Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/cobrays

Marketing

Hrvatskoj će nedostajati pola milijuna radnika

Kako javlja net.hr, a prije toga objavilo "Poslovni dnevnik" Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu pojasnio je kako će Hrvatskoj uskoro nedostajati 500.000 radnika, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti. Na to se nadovezao i ravnatelj HUP-a Đuro Popijač, koji tvrdi kako su u HUP-u izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništa.

Meni tu nešto nije jasno... U zimu 2004. (dakle nakon inauguracije HDZ-ove vlasti) dekretom je iz popisa nezaposlenih izbrisano čak 180.000 nezaposlenih osoba. Od tada do danas je više od 60.000 ljudi dobilo otkaz, a koje nisu upisali kao nezaposlene što daje brojku od 140.000. Uz onih 260.000 registriranih kao nezaposlenih dobivamo brojku od 400.000 realno nezaposlenih. Ako tome pridodamo oko 100.000 lažnih dragovoljaca koji primaju vojnu mirovinu dolazimo do brojke od 600.000 radno sposobnih osoba u Hrvatskoj. Dakle, samo se 0 stranaca može uvesti kao radna snaga. No, možda moja matematika i nije toliko točna. Zato Vas molim pročitajte članak u cijelosti (prenesen s www.net.hr ), pa sami donesite sud, je li potrebno uvoziti radnu snagu i donijeti nove zakone kojim će se hrvatska vratiti u feudalno doba.


Hrvatskoj će nedostajati pola milijuna radnika

Hrvatski problem je niska zaposlenost
Sa stopom zaposlenosti od 55 posto ne može se ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto.Stoga za najavljeni rast Hrvatskoj treba još 500.000 radno aktivnih.

Stopa zaposlenosti stanovništava u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi 55 posto, što je jedna od najnižih stopa u usporedbi sa zemljama članicama EU. Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu objašnjava da to pokazuje označava koliko su neiskorišteni radni resursi, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti.

"Pokazuje se da nam nezaposlenost nije toliko velika koliko nam je niska zaposlenost. Međutim, kad je tako niska zaposlenost, ljudi se niti ne deklariraju da su nezaposleni, pa ostaju kod kuće, produžuje se školovanje i slično", kaže prof. Mrnjavac.

Po visini stope zaposlenosti Hrvatska se nalazi na začelju ljestvice, smještena je između Bugarske (55,8 posto) i Malte (53,9 posto), a na samom dnu su Poljska i Turska. S druge strane, jednu od najvećih stopa zaposlenosti ima Austrija (88,6 posto), koja je europski lider u "fleksibilnim" otpuštanjanjima i gdje se ugovor o radu otkazuje se bez navođenja razloga.

Visokim stopama zaposlenosti stanovništva izdavajuju se nordijske zemlje i Nizozemska (73,2 posto) koja ima daleko najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom. Tamo ukupno 46 posto zaposlenih radi u nepunom radnom vremenu, a tako radi čak 75 posto žena.

Hrvatska nije dobro pozicionirana ni gleda li se visina stope zaposlenosti stanovništva srednje dobi, od 25 do 40 godina, a koje je najprodroduktivnije. Najviše stope zaposlenosti bilježe Island (88 posto), te Danska, Švedska i Slovenija (84 posto). Na dnu ljestvice nalaze se Turska, Malta i Poljska, a Hrvatska je, sa 72 posto, nešto bolja od njih.

Sa stopom zaposlenosti od 55 posto (uključuje i rad na crno) Hrvatska ne može ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto, tvrdi ravnatelj HUP-a Đuro Popijač. U HUP-u su, tako navodi, izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništa.

"U uvjetima sve viših stopa rasta, a da bi se ostvarivale, morat će se podići stopu zaposlenosti na više od 60, pa ovisno čak i do 65 posto. U sljedećih nekoliko godina trebat će nam oko 500.000 ljudi raspoloživih na tržištu rada, a posebice će nedostajati kod pojedinih branši.", objašnjava Popijač.

Hrvatska udruga poslodavaca od predstojećih promjena radnog zaknodavstva očekuje umanjenje njegove rigidnosti sukladno europskim sustavima, uz istodobno povećanje sigurnosti za radnike u smislu stvaranja pretpostavki za povećanje zapošljivosti i sigurnost prihoda između dva zaposlenja te održivost socijalnih fondova.

HUP-ovci polaze od potreba za promjenom postojećeg pravnog okvira koji nema adekvetan odgovor na brze tehnološke promjene, povećanu konkurenciju uzrokovanu globalizacijom, promjenama u potražnji za radnicima i značajnim rastom uslužnog sektora.

Pretjerano zaštitni model radnih odnosa kakav je u Hrvatskoj, tvrde u HUP-u, odvraća poslodavce od zapošljavanja čak i tijekom ekonomskog uzleta, pa su realna potreba alternativni modeli koji olakšavaju i zapošljavanje i otpuštanje.

No, iako u promjenama koje ocjenjuju nužnima važnu ulogu ima razvitak socijalnog dijaloga na nacionalnoj, granskoj i razini poduzeća, HUP smatra da primarna odgovornost da u društvu objasni neizbježnost i neophodnost promjena ostaje na vlasti, piše Poslovni dnevnik.



Net.hr
02.11.2007.

Post je objavljen 02.11.2007. u 15:05 sati.