori. Oni su samopromovirani Na društvenim mrežama uočljivi, Nasilni svojim prisustvom. Oni su svijet kojem ne pripadam, Koji me obeshrabri u traganju Za riječima što ostaju stoljećima. Tugaljivo je to i plačno pisanje O tugaljivim i plačnim životima, O dnevno izgubljenom interesu Za bilo što osim samog sebe. Oni se tješe selfijima u pozi kralja Izgubljene krune i prijestolja, U ogrtačima kineskog blještavila. Na kraju virtualnog života Iza njih čak i praznina ostaje Prazna. |
|
Posljednja u nizu velikih mirogojskih zdanja gradila se crkva Krista Kralja. Tek 1906. godine zatražilo je gradsko poglavarstvo od Bolléa nacrte za središnju kapelu. Bollé je prvo zamislio da kapela bude smještena na samom ulazu – između prva dva paviljona. Nacrti su prihvaćeni 1913. godine, ali uz promjenu smještaja kapele. Prihvaća se prijedlog da se kapela uvuče u prostor groblja, te Bollé nacrtu dodaje arkade u obliku potkove koje spajaju kapelu s postojećim arkadama i tako definira arhitektonsku cjelinu, a ispred kapele oblikuje unutarnji trg. Zbog nedostatka novca, kriznog stanja u Monarhiji i Prvoga svjetskoga rata, gradnja kapele počinje tek 1927. godine i izvodi se prema nacrtu Bolléa, koji je tada već mrtav. Dovršio ju je 1929. godine graditelj Rauscher.[10] U suterenu crkve je kripta s grobnicama, a glavna razina crkve viša je oko dva metra od okolnog tla. Kapela je centralnog tlocrta s pročelnim trijemom i velikom apsidom na koju se, s istočne strane – odnosno prema groblju – nastavljaju sakristija i pomoćne prostorije. Središnji prostor kapele nadsvođen je visokim tamburom i kupolom na pandantivima. U četiri ugla smještena su zavojita stubišta, zaključena ugaonim tamburima i kupolama. Pročelje je oblikovano kao portik s četiri stupa koji nose arhitrav i timpanon.[11] Izgradnjom Crkve Krista Kralja kao konačnog glavnog akcenta, zaokružena je Bolléova arhitektonska ideja velikog gradskog groblja, a crkva i iznutra i izvana dominira prostorom cjelokupnog Mirogoja. Ako vas zanima nešto malo više o Klaiću, klik na Klaić Ivo Tijardović Tijardović Matko Laginja Laginja Petar Preradović Preradović Stjepan Radić Radić |
|
Za one koje zanima nešto više saznati o poznatom arhitektu koji je projektirao groblje Mirogoj, a i druge zgrade u Zagrebu samo klik na Bolle Posebno mjesto na groblju je Zid Boli koji me svaki put ponovo duboko ražalosti iz više razloga, ali post nije o razlozima već o posebnosti groblja pa ne bih. Na stari dio groblja se ulazi iz više smjerova, ovaj je sa sjeverne strane arkada Ono što me uvijek privlači svaki put su razni zapisi o osobi koja je pokopana pa evo nekih po mom mišljenje zanimljivih: Ovaj mi je najposebniji od mnogih koje sam tijekom šetnji po Mirogoju vidjela. A ima i poetske tuge (u idućem postu od crkve na dalje) |
|
Mirogoj Povijest Mirogoja je preduga za post, a skraćivati stvarno nema smisla jer je lijepa kao što je i sam Mirogoj jedno od najljepših groblja u Evropi. Ja ću pokušati pokazati slikopisom i nadam se da ćete poželjeti prošetati Mirogojem bez obzira imate li koga od predaka na tom groblju ili ne. Novi zid koji odvaja prometnicu od samog groblja. Dobro je osmišljen i funkcionalan. Ideja sa posudama za vodu kako ne morate nositi od kuće jednako je odlična i postavljena je kod svake pumpe na cijelom groblju. o veličini groblja govori i plan koji je na više mjesta postavljen lijepo rečeno dio arkada u tzv novom dijelu groblja ima puno poznatih i slavnih Marko Veselica Ena Begović Dražen Petrović izuzetno skromno, Ivica Račan Edo Murtić Neki drugovi iz prošle države, a i iz ove naše danas U idućem postu slijede arkade. |