co_brays https://blog.dnevnik.hr/cobrays

utorak, 27.11.2007.

IZBORI ZA NAMA - UPOZNAJTE NEPRIJATELJE #1 - uvod

Izbori su za nama. Kao što znamo oni su se održali 25.11.2007., a kao izborni pobjednik ističe se HDZ sa osvojenim 61 mandatom u Republici Hrvatskoj i još 6 mandata iz dijaspore, koju ne priznaje no Bog ni vrag, a kamo li Europska Unija. No, njihova tijesna pobjeda od 10 mandata ne znači kako će HDZ i formirati buduću vladu. Sve je pitanje hoće li HDZ moći dokazati većinu u Saboru, a čije konstituiranje se MORA dogoditi u roku od 20 dana od trenutka objave službenih rezultata iz DIP-a.

Drugo mjesto je osvojio SDP s 56 mandata, što je najveći izborni rezultat ove stranke odkako je višestranačja u Hrvatskoj. SDP je prošao sito i rešeto, zadnjih nekoliko godina, a posebno otkako je umro bivši premijer i na šefa stranke došao Zoran Milanović. Pred SDPom su redovni stranački izbori u kojem se očekuje ostajanje Milanovića na čelu SDP-a.

Trećo mjesto osvaja koalicija HSLS-HSS sa ukupno osvojenih 8 mandata. Ova žuto-zelena koalicija (kako su je novinari prozvali), bi se prije trebala zvati HSS-HSLS koalicija, jer da nije "Seljaka" HSLS bi bio marginalna stranka sa osvojenih samo 2 mandata. Iako je koalicija osvojila 8 mandata, treća najača stranka pojedinačno je HNS s osvojenih 7 mandata. Je li maratonska kampanja koju je s pravom HNS započeo još u proljeće, kada su s pravom tražili prijevremene izbore, malo umorilo najdemokratskiju stranku u Hrvata, ili je nešto drugo u pitanju to tek treba vidjeti. No, činjenica jest kako je HNS ostao s dosta manje mandata od onih koje je IRI predvidio prije nekoliko tjedana.

Nakon njih slijede IDS i HDSSB (što god to značilo) sa po 3 mandata i na kraju po 1 mandat su osigurali HSU i HSP koji su najveći gubitnici ovih izbora. A manjine dobivaju još 8 zastupnika koji su izabrani putem pozitivne diskriminacije od strane nacionalnih manjina koji žive u Republici Hrvatskoj.

Iako HDZ ima najviše mandata, to ne znači kako će i osnovati Vladu. Naime, prema Ustavu u roku od 20 dana od objave slubenih rezutata izbora mora se konstituirati novi saziv Sabora. Na konstituirajućoj sjednici Sabora zastupnici daju podršku i programu i ministrima onoj stranci ili koaliciji koja je predsjedniku Republike pismeno dokazala kako ima više od 77 mandata u Saboru. Ukoliko Sabor potvrdi s 2/3 većinom program nove Vlade i sve ministre, ta da u roku od 10 dana se inaugurira i konstituira nova Vlada. U suprotnome, isti predsjednik Republike daje drugu šansu onome mandataru koji je i prvi puta pismeno dokazao kako ima više od 77 zastupnika podrške u Saboru. Ako se i tada ne uspije formirati Vlada ide treći pokušaj, ali ovaj puta s novim mandatarom. Ako se ni nakon 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne formira Vlada, Predsjednik države raspisuje nove izbore koji se moraju održati u roku od 21 dan od dana objave novih izbora.

Ja se neću baviti analizama koalicija, jer ste se toga do sada naslušali i previše, ali ću u slijedečim nastavcima dati opise političkih stranaka koji su bar s jednim mandatom ušli u Sabor.

27.11.2007. u 22:31 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 02.11.2007.

Hrvatskoj će nedostajati pola milijuna radnika

Kako javlja net.hr, a prije toga objavilo "Poslovni dnevnik" Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu pojasnio je kako će Hrvatskoj uskoro nedostajati 500.000 radnika, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti. Na to se nadovezao i ravnatelj HUP-a Đuro Popijač, koji tvrdi kako su u HUP-u izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništa.

Meni tu nešto nije jasno... U zimu 2004. (dakle nakon inauguracije HDZ-ove vlasti) dekretom je iz popisa nezaposlenih izbrisano čak 180.000 nezaposlenih osoba. Od tada do danas je više od 60.000 ljudi dobilo otkaz, a koje nisu upisali kao nezaposlene što daje brojku od 140.000. Uz onih 260.000 registriranih kao nezaposlenih dobivamo brojku od 400.000 realno nezaposlenih. Ako tome pridodamo oko 100.000 lažnih dragovoljaca koji primaju vojnu mirovinu dolazimo do brojke od 600.000 radno sposobnih osoba u Hrvatskoj. Dakle, samo se 0 stranaca može uvesti kao radna snaga. No, možda moja matematika i nije toliko točna. Zato Vas molim pročitajte članak u cijelosti (prenesen s www.net.hr ), pa sami donesite sud, je li potrebno uvoziti radnu snagu i donijeti nove zakone kojim će se hrvatska vratiti u feudalno doba.


Hrvatskoj će nedostajati pola milijuna radnika

Hrvatski problem je niska zaposlenost
Sa stopom zaposlenosti od 55 posto ne može se ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto.Stoga za najavljeni rast Hrvatskoj treba još 500.000 radno aktivnih.

Stopa zaposlenosti stanovništava u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi 55 posto, što je jedna od najnižih stopa u usporedbi sa zemljama članicama EU. Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu objašnjava da to pokazuje označava koliko su neiskorišteni radni resursi, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti.

"Pokazuje se da nam nezaposlenost nije toliko velika koliko nam je niska zaposlenost. Međutim, kad je tako niska zaposlenost, ljudi se niti ne deklariraju da su nezaposleni, pa ostaju kod kuće, produžuje se školovanje i slično", kaže prof. Mrnjavac.

Po visini stope zaposlenosti Hrvatska se nalazi na začelju ljestvice, smještena je između Bugarske (55,8 posto) i Malte (53,9 posto), a na samom dnu su Poljska i Turska. S druge strane, jednu od najvećih stopa zaposlenosti ima Austrija (88,6 posto), koja je europski lider u "fleksibilnim" otpuštanjanjima i gdje se ugovor o radu otkazuje se bez navođenja razloga.

Visokim stopama zaposlenosti stanovništva izdavajuju se nordijske zemlje i Nizozemska (73,2 posto) koja ima daleko najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom. Tamo ukupno 46 posto zaposlenih radi u nepunom radnom vremenu, a tako radi čak 75 posto žena.

Hrvatska nije dobro pozicionirana ni gleda li se visina stope zaposlenosti stanovništva srednje dobi, od 25 do 40 godina, a koje je najprodroduktivnije. Najviše stope zaposlenosti bilježe Island (88 posto), te Danska, Švedska i Slovenija (84 posto). Na dnu ljestvice nalaze se Turska, Malta i Poljska, a Hrvatska je, sa 72 posto, nešto bolja od njih.

Sa stopom zaposlenosti od 55 posto (uključuje i rad na crno) Hrvatska ne može ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto, tvrdi ravnatelj HUP-a Đuro Popijač. U HUP-u su, tako navodi, izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništa.

"U uvjetima sve viših stopa rasta, a da bi se ostvarivale, morat će se podići stopu zaposlenosti na više od 60, pa ovisno čak i do 65 posto. U sljedećih nekoliko godina trebat će nam oko 500.000 ljudi raspoloživih na tržištu rada, a posebice će nedostajati kod pojedinih branši.", objašnjava Popijač.

Hrvatska udruga poslodavaca od predstojećih promjena radnog zaknodavstva očekuje umanjenje njegove rigidnosti sukladno europskim sustavima, uz istodobno povećanje sigurnosti za radnike u smislu stvaranja pretpostavki za povećanje zapošljivosti i sigurnost prihoda između dva zaposlenja te održivost socijalnih fondova.

HUP-ovci polaze od potreba za promjenom postojećeg pravnog okvira koji nema adekvetan odgovor na brze tehnološke promjene, povećanu konkurenciju uzrokovanu globalizacijom, promjenama u potražnji za radnicima i značajnim rastom uslužnog sektora.

Pretjerano zaštitni model radnih odnosa kakav je u Hrvatskoj, tvrde u HUP-u, odvraća poslodavce od zapošljavanja čak i tijekom ekonomskog uzleta, pa su realna potreba alternativni modeli koji olakšavaju i zapošljavanje i otpuštanje.

No, iako u promjenama koje ocjenjuju nužnima važnu ulogu ima razvitak socijalnog dijaloga na nacionalnoj, granskoj i razini poduzeća, HUP smatra da primarna odgovornost da u društvu objasni neizbježnost i neophodnost promjena ostaje na vlasti, piše Poslovni dnevnik.



Net.hr
02.11.2007.

02.11.2007. u 15:05 • 4 KomentaraPrint#^

petak, 26.10.2007.

Splitski urbanistički kaos

Nedavno sam dobio e-mail jako zanimljivog sadržaja o tome kako se i na koji način stvarao urbanistički kaos u Splitu. Spominju se kriminalne radnje tipa prodaja cijelih urbanističkih kvartova drugim gradovima u ex Yu, te korupcija državne uprave za urbanizam. Ukoliko je vjerovati osobi koja je poslala ovaj e-mail možda bi državno tužiteljstvo trebalo podignuti optužnice protiv određenih osoba. Osoba, koja se potpisala kao Davorka Davorkić je napisala kako je prognana iz Splita 1990., te kako se slala ovaj mail Slobodnoj Dalmaciji i Radio KL- eurodom, no nitko od njih nije želio objaviti njeno osvrt. Tekst maila donosim u cijelosti.

Postovani Blogger/ice cobrays,

Moje ime nije bitno (krijem ga jer sam kao svjedokinja odredenih dogadaja, nikada procesuiranih morala, pobjeci iz Splita u Svedsku, pa bih voljela da me oslovljavate s Davorka Davorkic) voljela bih da objavite tekst koji sam 25.9.2007. poslala mailom rubrici "Tribina" novina "Slobodna Dalmacija", a oni to nikada nisu i vjerojatno nikada nece objaviti. Radiu KL-Eurodom, je u ono vrijeme dok sam jos zivjela u Splitu glasio kao jedan od najdemokratskijih radio postaja u drzavi, te sirio istinu zajedno s "Feral Tribunom", a ni on nije učinio ništa po pitanju objave teksta koji se nalazi ispod, a koji sam poslala dana 20.10.2007. Ja bih vas lijepo molila, ako je ikako moguce, objavite ovaj clanak, u ime demokracije, ma makar ga krojili, prekrojili, skratili ili bilo sto napravili s njime.

Unaprijed vam zahvaljujem.

ORIGINALNA VERZIJA TEKSTA POSLANA SLOBODNOJ DALMACIJI DANA 25.09.2007., TE RADIU KL-EURODOM DANA 20.10.2007.


Poradi mnogobrojnih tekstova o izmjenama i dopunama postojeceg GUPa iz 2005. godine u vašim cijenjenim novinama odlucih se javiti za rijec i iz perspektive arhitektice i urbanistice, koja vec duze vrijeme zivi i radi van granica Republike Hrvatske, a koja je rodena Splicanka, reci par rijeci onima koji zele unistiti ovaj grad.

Svaki pa i najlosiji arhitekt i/ili urbanist bi trebao znati kako jedan grad cine prije svega zgrade, trgovi, parkovi i ulice, a u najnovije vrijeme i parkirna mjesta, pa tek onda ljudi. S razvojem urbanizma RAZVIJA SE i urbani mentalni sklop kod ljudi koji zive u odredenoj urbanoj sredini. To se najvise vidi na stanovnicima grada Rijeke.

U kakvome onda gradu gradani Splita danas zive?
Danas Splicani zive u najvecem selu na svijetu, kako ga zovu strani arhitekti i urbanisti. Do 1990ih, gradani naselja Split su zivjeli u kakvom takvom gradu. No, nesto slicno je danas davna povijest. Danasnje stanje Splita (226.321 stanovnika na dan 31.12.2006.) i njegovog metropolitan podrucja ( 408.288 stanovnika na dan 31.12.2006.) kojeg strani urbanisti od milja zovu Dalmapolis, nema nikakve veze s urbanim. Bas zbog toga su svjetski urbanisti splitsko metro podrucje i prozvali Dalmapolis, jer dalma na latinskom znaci ovca, a polis na grckome grad, a sam Dalmapolis bi znacilo grad uzgajatelja ovaca (ili nama poblize pastir-grad). A zasto su svjetski priznati urbanisti ovaj nekada biser Jadrana ovako prozvali. Pa, ni zbog caga drugoga do li do arhitektonskog horrora koji se u ovome gradu poceo dogadati u 70ima, a svoj sprinterski uspon na vrh poceo ostvarivati u drugoj polovini 90ih, kada se deurbanizirao nekadasnji grad i pretvorio u selo.

Zasto je to tako? Na to pitanje je jako lako odgovoriti. Trebamo, barem mi koji imamo uvid u neke stvari, staviti ispred sebe maketu Splita po GUPu iz 1977., te vidjeti sto se od toga izrealiziralo. A izrealiziralo se doslovce nista. Od 4 grozdasta nebodera na Mejasima (svaki po 22 kata), preko nebodera Briljant na krizanju danasnje Velebitske i Poljicke ceste, i da ne nabrajam dalje. Zasto to? Kako to? Ta pitanja mi cesto znaju pitati moje kolege s kojima radim, jer je njima nepojmljivo da se plan ne ostvari. Ja njima sva tuzna odgovorim kako su celni ljudi iz Zavoda za urbanizam tadasnje opcine Split prodavali cijele makete urbanistickih kvartova drugim exYU gradovima, najcesce Novom Sadu, a u Splitu se gradio arhitektonski horror (kao sto su: Mertojak, Krizine, Split 3 ili pak Pujanke, Visoka, Kineski zid i da ne nabrajam dalje), ili su putem mita i korucije dopustali bespravnu gradnju obiteljskih kuca u samome centru grada (primjer: Meje, Bacvice, Zenta, ali i na nekim manje atraktivnim pozicijama tipa Kman, Kocunar, Ravne njive, Neslanovac i slicno)

Zanimljivo je i to kako se novi GUP, ovaj iz 2005., brine bas za sve samo ne za ono sto jedan grad cini gradom. Split ima samo nekoliko trgova, ciji se broj moze nabrojati na prste jedne ruke, a gotovo svi se nalaze u staroj gradskoj jezgri. Ti trgovi su zapusteni i unisteni, ali je bitno da s njihovih prozora vise stranacke zastave. Uzmimo za primjer trg koji nije u samoj staroj gradskoj jezgri, a koji ima potencijala, ali zbog nemarnosti je zapusten je Trg hrvatske bratske zajednice. Taj trg ima toliko potencijala, da bi se u normalnim drzavama tamo vec sagradilo toliko toga (mozda cak i nesto slicno Wall Streetu). Split ima samo 5 parkova, a niti jedan se ne nalazi u podrucju grada ciji su projektni nazivi bili Split 2 i Split 3. Zgrade propadaju, (sjetimo se samo PARNE MASTIONE), a o njima nitko ne vodi racuna. Kada sam spomenuo PARNU MASTIONU, nikada mi nije bilo jasno zasto se tamo nesto ne sagradi, pa makar kopija KOTEKS TOWERa, samo da nije onako zapusteno. Cak i ova zadnja izdebilizirana ideja o suzavanju splitskih ulica cine od naselja u cijem sirem podrucju zivi cca 400.000 stanovnika , a kome gravitira jos najmanje toliko, urbanu selendru u kojemu je jeftini profit glavna stvar. Dok nizozemski Nijmegen, 9. grad po broju stanovnika (153.684 stanovnika u naselju 2001.) čije područje grada broji svega 175.447 stanovnika ima 5 avenija i 10 boulevard-a, Split nema niti jedan boulevard, a ima samo jednu jedinu aveniju. I ta avenija je splitska zaobilaznica ciji je sluzbeni naziv Avenija ZNG.

Ipak, i ovo ultra kaoticno stanje se moze jako jednostavno promijeniti. Iako sam svjesna toga kako cu biti popljucana od strane splitske malogradanstine, koja je popljucala i projekt AFCO (nesto najbolje sto se Splitu moglo dogoditi, od 1945. na ovamo) i ideju stvaranja grada za 100.000 stanovnika na otoku Ciovu (drugo najbolje sto se splitu moglo dogoditi, od 1945. na ovamo), a koja je ranih 90ih na brutalan nacin svrgnula neke elitne urbaniste, odnosno 1947 klicali rusenju funtane "Pozdrav vodi" koju su kasnije prozvali Bajamontijevom funtanom, ipak cu reci kako se ovo najvece selo na svijetu imenom Split moze urbanizirati. Prvo treba srusiti sve bespravne objekte izgradene u razdoblju od 1955. do danas, izgraditi siroke ulice, avenije i boulevarde (gdje ce sirina prometnog traka biti najmanje 4,50 m kao i svugdje u urbanom svijetu), te uz njih nanizati stambene tornjeve ne nize od 30 katova, koji bi bili ostakljeni, te izgradeni od modernih jeftinih materijala. Svi koji se bave gradnjom znaju kako je beton najskuplji materijal. Nadalje, odrediti kvart ili ulicu (kao sto Zagreb ima Slavonsku aveniju) za izgradnju poslovnih tornjeva ne nizih od 35 katova. Nisku gradnju dopustiti samo trgovackim centrima, bolnicama i/ili drugim javnim ustanovama. Takvim nacinom gradnje, sto se dokazalo i u praksi, stvorili bi se uvjeti za gradnju parkova i trgova, ali i parkiralisnih mjesta kojih u Splitu kronicno nedostaje kao krvi u HR bolnicama. Kao posljedicu svega toga imali bi razvoj urbanizna, pa se vise iz BMW-a kupljenog sumnjivim novcem iz kojeg viri sesterokutna glava vise ne bi trestala srpska cajka, vec Madonna ili Maroon 5, ili Tina Turner, ili 50 cents.

Iako na popisu onoga sto cini jedan grad ljudi dolaze na kraju, ipak se gradovi grade poradi ljudi koji u njima zive, pa se naselja urbaniziraju kako bi tim ljudima bilo lakse zivjeti u takvim naseljima. Nadam se kako ce splitski arhitekti i urbanisti to jednoga dana shvatiti i unisono podignuti glas protiv gradevne mafije koja je ovladala Splitom, te ce od najveceg sela na svijetu napraviti grad u kojem ce ljudi s lakocom zivjeti.

Pozdrav od Davorke Davorkic iz Malmö-a, Svedska.

26.10.2007. u 22:59 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 26.08.2007.

Kraj HDZ-ove privatizacije?

Kako prenosi net.hr čelnik SDP-a, Zoran Milanović, izjavio je kako je slučaj tvornice KIM i hotela Alan su čavao u lijes HDZ-ova koncepta privatizacije i cijelog ozračja koje ga okružuje jer se očito radi o visoko korumpiranom sustavu.

Tekst ispod donosimo u cijelosti.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je u Kneževim Vinogradima kako posljednje privatizacijske afere u slučajevima tvornice KIM te hotela "Alan" znače kraj HDZ-ova koncepta privatizacije.

Tijekom današnje humanitarne akcije SDP-a za baranjsku udrugu "Romsko srce" Milanović je, na upit novinara da prokomentira te privatizacijske afere, rekao kako je riječ o slučajevima koje "trebaju ispitati nadležna tijela hrvatskoga pravosudnog sustava". Dodao je da su oni "čavao u lijes HDZ-ova koncepta privatizacije i cijelog ozračja koje ga okružuje jer se očito radi o visoko korumpiranom sustavu".

Zamoljen da komentira krizu osječke gradske vlasti i sve izgledniji raspad koalicije HDSSB-HSP te kako će se, u slučaju preslagivanja političkih odnosa ili novih izbora u gradu, ponašati osječki SDP, Milanović je rekao da će osječka Gradska organizacija SDP-a o tome samostalno odlučivati, dodajući kako "HDSSB i HSP nisu bili partneri SDP-a niti će to biti".

Na novinarsko pitanje o tome je li stranka odlučila tko će biti prvi na listi za 4. izbornu jedinicu (Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija) Milanović je odgovorio da će o tome u rujnu odlučiti Glavni odbor SDP-a.

No, kako otkriva Slodobna Dalmacija u broju od 24.8.2007. izgleda kako su neki jako pozicionirani ljudi iz HFP, a sve za vrijeme trajanja ove vlade imali svoje prset i u privatizaciji HTP Primošten.

Istraga protiv bivšeg čelnika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Krešimira Starčevića i još deset osoba zbog osnovane sumnje da su sudjelovali u malverzacijama prilikom prodaje starigradskog hotela "Alan", samo je djelić onoga što bi se moglo odmotati nakon završetka brojnih istraga kojima se već duže bave nadležne državne institucije.
Mućke u Fondu

/Nikša STIPANIČEV/CROPIXIstrage su počele znatno ranije od akcije "Maestro" i njima su također zahvaćene brojne mućke i nezakonitosti prilikom (pre)prodaje državnih tvrtki koju su godinama obavljali donedavno nedodirljivi čelnici HFP-a.
Nakon što istraga protiv Starčevića i ostalih postane pravomoćna, a to će se dogoditi kad svi osumnjičeni dobiju rješenje o istrazi, odnosno kad se Vrhovni sud očituje na žalbe osumnjičenih, uslijedit će, to je posve izvjesno, zahtjevi za proširenje istrage zbog drugih puno većih slučajeva u kojima je navodno ključnu ulogu također imao Starčević.
Prodaja hotela "Alan" Hypo Alpe Adria banci za iznos nekoliko puta manji od njegove stvarne vrijednosti, a što je 2002. godine, navodno bez znanja predsjednika Fonda Hrvoja Vojkovića, obavio Starčević, samo je dio poslovno-prijateljskih odnosa između bivšeg čelnika Fonda i austrijske banke.
Starčević je u vrijeme kad je bio drugi, a zatim i prvi čovjek HFP-a bio u svakodnevnoj vezi s ondašnjim prvim čovjekom Hypo Banke Karlom Heinzom Truskalerom koji je poslije smijenjen i kojim se već neko vrijeme bave i austrijski istražitelji.
Osim s Truskalerom i Hypo Alpe Adria Bankom, Starčević je imao "zanimljive" poslovne odnose i s još nekim domaćim i inozemnim poduzetnicima i tvrtkama. Iako se time još bave istražitelji, neslužbeno doznajemo da je predmet njihova zanimanja i Starčevićev "poslovni" odnos s poznatim poduzetnikom i bivšim tenisačem Brunom Orešarom.
Osim toga, istražitelji već duže "češljaju" i prodaju HTP-a "Primošten", jer je ugovor o prodaji tvrtke novim vlasnicima iz Mađarske potpisao upravo Krešimir Starčević još 2002. godine.

26.08.2007. u 00:15 • 2 KomentaraPrint#^

utorak, 14.08.2007.

IZBORI 2007.

Kako neke novine javljau u HDZu se spremaju objaviti datum izbora. To će najvjerojatenije biti 25. Studenog 2007. Kako smo prošli puta pisali izbori se trebaju raspisati najmanje 6 mjeseci ranije, no čini se kako je Sanader opet nešto zamuljao (možda čovjek misli ako mu sa satovima nije prošlo da ovo hoće , a možda i hoće jer se novinari još nisu dočepali toga), pa će kao u pravim latinoameričkim demokracijama izbore raspisati sva dana prije.

Isto tako kako www.net.hr javlja, HDZ se sprema na predizbornu kampanju već u Rujnu.
No, meni se čini kako će ipak predizborna kampanja početi 15. Kolovoza kada se u najvećem hrvatskom marijanskom svetištu (od pamtivijeka do 1990.) Sinju održava i HDZovski predizborni skup. Naime, sutra će se u Sinju okupiti više od 100.000 ljudi iz cijele Dalmacije, a i šire, te bi se na svečanoj pozornici trebao naći sam Sanader.

Jasno mi je kako je Sanader iz Dalmatinske zagore, te kako je čovjek vjernik, no što on ima raditi na svečanoj pozornici. Pa najvjerojatnije kako bi ljude podsjetio tko je kriv za pad BDP-a od 2003. do danas, tko je smanjio standard za 4000% od 2003. do danas, te čiji su ministri skrivili više afera nago ja imam dlaka na glavi. Hmmmm nisam baš siguran u to!!!!!!!! Prije da će se Sanader još jednom osvrnuti na uhičenje Gotovine... Ne ni to.... A na što bi se jadničak mogao osvrnuti? Znam... Još jednom će se osvrnuti na Domovinski rat i na to kako je HDZ pod vodstvom Tuđmana stvorila Hrvatsku... jer to je jedini argument koji HDZ ima i koji će jedino imati.

Kako to da HDZ ima samo taj argument? Jednostavno, jer HDZ nije HNS ili SDP ili HSLS pa da ima svoje programe i svoje ciljeve. HDZ čak ne zna ni pljačkati planski, pa ih i svaki osrednji novinarčić uhvati u laži....

Strani analitičari govore kako će ovi izbori biti najtješnji do sada, no kako će ipak pobjediti SDP, sa malih 3-4% razlike, te kako će tek s HNS-om osvojiti večinu, a Vladu Ljube Jurčića će sačinjavati 2-3 stranke. S time kako će Radimim Čačić biti ko-premijer ili podpredsjednik Vlade.

Ali u anketi www.net.hr za koga biste glasovali kada bi sutra bili izbori, čak se 50% izjasnilo za SDP, 14% za HDZ, po 9% imaju HNS i koalicija HSLS/HSS, a izborni prag bi prešle još samo HSP sa 5% koliko bi imali i penzići, odnosnu njihov HSU.

Kako sada stvari stoji izbori će biti 25.11.2007. a rezultati bi se trebali znati istoga dana oko 22 sata.

14.08.2007. u 21:17 • 3 KomentaraPrint#^

četvrtak, 09.08.2007.

Parlamentarna kriza

Europska Unija i cijeli demokratski svijet za Hrvatsku će reći kako je ona demokratska država koja počiva na temeljima europske demokracije, no poradi porodiljnih boli koje je Hrvatska imala: rat (od 17.08.1990 do mirne reintegracije dogovorene "Erdutskim sporazumom" 1997.) i didtatokraciju Franje Tuđmana, malo zaostaje za Zapadnom Europom, odnosno nekim članicama bivšeg "Varšavskog pakta". No, eto razina demokracije u Hrvatskoj se iz godine u godinu diže, te se lagano odmičemo od istočnoafričkog poretka, a sve više sličimo na latinoameričkli poredak. No, svi se nadaju kako ćemo do ulaska u EU [ljeto 2009. - tako bar najavljuje Ivo Sanader (najavljivao je on kako ćemo ući u EU sa Rumunjskom i Bugarskom, a od toga ništa)] se još više demokratizirati. Tako je o OESS završio svoju misiju u Hrvatskoj, jer smo trenutno stabilni, kao najstabilnija latinoamerička država Venezuela (gdje je nedavno skoro izveden državni udar).

Eto svi puni nade i želje kako HR velikim koracima grabi prema demokraciji kakve imaju Švedska, Danska, Nizozemska, Francuska ili pak Češka i Estonija. Ali kako se ono reče od stabala se ne vidi šuma. Tako možda međunarodne institucije ne vide kako Hrvatska lagano upada u Parlamentarnu krizu. Naš narod nije ni briga, jer su jedni ili upali u letargiju ili su upali u velike pare prodavši komad zemlje nekome strancu, odnosno jer su se obogatili na sumnjive načine.

Bilo kako bilo izbori se bliže, a Parlamentarna kriza prolazi nezapaženo. Javnost o tome ništa ne govori, međunarodne institucije zavarane hapšenjima sitnih glava poradi korupcije misle kako se u Hrvatskoj stvari odvijaju povoljno. Sanader kao pravi "VLAJ" i "FLOČUN" (što bi Dalmatinci rekli), vješto obmanjuje Hrvatsku, ali i Europu.

Već se pitate o čemu se radi, zar ne? Ma ja ću vama sve to lijepo objasniti.

Naime, ovo je izborna godina, a još se nije objavilo kada će oni biti. Prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski Državni Sabor, te sukladno Ustavu Republike Hrvatske, već se trebalo obznaniti datum novih izbora. No, to još nije napravljeno. Kako vas ne bih zamarao hladnim pravnim činjenicama pokazat ću vam sve to na primjeru.

Dakle, zakon propisuje da se predstojeći izbori moraju raspisati šest mjeseci prije početka samih izbora, a izbori se moraju obaviti do datuma do kojeg su bili prethodni izbori. To u praksi zvuči ovako: Izbori su bili 23.11.2003., što znači kako su se izbori morali raspisati najdalje 23.5.2007. (dakle šest mjeseci prije novih izbora). No, prema Ustavu oni se mogu prolongirati maksimalno 90 dana. To znači kako se rok za održavanje izbora može produžiti do najdalje 21.2.2008, a to bi značilo kako se raspisivanje mora održati najdalje do 21.8.2008..

Raspisivanje izbora vrši Sabor RH, Predsjednik Vlade u suradnji s Predsjednikom. Predsjednik države obznanjuje javnosti raspuštanje zastupničkog doma Sabora i najavljuje datum izbora. No, kako je i Sabor i cjelokupna Vlada, te Predsjednik države na godišnjem odmoru prosto sumnjam kako će itko do 21.8. raspisati izbore.

I što tada? Hrvatska demokracija koja je u okvirima onih koje ima najdemokratičnija latino država, Venezuela, će se još jednom pokazati kao takva - latinoamerička. Pretpostavljam kako će se tako na brzinu sklepati novi zakon koji bi držao vodu, samo kako bi se na fločunski način rješila Parlamentarka kriza u koju Hrvatska svakim danosm sve više i više gazi.

09.08.2007. u 13:05 • 4 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2007  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2007 (2)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga

Sve ono što ste htjeli znati o svemu, a niste imali prilike pitati druge.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr