Narodi i statistika
Postoje razna istraživanja o navikama nekih naroda, stepenu znanja, obavještenosti, ponašanju u nekim situacijama i pojavama... Naredni redovi donose rezultate nekoliko takvih istraživanja i to na temu samopoštovanja, ocjenjivanje subjektivnog nivoa sreće, radnim navikama i količini stresa na poslu.
U interkontinentalnom psihološkom istraživanju provedenog na uzorku od 17 hiljada ljudi iz 53 zemlje po količini samopoštovanja prvi na svijetu su Srbi. Drugo mjesto zauzeli su stanovnici Čilea, Hrvati su na "dobrom" osmom mjestu a poslednji su, i sa najvećim problem sa samopoštovanjem, Japanci.
U drugom, istraživanju koje je sprovela međunarodna kompanija za istraživanje tržišta GFK NOP ocjenjivan je subjektivni nivo sreće među pripadnicima raznih naroda. Prva nacija na ljestvici sreće su Australijanci kojih je čak 46 % izjavilo je da se osjeća "vrlo sretnima". Drugo mjesto srećnih nacija pripada Amerikancima kojih je "vrlo sretnih" 40 %, a na trećem mjestu su Egipćani. Visok postotak sreće izrazili su još Indijci, Britanci i Kanađani, a najtužniji i najdepresivniji narod na svijetu su Mađari.
Magazin "Nesenel dziografik Dojcland" sproveo je 2003. godine anketu širom svijeta o znanju stranih jezika, pa je utvrđeno da čak 60 odsto ispitanika iz Švedske, Njemačke i Italije tečno govori barem jedan strani jezik. Tako u Švedskoj čak nevjerovatnih 89 posto govori neki drugi jezik, dok je u Njemačkoj taj procenat 68, a u Italiji 63 posto. Francuzi nisu baš poliglote, samo 54 posto govori strani jezik, ali su od njih lošiji Britanci i Amerikanci, gdje tek nešto viŠe od trećine zna i neki drugi jezik osim engleskog. Najlošiji su ipak Japanci, gdje samo 19 posto može da komunicira na nekom drugom jeziku osim maternjeg.
Istraživanje o radu i radnim navikama sprovedeno 2003. godine donijelo je slijedeće rezultate: Nijemci provode samo šestinu svog vremena radeći – oni rade prosječnih 1 447 sati na godinu, Amerikanci 1 805 sati, a najvrijedniji, Koreanci, 2 447 sati.
Nijemci se i najviše odmaraju – imaju 30 dana godišnjeg odmora, plus 13 dana državnih praznika dok Amerikanci imaju 23 dana odmora. Osim što manje rade dok su zaposleni, Nijemci rano idu u penziju – s prosječnih 60,3 godine, dok Japanci prestaju raditi s 68,5 godina.
Anketa kompanije za posredovanje u zapošljavanju Kelly Services kojom je obuhvaćeno 19.000 radnika u 12 zemalja a čiji su rezultati objavljeni u oktobru 2005. godine zaključila je da su Holanđani znatno manje izloženi stresu od svojih kolega u Evropi i samo 16 posto njih osjeća stres na radnom mjestu, dok evropski prosjek stresa iznosi 27%. Radnici u Švedskoj i Švajcarskoj na prvim su mjestima te liste s preko 33% izloženih stresu, potom slijedi Norveška s 31% te Njemačka i Francuska s oko 28%. Studija je pokazala da su holandski muškarci izloženiji stresu od žena te da postoje znatne razlika po starosnim grupama. U kategoriji od 15 do 24 godina samo se 12% ispitanih žali na stres, dok je kod onih iznad 45 godina to već svaki treći (32%).
Šta reći na sve ove teme istraživanja i zaključke koji slijede iz njih? Statistka je samo tačan zbir netačnih podataka ili ipak ima neke istine iz svega ovoga?
Više o ovome i sličnim temama možete pročitati na www.prnjavor.co.sr
|
