Pušenje ili zdravlje
 Znam da danas nije svjetski dan borbe protiv pušenja, ali ipak tipkam ovaj tekst. Dilema pušenje ili zdravlje! Za mene koji nikad nisam pušio nema dileme, cigareta mi smeta, smrdi, jednostavno ne treba. Ma lako je meni kad nisam nikad ni probao, svi pušači koje znam su mi govorili da mi je tako i bolje i da i ne pokušavam ali na moje pitanje čemu tebi potreba za tim odgovori su bili jednostavno volim, smiruje me, treba mi, ne mogu bez toga...
Pasivno, svi mi koji smo bilo kada bili u društvu sa pušačem ili u prostoriji gdje se puši smo izloženi pušenju.
Gdje se to najviše puši? Koliko sastojaka čini cigaretu? Koje bolesti i koliko direktno i indirektno izazivaju cigarete? Šta je to nikotinska zavisnost i koliko je rasprostranjena i opasna? Da li je štetno pasivno pušenje? Kako cigareta utiče na koncentraciju i IQ? Naredni redovi donose odgovore na ova pitanja...
Najveći potrošači duvana u Evropi nalaze se na Balkanu, uporištu zavisnosti o pušenju koja zahvata između 30 i 40 posto odraslih u regiji i koja je na prostoru bivše Jugoslavije odgovorna za smrt više od 40 posto ljudi mlađih od 70 godina, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zavisnost o duvanu kod žena i dalje raste u balkanskim zemljama, a posebno je visoka u SiCG - 34 posto, te BiH - 28 posto. Neki podaci govore da se u Srbiji dnevno popuši oko 73 miliona cigareta i da taj "užitak" košta 3.100.000 evra za dan, što znači da za godinu dana Srbi popuše 1.800.000.000 evra.
A koliko sastojaka sadrže cigarete? U cigarete se ubacuje oko 600 komponenti: Sumpor se stavlja da bi nekvalitetan duvan dobio žutu boju. Olovo, da bi korigovao ukus i zbog ovog sastojka pušači često osjećaju metalni ukus u ustima. Da bi se stabilizovala vlaga, proizvođači ubacuju antifriz. Da se pepeo ne bi krunio dodaju se azbestna vlakna, a da bi bio bijel ubacuje se titan-dioksid. Kako su proizvođači počeli da ubacuju amonijak u cigarete, dokazano je da amonijak stvara ozbiljne promjene u mozgu po pitanju zavisnosti.
Pušenje kao zavisnost.
Naime, kao najteži oblik zavisnosti se kategoriše heroinska zavisnost, pušenje je na drugom mjestu, treća je zavisnost od kokaina, četvrta alkol i peta zavisnost od kafe. Koliko je teško osloboditi se nikotinske zavisnosti svjedoči podatak da dok proizvođači nisu ubacivali amonijak, 15 odsto pušača mogao je lakše, bez stručne pomoći, da ostavi cigarete, a sada je tek procenat od 0,1 do 0,2 posto prestane spontano da puši.
Uz izuzetno snažnu nikotinsku zavisnost, ozbiljan problem je i apstinencijalni sindrom koji se razvija odmah po prestanku pušenja. Kriza koja počinje već posle dva časa može da traje i do šest mjeseci. Pušač je suočen sa žudnjom za cigaretom, promjenljivog je raspoloženja, uzrujan, sa znacima anksioznih i depresivnih reakcija. Usporen je srčani rad, koncentracija je niža, usporen je metabolizam, primetna je stalna glad...
Koliko je jaka zavisnost o nikotinu svjedoči podatak da je čak 60 % pušača nastavilo s tom navikom i nakon preživljenog infarkta.Većina bi se pušača na mjesec dana radije odrekla seksa nego pušenja, a neki bi se prije okušali u bungee jumpingu ili skoku padobranom nego prestali pušiti- rezultat je ispitivanja iz 2003. godine više od 2.000 pušača u šest evropskih zemalja. Iako ih 62 posto misli da je dolazak Nove godine najbolji trenutak za prestanak pušenja, samo tri posto ih je to i učinilo, pokazalo je istraživanje.
Štetnost duvanskog dima
Duvanski dim je jos štetniji i za pušače i za nepušače te uzrokuje mnogo više vrsta raka nego sto se dosad mislilo, kažu nam istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Iako je poznato da je pušenje glavni uzrok raka, naučnici su praćenjem više od jedne generacije pušača, dobili čistu sliku opasnosti pušenja. U svijetu postoji oko 1,2 milijarde pušača, a polovina njih umire prerano od raka, bolesti srca, emfizema i drugih bolesti povezanih sa pušenjem. Pušenje, uz vec poznate vrste raka (rak pluća, usne šupljine, jednjaka, grkljana, gušterače i mokraćnog mjehura), uzrokuje i rak želuca, jetre, debelog crijeva, maternice, bubrega, sinusa i mijeloičnu leukemiju. Naime, duvan je direktno odgovoran i uzročnik za 28 oboljenja, a sve ostale bolesti pogoršava. Po broju moždanih i srčanih udara prvi na svijetu su Rusi a drugi Srbi. Ključni razlog su cigarete. Od sto ljudi koji dobija rak pluća, od 95 do 98 su - pušači.
Istraživanja stručnjaka na temelju analiza praćenih 20 do 30 godina potvrdjuju da i pasivno pušenje uzrokuje rak. Pasivno pušenje (udisanje duvanskog dima u prostorijama u kojima se puši) za 20% povećava rizik od raka pluća kod ljudi i ne šteti samo ljudima već i životinjama. Psi i mačke koji su stalno izloženi dimu cigareta znatno skloniji kancerogenim oboljenjima od onih čiji vlasnici ne puše, pa je kod njih opasnost obolijevanja od raka pluća veća za 60% nego kod pasa čiji vlasnici ne puše. Slično je kod mačaka koje su stalno izložene dimu cigareta. Kod njih je mogućnost obolijevanja od limfoma, najčešće vrste raka kod mačaka, 3 puta veća nego kod onih koje nisu izložene dimu cigareta.
Istraživanje američkih naučnika s University of Michigan je pokazalo da dugotrajna konzumacija duvanskih proizvoda smanjuje IQ. Istraživanje objavljeno u časopisu Drug and Alcohol Dependence je u suprotnosti s raširenim vjerovanjem kako cigarete pušačima pomažu da se koncentrišu.
Naučnici nisu otkrili prirodu mehanizma koji se nalazi iza uticaja pušenja na više funkcije mozga, ali vjeruju da se radi o neurohemijskim učincima i oštećenjima krvnih sudova koje dovode krv do mozga.
To se slaže s rezultatima ranijih studija koje su pokazale da osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti i bolesti pluća imaju reducirane neurokognitivne funkcije.
Agresivni ljudi su vjerovatno genetski predodredjeni da postanu pusaci, otkrili su americki istrazivaci.
Rezultati istrazivanja, koje je sproveo naucni tim sa Kalifornijskog univerziteta u Irvajnu, pokazali su da iste varijacije gena koje odredjuju agresivni karakter ljudi cine ljude sklonijim zavisnosti od nikotina.
Ma ko nikad nije probao neka i ne pokušava, ko ne može bez toga nek’ smanji, ali svi pušači bi mogli da se jednostavno testiraju koliko su jaki kao osobe i pokušati se osloboditi suvišnog poroka. Ako baš vi razmišljate da ostavite cigarete onda je ova jesen idealna za to. Svakoga dana šetajte do pojave znoja i pri tome uživajte u jesenjim bojama. Poslije nekoliko dana, vaš ten će postati ljepši, prestaće kašalj, nećete se neprijatno osjetiti na duvanski dim (koji nepušači uvijek osjete). Najljepše od svega je što ćete osjetiti snagu pobjede i sačuvati vaše zdravlje.
Više o ovome i sličnim temama možete pročitati na www.prnjavor.co.sr
|
