* *Ciciban! Dobar dan ......

29.07.2005., petak

SKANDAL Srpska Republička direkcija za imovinu oglasila prodaju otoka u Elafitskom arhipelagu

28.07.2005 20:28 Autor MAJA RILOVIĆ KOPRIVEC Otočić Jakljan u Elafitskom arhipelagu, odnosno jedini objekti na njemu, prodaju se, a početna im je cijena 3,466.601,12 eura. No otočić ne prodaje hrvatska država, nego Srbija tamošnja Republička direkcija za imovinu. Otočić Jakljan, površine tek 3,45 četvornih kilometara, Direkcija je ponovno dovela u središte slika je link zanimanja oglasom za prodaju 21 zemljišne i čestica na kojima su zgrade. Pravo korištenja Kako stoji u oglasu "nositelj prava korištenja nepokretnih dobara u vlasništvu Republike Srbije koje se nalaze na teritoriju Hrvatske jest Centar dječjih ljetovališta i odmarališta grada Beograda, a čine ga objekti i zemljište obuhvaćeni kompleksom dječjeg odmarališta Jakljan na otoku Jakljan". Nekretnine se prodaju uz napomenu da Srbija nije u posjedu predmetnih nekretnina. Pismene ponude otvorit će se 12. kolovoza u prostorijama Direkcije u Gračaničkoj br. 8, a izbor provesti u roku sedam dana. Grad Dubrovnik bez informacija Dubrovački dogradonačelnik Antun Kisić, čiji ured obavlja većinu poslova vezanih uz prodaju nekretnina na području grada, koje obuhvaća i otočić Jakljan, jučer je od nas doznao da se nekretnine na otoku prodaju. Nismo dobili nikakvu ponudu za prvokup tih objekata, a kako vjerojatno nisu zaštićeni spomenici, grad niti nema pravo na to. To što se nekretnina nalazi na otoku, također ne znači da se imovinom ne može raspolagati. Znam da je HFP posljednji raspolagao tim nekretninama, a očito je sadašnjim zakupcima ugovor istekao. O svemu ću izvijestiti gradonačelnicu, pa ćemo vidjeti može li gradska uprava utjecati na prodaju rekao je Kisić. (M. R. K.)

- 08:17 - Treba li koment ?? (1) - Isprintaj - #

28.07.2005., četvrtak

POVJESNIČARI, GENERALI I PUBLICISTI O "OLUJI"

26.07.2005 21:08 'Oluja' spasila obraz svijeta "Mrlja na obrazu međunarodne zajednice bilo bi više da nije bilo Oluje", rekao je na jučerašnjoj tribini o značaju konačne oslobodilačke akcije Hrvatske vojske prof. dr. Hrvoje Kačić. U organizaciji Zajednica udruga Hvidra, povjesničari, publicisti i generali HV-a objasnili su i svjetski kontekst pobjedničke operacije. Povjesničar Josip Jurčević rekao je da je poslije"Oluje" hrvatski nacionalni ponos bio na vrhuncu, no da je poslije sustavno politički i medijski akcija stavljena u negativan kontekst. Ustvrdio je kako je Hrvatska pravno i politički imala pravo ovakvim načinom riješiti problem okupiranih teritorija.Humanist Slobodan Lang rekao je da je Franjo Tuđman bio dobro procijenio nedjelotvornost međunarodnih snaga i pokrenuo akciju koja je spriječila još veći genocid nad Hrvatima i Bošnjacima.Novinar Mladen Pavković tvrdi kako je znakovito da prvog čovjeka "Oluje", pokojnog F. Tuđmana "sada nigdje ne spominju, kao i drugog najzaslužnijeg Antu Gotovinu"!? General Miljenko Crnjac otkrio je da su pripreme za "Oluju" započele još potkraj 1993., a akcija cjelovita oslobađanja Hrvatske nosila je kodni naziv "Bljesak", no zbog političkih i diplomatskih pritisaka, HV je akciju "podijelio" na dva dijela. Za Crnjca je važno što je "Oluja" uspjelo dokinula mit o nepobjedivosti srpske vojske. S Crnjcem se slaže i admiral Davor Domazet Lošo, potvrđuje kako je HV, a ne Amerikanci, raketirao i uništio komandne i sustave veza pobunjenih Srba, a general Gotovina morao je zastati na ulazu u Banju Luku jer bi, "u suprotnom stotinjak zrakoplova NATO-a vjerojatno interveniralo protiv naše vojske". Generali Crnjac i Domazet poručili su kako hrvatske generale ni politika ni mediji neće uspjeti podijeliti oko proslave 10. obljetnice "Oluje" te kako je bitno da svi u Hrvatskoj obilježe Dan pobjede, a svejedno je kako. (D. I.)

- 23:22 - Treba li koment ?? (1) - Isprintaj - #

27.07.2005., srijeda

SKANDAL Novi dodatak udžbenicima za najnoviju povijest uzbunio hrvatske povjesničare

Hrvatski povjesničari su na nogama! Na uzbunu su pozvali nakon što je Ministarstvo znanosti polovicom prošlog mjeseca na adrese nekoliko znanstvenih institucija poslalo na recenziju "Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest" koji bi trebao biti osnovni udžbenik za učenje suvremene hrvatske povijesti u hrvatskom Podunavlju nakon prestanka moratorija, iako je u tom tzv. separatu naznačeno da je on namijenjen za sve škole u Hrvatskoj, što unosi još dodatnu zabunu. Najveću bunu digao je Hrvatski institut za povijest koji je prije dvadesetak dana poslao izrazito negativnu recenziju na spomenuti separat, a još su dvojica znanstvenika s Instituta zasebno poslali svoje recenzije koje su još oštrije. Institut, u čije je ime recenziju potpisao zamjenik ravnatelja dr. Stjepan Matković, poručio je Ministarstvu da spomenuti separat treba odbaciti zbog niza medotoloških i stručnih pogrešaka. Štoviše, iz Instituta poručuju da je separat nezrelo napisan, da uopće ne razlikuje uzroke od posljedica, da je napisan već prema unaprijed određenoj formuli... Konkretno, neke od glavnih zamjerki su sljedeće: nije predstavljeno stvarno obilježje komunizma i jugoslavenskoga totalitarističkog režima, zbivanja na Kosovu 1981. prikazana su jednostrano sa srpske strane, nije objašnjeno zašto se raspao jugoslavenski komunistički sustav, dovodi se u pitanje oslobodilačko obilježje Domovinskog rata, nigdje se ne spominje agresija Srbije na Hrvatsku i BiH, nigdje se ne spominje sudjelovanje dijela Srba iz Hrvatske u agresiji, nigdje se ne objašnjava karakter Miloševićeve politike, uz Republiku Srpsku Krajinu nigdje nema navodnika ili tzv., izjednačuje se krivnja u ratu, krajnje je tendenciozno prikazana ugroženost Srba u Hrvatskoj, oslobođenje Hrvatske Olujom proglašava se zločinom, krivotvoren je Papin odnos prema zbivanjima u Hrvatskoj, vidljivo je tendenciozno političko opredjeljenje autora, prešućena je uloga međunarodnih čimbenika u BiH, Hrvati kao žrtve u BiH uopće se ne spominju, citati dokumenata i izvora vrlo su tendenciozni, nakon 1995. nema povijesne analize nego je sve politika, izbor fotografija vrlo je tendenciozan... Autori separata su Snježana Koren, Magdalena Najbra-Agičić i Tvrtko Jakovina. Njima je posao povjerilo Ministarstvo koje je recenzije poslalo još Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Povjerenstvu za udžbenike i Povjerenstvu za hrvatski nacionalni obrazovni standard. 26.07.2005 21:13 Autor Z. Despot, I. Kustura

- 09:30 - Treba li koment ?? (1) - Isprintaj - #

22.07.2005., petak

SLUČAJ OSIJEK '91. Državni izvori potvrdili da Haag s hrvatskim pravosuđem istražuje ubojstva osječkih Srba

Sa svima koji mi podmeću vodit ću "rat do istrebljenja" riječi su kojima je Branimir Glavaš komentirao istup svoga bivšeg stranačkog kolege Vladimira Šeksa neposrednog nakon HTV-ove emisije Fokus. Glavaša je razljutila Šeksova tvrdnja da je u Osijeku bio samo od 3. kolovoza do sredine rujna 91., dok su se nerazjašnjena ubojstva Srba događala prije i poslije toga. Protiv Branimira Glavaša stiže istražna dokumentacija iz Haaga Šeksova psiha Glavaš, naime, tvrdi da je Šeks bio tamo i prije i poslije razdoblja koje je naveo u emisiji, a i kad nije bio u Osijeku, preko obavještajnih je kanala bio upoznat sa svime što se događa. Komentirajući istup Vladimira Šeksa, Glavaš je rekao da se "psiha njegova bivšeg prijatelja u posljednje vrijeme promijenila", te da ne zna zbog čega se Šeks "srami svoga sudjelovanja u Domovinskome ratu". No, moguće je da za "rat" sa Šeksom neće imati vremena. Visoki državni izvori, naime, potvrdili su nam da su utemeljena nagađanja kako će u dogledno vrijeme Haag ustupiti hrvatskom pravosuđu, među ostalim, i istražnu dokumentaciju koju ima o osječkim ubojstvima za koja se sumnjiči Glavaš. Glavaš se, međutim, toga ne boji i jučer nam je rekao: "Neka slobodno pošalju što imaju. U tome nema ničega". Štoviše, najavljuje žestoke okršaje. Branimir Glavaš jučer je sazvao konferenciju za novinare da bi, kako je rekao, "na plastičan način prikazao kako se to radi, organizira i montira" kada se nekoga želi kompromitirati. Novinarima je podijelio preslike zapisnika izjave izvjesnog Josipa Uglika, koju je ovaj, u kolovozu 2003. godine, u vezi s ratnim zločinom u Paulin Dvoru dao Državnome odvjetništvu, te objasnio kako je taj svjedok imao zadatak da ga, prije završetka suđenja, uplete u cijeli slučaj i politički kompromitira. 20.07.2005 20:48 Autor Maja Marić, Mladenka Šarić Zašto je HDZ šutio sve ove godine??, mada je znao za sva ratna zbivanja u Domovinskom Ratu...sada nakon Glavaševog istupanja - izbacivanja iz matične stranke........vrši se linč

- 17:50 - Treba li koment ?? (2) - Isprintaj - #

20.07.2005., srijeda

Gdje ćemo sad po pravicu?

MARKOV TRG Večernjakov reporter s nevidljivim susjedima moćnika i svjedocima prosvjeda koje vlast tjera 100 metara dalje od sebe Markov trg mjesto je uz koje se vežu neki od najvećih povijesnih događaja - "krunidba" Matije Gupca, stvaranje hrvatske države, pokušaj atentata na Franju Tuđmana raketom ispaljenom iz zrakoplova JNA, inauguracije predsjednika... Tvornice tajkunima No, isto tako Markov trg mjesto je hodočašća nezadovoljnih radnika, žrtava privatizacije čije su se tvornice prodale za kunu novopečenim tajkunima i ratnim profiterima. Pravicu su ovdje tražili i pirotehničari, invalidi, učitelji i profesori... Markov trg uvijek je bio, a i bit će točka gdje se sudaraju sjaj i bijeda. To je činjenica koju neće promijeniti niti Vladina odluka o zabrani prosvjeda u krugu stotinu metara od Banskih dvora, Sabora i Ustavnog suda, koju je izglasala saborska većina u noći na 13. srpnja. Samo nekoliko metara dalje od sjajne palače u kojoj je ta odluka donesena ljudi žive u trošnim kućama čije zidove nagriza vlaga, a mnogi još imaju poljske zahode u dvorištima. Zbog života provedenog u blizini Markova trga svjedočili su nebrojenim prosvjedima i štrajkovima. Baš zato što i sami žive u bijedi, a nepravdu su na vlastitoj koži iskusili više nego jedanput, mnogi od njih spontano su stali na stranu prosvjednika. Zarobljeni u sakristiji Jedan od njih je i Korado Držanić-Deda koji živi u Basaričekovoj ulici, samo desetak metara od Markova trga. On i njegova supruga Jadranka bili su jezgra grupe koja je pomagala policajcima u našem najdužem prosvjedu u povijesti. - Dečki su bili u pravu svo vrijeme tijekom petstodnevnog prosvjeda jer su nepravedno bili otpušteni iz službe. Borili su se za golu egzistenciju, a mi smo im pomagali koliko smo mogli. Kuhali smo i donosili im hranu, piće, odjeću, kod nas su se tuširali... - veli Držanić, koji je mnoge od njih upoznao na ratištu. Najdramatičniji trenuci nastupili su, prisjeća se Korado, nakon što su policajci bili zarobljeni u sakristiji Crkve sv. Marka. - Ta dva tjedna bila su igra živaca. Tko god bi izašao iz sakristije, bio bi uhićen i priveden na cijelodnevno ispitivanje. Budući da nitko nije smio ući u sakristiju, morali smo se koristiti lukavstvom. Vrećica punih hrane ulazio sam u crkvu, jer mi nitko nije mogao zabraniti molitvu, a zatim bi kroz crkvu ušao u sakristiju i donosio im hranu - kaže Korado Držanić, tvrdeći da je bio pod prismotrom tajne policije, kao i vođe prosvjeda. Sretan završetak Nakon završetka prosvjeda gotovo svi policajci vraćeni su na radna mjesta, a s mnogima smo ostali vrlo bliski prijatelji, veli Jadranka, zvana Baka, koja je dečkima pripremala hranu. Toga "mitskog" prosvjeda sjeća se i 88-godišnja Ana iz Demetrove, koja je također pomagala policajcima, noseći im odjeću i piće. Autor Dean Besedić 18.07.2005 00:37

- 18:11 - Treba li koment ?? (3) - Isprintaj - #

18.07.2005., ponedjeljak

Sto metara tišine

Krešimir Sever i Dubravko Čorak geodetskim su metrom izmjerili što znači zabrana prosvjeda u krugu sto metara od zgrade Vlade na Markovu trgu. Markirali smo točke na asfaltu. Ministri Sanaderova kabineta s prozora će, umjesto očajnih domaćih lica, gledati strane turiste Dubravko, povuci ga od kuta, izgleda da možemo sve do Taverne. Da nas iz Vlade ne vide, ali svakako će nas čuti, hrabrio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever svog sindikalnog kolegu Dubravka Čorka, predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. Poveli smo sindikalni dvojac, naoružan 25 metara dugim geodetskim metrom i modernijom laserskom napravom na Markov trg kako bi obilježili »prve crte radničke bojišnice«, točnije, točke do kojih će radnici smjeti doći u eventualnim budućim prosvjedima. Policajac odahnuo Mjerenje Markova trga, dakako, zainteresiralo je i ljude u plavom, ali nakon kraćeg objašnjenja znatiželjni policajac je shvatio da nema potrebe izvlačiti odgojnu palicu. Za to će biti vremena, samo ako se netko usudi prosvjedovati protiv gospodarske, socijalne ili kakve druge politike premijera Ive Sanadera i njegovog tima. Pozicija za minobacače – Kaj vi to mjerite, pitali su zainteresirani slučajni prolaznici sindikaliste, a Čorak je, zaokupljen poslom, u jednom trenutku u šali odgovorio: – Pozicije za minobacače. Rampa kod »socijalnog« Ulaz u Baptističku crkvu u Radićevoj, ili točnije, ugao zgrade na broju 35 podno Kamenitih vrata, zadnja je točka do koje će radnici u prosvjednoj koloni moći došetati iz pravca Jelačićeva trga prema Vladi. S gornje strane Radićeve, »crta obrane« smještena je uz rub terase kafića »Destino« kod kućnog broja 36. Iako pred Gradskom skupštinom, za sada, pismeno prosvjedi nisu zabranjeni, radnici više neće moći niti do njenih vrata. Krajnja točka kretanja s Katarinskog trga prema Banskim dvorima je Ćirilometodska 1, prostor između ulaza u zgradu Pravnog fakulteta i ulaza u grkokatolički župni ured sv. Ćirila i Metoda. Prema sjeveru, Vlada, Sabor i Ustavni sud su najzaštićeniji – dalje od Demetrove, radnici neće proći. Penjući se od Ilice preko Mesničke, radnički pokliči zaustavljaju se taman iznad Ureda za socijalno partnerstvo, oko broja 31. A ako radništvo Vladu pokuša osvojit »s leđa«, osigurana je i bliža lokacija od Mesničke u Matoševoj ulici kod kućnog broja jedan. Prerušavanje u Šveđane Razmatrajući alternativne načine prosvjeda, sindikalisti su se u jednom trenutku dosjetili da bi mogli uzeti i turističkog vodiča pa na zabranjeni sveti trg dospjeti maskirani u sretne i zadovoljne Šveđane. – Možemo kao turisti, ali treba paziti kad dođemo na Markov trg da se netko slučajno ne bi zanio, pa ne daj bože udario u kakav prosvjed, upozorava Čorak u šali Severa. Sa strane ih gledaju radnici koji obnavljaju grkokatoličku crkvu, a nakon što su se raspitali o čemu se radi, jedan od njih obećao je i konkretnu pomoć sindikalistima – doći ćemo i mi sa strojevima pa da ih poplašimo malo.

- 07:59 - Treba li koment ?? (0) - Isprintaj - #

16.07.2005., subota

** Markov trg bez poljskog zahoda

13.07.2005 17:13 Autor Deana Knežević BEZ KRINKE Pod prozorima Vlade više neće biti prosvjeda. Na mjestu na kojem je najlakše bilo privući pozornost medija i politike, na kojem su mnogi prevareni radnici tražili posljednju mogućnost za pritisak na vlast, više se neće moći štrajkati. U noći s utorka na srijedu saborska je većina izglasovala Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju koji zonom zabrane za prosvjede proglašava pojas od najmanje stotinu metara oko sjedišva Vlade, Sabora i Ustavnog suda te Ureda predsjednika države. Kako su tri od te četiri institucije smještene na Markovu trgu, ta lokacija potpuno otpada kao poprište štrajka, a eventualni prosvjednici mogli bi joj se približiti samo s rubova Gornjeg grada, s kojih se Vlada i ne vidi. Zabrana prosvjeda na toj lokaciji svejedno je bio racionalan politički potez. Još bi racionalnije bilo da su prosvjedi bili samo ograničeni, recimo, na redovito radno vrijeme i u dane kad Gornji grad nije pod posebnim sigurnosnim režimom zbog posjeta stranih državnika. Ali totalnoj zabrani put su utrle u prvom redu dvije prosvjedničke manifestacije, koje su na trenutak neutralizirale efekt javne podrške što su je izborile brojne druge skupine obespravljenih očajnika koji su dolazili na Markov trg. Otpušteni policajci utaborili su se pred Vladom u ožujku 2002. godine te od tada pa do kraja mandata te vade mijenjali scenografiju Markova trga ovisno o godišnjem dobu. Pred Božić, stigao je lijep bor, tijekom ljeta tapeciranim dvosjedima i trosjedima sjenu su, osim zida Crkve sv. Marka, pravili suncobrani... Kad su pak uz južnu stranu te građevine ovog proljeća stigli radnici Sljemena, situacija je bila slična, samo što je, uz ostalu opremu, stigao i poljski zahod. Svakome je moralo biti jasno do nije riječ o običnim prosvjedima, nego o skupinama za pritisak s debelom političkom, što znači i financijskom logistikom. Jer tijekom silnih mjeseci za kojih su otpušteni policajci boravili pred Banskim dvorima netko je morao podmiriti trošak barem hrane i pića, ako ne i razdvajanja od obitelji. Ili ćemo vjerovati da su si oni mogli priuštiti gotovo dvije godine prosvjedovanja financijskim zalihama od državnih plaća. Ukratko, to što smo ubrojili u radničke prosvjede bila je ne baš suptilna igra jedne političke skupine protiv druge, preko leđa radnika. Ondašnja opozicija radila je protiv ondašnje vlasti, a to isto dogodilo se i ovog proljeća, samo u izmijenjenim postavama. Sad kad više nije u HDZ-u, o tome je, doduše opet oprezno, progovorio Branimnir Glavaš. – Istina je da se za bivše vlasti poticalo ljude na prosvjede – rekao je i istodobno poslao kompliment bivšoj koalicijskoj vladi “što je to stoički podnosila”. To nisu bili prosvjedi, nego logorovanja, priznali su čak i oni sindikalci koji su se usprotivili Vladinu prijedlogu zabrane prosvjeda na Markovu trgu, pa bi i Vlada vjerojatno lakše tu inicijativu progurala u parlamentu i široj javnosti da je u argumenticiji dala naglasak na tu kartu. Jer zašto bi se prosvjednike apriorno smatralo opasnijima za sigurnost zaposlenih u državnim institucijama od možebitnog terorista koji će im se približiti u “individualnom aranžmanu”, što je u središtu grada gotovo nemoguće spriječiti. Činjenica je da logorovanje sa suncobranom i poljskim zahodom u zemljama razvijene demokracije ne bi bilo moguće ne samo pred sjedištem vlade nego ni na jednoj drugoj javnoj površini, osim one za to predviđene. Kad bih sad došla s naslonjačem na Jelačić plac i dovukla za sobom poljski zahod, brzo bi me otpratili na drugu lokaciju, vjerojanto još zapadnije od Črnomerca. Ali kako smo pred zakonom i dalje svi jednaki, a neki ipak “jednakiji”, logorovanje izvan kampova bilo je jednostavnije spriječiti potpunom zabranom štrajkova nego aktiviranjem pravne države. Prizori s Markova trga u vrijeme maratonskog prosvjedovanja policajaca nisu bili samo odraz stoicizma bivše vlade nego i nemoći, a sadašnja je ekipa pak otišla na drugi rub, u zabranu kojom je demonstrirala snagu unutar stranke i u parlamentu. Ali nešto se moralo poduzeti.

- 15:01 - Treba li koment ?? (0) - Isprintaj - #

15.07.2005., petak

Glumci demokracije

Sva je sreća da će sezona godišnjih odmora raspustiti hrvatske sabornike diljem Lijepe naše, jer njihova raspuštenost u participiranju demokratskog života, koja podsjeća na igrokaz onih koji su uzurpirali glasove ovdašnjih homo politicusa, prelazi sve granice. Ivica Račan farsom je nazvao »izglasavanje rebalansa državnoga proračuna i izmjena Zakona o javnom okupljanju« najavljujući da će »svoj epilog dobiti na Ustavnom sudu«. No i predsjednik SDP-a debelo je sudjelovao u toj »farsičnosti« dopuštajući i nekim svojim miljenicima, poput Tonina Picule, ekshibicije koaliranja s HSP-om, ne bi li izvukli neku korist zvanu obnašanje vlasti. Što bi tek rekli oni »pošteni pravaši«, čiji su predstavnici u Saboru glumili ljutu opoziciju Sanaderu, da bi mu potom dali ruku kada je to bilo najpotrebnije. Niti Branimir Glavaš nije podviknuo na svog pajdaša Antu Đapića, s kojim je podijelio vlast u Osijeku i tamošnjoj županiji, što je, navodno mu mrskom čelniku bivše stranke, osigurao kvorum i završnu piruetu na tankom ledu »rebalansa proračuna«. Konstanta svih političkih subjekata, makar onih koji su dio hrvatskog parlamenta, jest da su dosljedni u svojoj nedosljednosti. Čak i onda kada prozivaju nekoga kao »nesposobno zlo«, to ih ne priječi da s tim istima ne potpišu, kada je vlast na bilo kojoj razini u pitanju, »nemoralnu ponudu«. Primjer pravaša, koje su nakon njihove »velikodušnosti« listom svi mediji svrstali u Sanaderovu koaliciju, proglašavajući ih »jačim« partnerima i od umirovljenika i od SDSS-a, samo govori da je politički klijentelizam u potpunosti zavladao Hrvatskom. I onda su vrli analitičari, koji su još nakon »slučaja Štimac« vrištali o tome kako nam vlada manjinska Vlada, hladnokrvno zbrojili da čak 87 zastupnika, nakon mizernih rezultata u 18 mjeseci, podržava Sanaderov kabinet. Više nego na samom početku mandata, kada je premijer imao veći rejting popularnosti od, do tada, neprikosnovenog predsjednika Stjepana Mesića! I kada je »kalkulirao« sa svim podrepašima koji su, vjerujući kako će za sebe iznjedriti bilo kakvu korist, zaboravili na ideale i programe zbog kojih su im njihovi birači podarili glas. Nakon svih izbornih povjerenstava, nakon svih opsjena koje su nam podarili »nezavisni« i »intelektualci«, od Ive Lončara, preko Zlatka Kramarića do Slavena Letice, nakon knjigovodstvenog rebalansa demokratskog života u Hrvatskoj, jasno je da su samo glumci profitirali. Kao i u lošoj kazališnoj predstavi, na gubitku je samo publika, svi mi koji smo vjerovali da, ako ne u prvom, onda makar u drugom ili trećem činu, možemo od naših aktera i redatelja doživjeti nešto tako nedostižno i tako nasušno potrebno. Katarzu.

- 22:46 - Treba li koment ?? (1) - Isprintaj - #

13.07.2005., srijeda

Četiri i pol godine bez kazne za pranje novca

ISPRAVLJEN SKANDAL Večernjak ispravio fatalnu pogrešku Ministarstva pravosuđa i Sabora Autor ANDREJA KASANIĆ ** Nakon četiri i pol godine, u Hrvatskoj opet postoji kazna za pranje novca koje je počinio pojedinac. To se dogodilo tek na uporno inzistiranje novinara Večernjeg lista. Naime, 2000. godine napravljena je velika pogreška, koju tada nitko iz Ministarstva pravosuđa, Vlade i Sabora nije zamijetio, te je u Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz članka 279. stavak 1. izbrisana odredba o kazni za prikrivanje protuzakonito dobivena novca, kako se pranje novca službeno zove. Izbačen je dio: "... kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina". Na ovu pogrešku prvi je u javnosti upozorio Sergej Abramov, novinar Novog lista, u tekstu od 18. travnja ove godine. Mjeseci za ispravak Do kraja lipnja pogreška nije ispravljena. Profesor na Pravnom fakultetu Ivo Josipović tada nam je potvrdio da se zbog "fatalne" pogreške u zakonu u Hrvatskoj nikom ne može izreći kazna zbog pranja novca. I tužitelji su nas upozorili da bi na svakom suđenju odvjetnici tu pogrešku sigurno iskoristili, a činjenica jest da sud u slučaju sumnje odlučuje u korist optuženoga. Nevjerojatno je i to da je predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Rade Ivas za pogrešku doznao tek nakon našeg upita, 18. svibnja ove godine. Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić rekla je 21. lipnja: "Ta će pogreška biti ispravljena uskoro. Kada ispravak bude objavljen u Narodnim novinama, neće biti nikakvih posljedica za pravdu. To znači da će i netko tko je za pranje novca optužen 2003., kad kazna nije postojala u zakonu, ako mu se dokaže krivnja, biti osuđen." Na novi upit S. Bagić, 11. srpnja ove godine, ona je 12. srpnja ujutro poručila preko tajnice da pogreška nije ispravljena. I onda, istoga dana malo kasnije, ispravak pogreške osvanuo je na internetskim stranicama Narodnih novina. Samo korist unatrag Odvjetnik Branko Šerić, suprotno onome što kažu u Ministarstvu pravosuđa, ističe da onaj tko je prao novac u vrijeme kad za to nije bilo kazne može biti proglašen krivim, ali mu ne može biti izrečena kazna. No, može mu se oduzeti materijalna korist koju je stekao tim kaznenim djelom. S njim se slaže i odvjetnik Zvonimir Hodak, koji je dodao da na odgovornim mjestima u Ministarstvu pravosuđa sjede ljudi koji se ne razumiju u pravo. 13.07.2005 20:20 Sporni članci 1998.: Zatvor do pet godinaČlanak 279 stavak 1 glasi: tko u bankarskom, novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju uloži, preuzme, zamijeni ili na drugi način prikrije pravi izvor novca odnosno predmeta ili prava priskrbljena novcem za koji zna da je pribavljen kaznenim djelom za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelom počinjenim u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 2000.: Kazna se briše U članku 279 stavak 1 iza riječi “kaznenim djelom” stavlja se točka, a nastavak rečenice briše se. 2005.: Vraćen zatvor do pet godina U članku 279 stavku 1 iza riječi: “kaznenim djelom” stavlja se zarez, a riječi: “za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelom počinjenim u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,” brišu se.

- 07:26 - Treba li koment ?? (1) - Isprintaj - #

12.07.2005., utorak

PRIJETNJA TERORIZMOM Bruxelles ima samo 135 vatrogasaca, a metro samo dvije radijske frekvencije

Autor bruxelles 11.07.2005 17:39 Glavni grad EU posve nespreman za teroristički napad "Nije pitanje hoće li nas teroristi napasti, nego kada", upozorava bruxelleski dnevnik De Standaard navješćujući ponavljanje londonskoga scenarija u belgijskoj prijestolnici, glavnome gradu EU i sjedištu Glavnoga zapovjedništva NATO-a. De Morgen smatra da je London napadnut "jer je simbol suvremene, multikulturne metropole, a teroristima je cilj izazvati međucivilizacijski sukob". Bruxelles, u kojemu su gotovo petina stanovništva sjevernoafrički muslimani, nije ništa manje multikulturan. Premijer Guy Verhofstadt, nakon sastanka s čelnicima sigurnosnih služba, ističe da "nema razloga vjerovati da postoji povećana sigurnosna prijetnja". Najavio je, međutim, pojačano osiguranje na željezničkim kolodvorima, postajama podzemne željeznice i u zračnoj luci Zaventem. U gradu se, međutim, ne zamjećuje nikakvo pojačano osiguranje. Ni na glavnome željezničkome kolodvoru Zuidstation ni na postajama podzemne željeznice policajci se, kao ni ostalo sigurnosno osoblje, nisu viđali. Čelnik gradskoga javnoprijevoznoga poduzeća MIVB Kris Lauwers objašnjava izostanak osiguranja savjetom Savezne policije da se "zasad ne poduzimaju nikakve posebne sigurnosne mjere jer nema razloga vjerovati da bi Bruxelles bio izložen ikakvoj opasnosti"! "Metro je posve nespreman za teroristički napad", izjavio je Francis Boileau iz gradske vatrogasne brigade. "Dostupne su nam tek dvije radijske frekvencije, što znači da se ne možemo nositi s više od dva istodobna hitna slučaja". U milijunskome je Bruxellesu samo 135 vatrogasaca, a 39 kilometara dugom podzemnom mrežom sa 68 postaja dnevno prolazi 300.000 putnika. Učinak mogućega terorističkoga napada pojačalo bi to što Bruxelles, za razliku od Londona, nema plan za djelovanje u hitnim slučajevima! Gradska se uprava izgovara na nedostatak osoblja i spominje Savezni plan za nesreće. Prema njemu, na mjesto napada uputila bi se tri zdravstvena tima i pet vozila službe hitne pomoći!

- 22:48 - Treba li koment ?? (3) - Isprintaj - #

11.07.2005., ponedjeljak

SREBRENICA – GRAD OBILJEŽEN »ĐAVOLJIM KOPITOM« I NAKON DESET GODINA OSTAJE ZAROBLJEN U KRVAVIM SLIKAMA POKOLJA NAD MUSLIMANIMA 1995.

Svi su bili kuhari, a osam tisuća ljudi nema Najgore mi je što svi lažu. Nema života sve dok ja na cesti mogu sresti ratnog zločinca, čovjeka koji je palio kuće i ubijao, govori Sakib Malkić Malaga. Moj prijatelj košarkaš, bio je malo veći i razvijeniji, izdvojen je u kolonu s odraslim muškarcima, priča preživjeli Nihad Kumrić. U kafiću »Bato« Srbi najavljuju – dolazak srpskog Bin Ladena Pišu i snimili Ladislav TOMIČIĆ i Ivor FUKA »Ako dođe Tadić, moglo bi biti i belaja!« Najavljeni dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na obilježavanje desete obljetnice stradanja Bošnjaka u ponedjeljak nije dobro primljen ni među bošnjačkim niti među srpskim stanovništvom. Najbolje što Tadić može doživjeti od lokalnog stanovništva jest – ignoriranje. – Svojim dolaskom Tadić nam želi ponovo otvoriti rane. U Srbiji nisu donijeli Deklaraciju o Srebrenici, a mi bi, valjda, Tadića trebali prihvatiti i uzeti za ozbiljno njegovu eventualnu ispriku, kaže Refik Begić, jedan od članova organizacijskog odbora zaduženog za obljetnicu Srebrenice. – Nema se on šta izvinjavati! Tko će se Srbima izviniti, pita se Radovan Jovanović. – Što će nam srbijanski predsjednik. Njegova isprika? Prihvatio bih je, ali malo s rezervom, kaže Nihad Kumrić, koji je srebrenička stradanja doživio kao 14-godišnjak. – Ne zanimaju mene, dijete, predsjednici, ni srpski ni koji drugi, kaže nam baka Dara, koja živi u izbjegličkom smještaju, u neizgorjelom krilu srebreničkog hotela. – Ako Tadić stvarno dođe moglo bi biti i belaja, kaže jedan od radnika u memorijalnom centru Potočari. – Pozvali smo predsjednika Tadića na parastos za tri tisuće ubijenih Srba, koji će se održati u Bratuncu. Na parastos neka dođe, a osim toga neka ide gdje hoće, poručuju Tadiću Srbi iz Bratunca. Radovan nas proglasio ustašama U utrobama turobnih kuća, u opskurnim kafanama žrtve se broje različito: Bošnjaci nikad neće spomenuti Nasera Orića, ratnog zapovjednika Amije BiH osuđenog u Haagu zbog zločina nad srpskim civilima, a Srbi će priznati da je »bilo ubijanja«, ali neće propustiti reći da je, »ukoliko se gleda proporcionalno, po predratnom broju stanovnika«, više žrtava na srpskoj, nego na bošnjačkoj strani. U ovu i druge »srpske teze«, uz ostale, uvjeravao nas je i Radovan Jovanović, koji je s novinarima pristao razgovarati tek nakon što je našu upornost testirao verbalnim napadima u kojima smo proglašeni ustašama i zločincima te indirektno odgovornima za stradanja u Jasenovcu i u Srebrenici. – Znaš tko je pobio te ljude, znaš tko ih je pobio? Vi ste ih pobili! Vi i oni koji su vas poslali ovamo, vikao je Jovanović na naše reportere u kafiću »Bato«, nadglasavajući se s »cajkama«. – Zapiši da mi je drago što su muslimani napravili ono groblje u Potočarima. Neka imaju gdje da dođu da mole. Mi Srbi imamo Jasenovac, a ja sam u ovom ratu izgubio šestoro članova obitelji. Tijelo svog oca još uvijek nije našao. Opet će pući – Doći će u Srebrenicu Bin Laden, ali srpski, dobacuju nam mladići koji sjede za susjednim stolom, a nešto kasnije ohrabreni domaćom rakijom stanu podvikivati: »Ne damo Mladića i Karadžića, oni su zakletva!« Međutim, među Srbima se mogu čuti i pomirljive riječi. Priča se razvodnila u gazimestanskim frazama, Jovanović će na razgovor staviti strašan pečat: – Samo da se ovo malo smiri i spusti, opet će ovo pući. Hoće Kosovo da odvoje od Srbije, a nas bi gurnuli s balijama. E pa neće ići. U trenutku kad mu zazvoni telefon, bez obzira na prijetnje, potajno ćemo aktivirati »fotoaparat« odložen na stolu i ovjekovječiti sugovornika. Nakon mučnog razgovora, »Batu« napuštamo u jednako mučnom raspoloženju. U Srebrenici uistinu ništa nije gotovo: lokalni Srbi sve su samo ne spremni priznati da je srpska vojska odgovorna za monstruozan zločin. Na bošnjačkoj strani naći će vas pomirljive riječi, ali o suživotu će se govoriti samo formalno. Oči će im se zažariti tek kad dođu na temu zločina i kad se spomene osam tisuća mrtvih. Bošnjaci bi u Srebrenici, čini se, bili voljni zaboraviti, ali im ne ide i pitanje je koliko vremena treba proći da bi teme o genocidu mogle biti gurnute u drugi plan. Kako kaže Malaga, naš sugovornik s početka priče, svaki pogled niz ulicu vraća slike iz srpnja 1995. godine, kad je grad zapaljen pa zatim okupan u krvi....

- 18:16 - Treba li koment ?? (3) - Isprintaj - #

10.07.2005., nedjelja

Meditations in Time of Civil War **Easter 1916 W.B. Yeats

Easter 1916 Uskrs 1916 Sreo sam ih u zalazak Dolazili su živih lica Sa šanka ili stola među sivim kućama iz osamnaestog stoljeća. Prošao bih uz kimanje glavom Ili uz ljubazne beznačajne riječi Ili sam zastao na tren i rekao Ljubazne beznačajne riječi I htjedoh, Prije nego što bih ispričao podrugljivu priču ili Bezvezariju, Udovoljiti prijatelju Uz kamin u klubu Siguran da smo se i oni i ja Igrajući se dvorskih luda Potpuno promijenili, iz temelja promijenili, Strašna ljepota je rođena. Dani te žene prolazili su U neupućenoj dobronamjernosti Njene noći imale su snagu Dok joj glas nije postao rezak. Koji je glas bio slađi od njenog Kad je mlada i lijepa Išla na uništavača… Taj je čovjek vodio školu I jahao našeg Pegaza; A drugi, njegov pomagač i prijatelj, Dolazio je na njegovo mjesto Na kraju je mogao postati i slavan Tako je nježna bila njegova priroda A tako smjele i slatke njegove misli. O tom drugom sanjario sam da je Pijana, razmetljiva budala. Učinio je kobnu pogrešku Prema nekima meni srcu bliskima, No ipak navodim ga u pjesmi; I on je napustio svoju ulogu U usputnoj komediji I on je, također, bio potpuno promijenjen, Strašna ljepota je rođena. Srca s jednim jedinim smislom Kroz ljeto i zimu čine se Očarana kamenom Probleme prave živoj matici. Konj koji ide niz cestu Jahač, ptice koje se jate Od oblaka do ponirućih oblaka, Mijenjaju se iz minute u minutu Sjena oblaka na rijeci Mijenja se iz minute u minutu. Kopito otkliže do ruba I konj pljusne u rijeku Dugonoga jarebica zaroni Zazivajući jareba Žive iz minute u minutu U sredini svega kamen. Predugo žrtvovanje Može pretvoriti srce u kamen, Ili kad bi bilo dosta? To je odgovor Neba, naš zadatak Je da zazivamo ime po ime Kao što majka imenuje svoje dijete, Kad san na koncu dođe U udove koji su divljali. Što je to nego sumrak Ne, ne noć, nego smrt; No konačno, što je bespotrebna smrt? Engleska vjeruje u sve što je Napravljeno i rečeno. Znamo njihov san, dovoljno, i što ako neumjerena ljubav smete ih sve do posljednjeg daha? Pišem to u stihu MacDonagh i MacBride i Connolly i Pearse, Sada i u vremenu koje će doći gdje god nosi se zeleno, Potpuno su se promijenili, iz temelja se promijenili: strašna ljepota je rođena. September 25, 1916

- 22:02 - Treba li koment ?? (4) - Isprintaj - #

09.07.2005., subota

Novosti - Hrvatski list 7.7.2005 Aktualna hrvatska kriza - HRVATSKA NA RUBU SAMOUBOJSTVA

08.07.2005., petak

Oko 50.000 umirovljenika dobiva više od 50.000 kuna

Prema izračunu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, naveći broj umirovljenika s pravom na povrat duga ostvarit će ga u iznosu manjem do 30.000 kuna. Oko 150.000 umirovljenika dobit će povrat u iznosu od 30 do 50 tisuća kuna, dok će povrat veći od 50.000 kuna dobiti 50.000 umirovljenika. Podaci su to HZMO-a koji će danas biti prezentirani predstavnicima umirovljenika. Model povrata duga po kojemu bi umirovljenicima u dvije godine bilo isplaćeno 50 posto duga u gotovini premijer Ivo Sanader ponudio još prije tjedan dana. Međutim, umirovljenici traže da se povrat izvrši u roku od godinu dana te da se isplati 70 posto duga. Na isplatu u gotovini pristali su zbog "neizvjesnog stanja u domaćem gospodarstvu". Pravo izbora Predstavnici umirovljenika na današnjem sastanku neće pristati na manje od isplate 70 posto duga kaže Večernjakov izvor. Nadalje, umirovljenici će tražiti da na obavijesti o dugu koji će dobiti svaki umirovljenik budu napisane i opcije isplate: u gotovini ili preko umirovljeničkog fonda s rokom isplate do 2013. godine. Službenu potvrdu ovih podataka nismo uspjeli dobiti. Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan tvrdi kako ih premijer o prijedlogu nije izvijestio. Ne mogu komentirati. Konačni izračun duga nije mi poznat, kao ni Vladin prijedlog rezigniran je Jordan. Predsjednik Matice umirovljenika Vladimir Lokmer o dogovoru umirovljeničkih prvaka nije želio govoriti. Kazao je tek da je Sanaderov prijedlog "donekle prihvatljiv". "Običan trik" Za nas je prihvatljivo da se u roku od godinu dana isplati 70 posto ukupnog duga najavio je Lokmer istaknuvši kako neće odustati od zahtjeva da se onim umirovljenicima kojima ovaj model nije prihvatljiv osigura alternativa. Ivan Maričić, predsjednik udruge Hrvatski umirovljenik, smatra da na Sanaderov prijedlog treba oštro reagirati. Uvjeren je da je riječ o običnom triku. Čudno je kako je Vlada iznašla model da pola duga isplati u "kešu", kad su još prije par mjeseci tvrdili da kompletan dug ne mogu vratiti za sedam godina zaključuje Maričić. Autor NIKOLA S. Š.

- 20:10 - Treba li koment ?? (4) - Isprintaj - #

06.07.2005., srijeda

KAKO NE FUNKCIONIRA ABUSE SLUŽBA ** INSTITUCIJA KOJA JE ZADUŽENA ZA SPRIJEČAVANJE I OTKRIVANJE POŠILJATELJA VIRUSA

05.07.2005., utorak

PREMIJER SANADER ** Obračun s mafijom Vladi prioritet

02.07.2005 19:48 Prema izjavi premijera Ive Sanadera, u Hrvatskoj postoji politička volja da se obračuna s mafijom. Stoga je i u pitanju ove najnovije dao hitan nalog policiji da se ispitaju sve okolnosti. Hrvatska je sigurna zemlja, kao i njezini građani, a to je ujedno prioritet ove Vlade, istaknuo je Sanader. Međutim, novinarsku tvrdnju da u policiji još nije riješen ni jedan važniji mafijaški predmet premijer je zanijekao te kao primjer naveo rješavanje otmice sina umirovljenog generala Zagorca. Koliko je sigurna Hrvatska i njezini građani??,Država je dužna i obvezna po Ustavu štitit svoje građane..što nije u praksi vidljivo...!!! "Hrvatska je sigurna zemlja, kao i njezini građani, tvrdi Sanader!!" Crna kronika 02.07.2005 19:58 NOĆNI OBRAČUN Nepoznati počinitelj u strogom centru Zagreba sat iza ponoći zapalio fiat punto Dinamova trenera i dužnika nedavno ubijenog Dina Pokrovca Kužeu zapaljen automobil Ni mjesec dana nakon što je u ulazu zgrade u kojoj stanuje likvidiran nogometni menadžer Dino Pokrovac, netko je zapalio automobil kojim se koristi Josip Kuže, Dinamov trener i jedini Pokrovčev dužnik koji je o tome javno progovorio. Bojali se eksplozije "Fiat punto" oznaka ZG 1417-BA, koji je inače registriran na Kužina 26-godišnjeg sina Marka, zapaljen je nešto prije 1 sat u noći na subotu na Ilirskom trgu 5. Automobil je bio parkiran pred kafićem "Palinovka", a u požaru je posve izgorio. Osim njega, oštećen je i "golf" zagrebačkih oznaka, vlasništvo 30-godišnjaka, parkiran pokraj "fiata". Požar su ugasili vatrogasci, a automobil je nakon očevida odvezen u Centar za kriminalistička vještačenja "Ivan Vučetić". MUP-ovi vještaci tamo bi trebali utvrditi uzrok požara, no s obzirom na sve, malo je vjerojatno da se automobil sam zapalio zbog kvara na instalacijama. Na mjestu događaja jučer ujutro vidjeli su se samo tragovi paleži, a stanari okolnih zgrada rekli su da ih je probudila buka nastala zbog požara. Bilo je negdje oko 1 u noći kad je počelo gorjeti. Budući da se vatra brzo širila, bojali smo se eksplozije jer su se uz taj automobil nalazila još dva ili tri. Koliko sam shvatio, radilo se o vozilima koja su vlasnici tu ostavili i otišli u grad. Poslije ih je policija pronašla i pozvala, a među njima je bio i Kuže. Usto, poslije su rekli da je gorio baš njegov automobil kazao je jedan od stanara. Neslužbeno doznajemo da je Kuže bio u jednom od kafića u Radićevoj. Policija je, inače, zbog očevida koji je potrajao do jutra, blokirala cijeli Gornji grad. Iako u policiji, što je i razumljivo, prije završetka istrage i nalaza vještačenja ne žele špekulirati ni o čemu, sigurno je da će se i ovaj događaj istraživati u sklopu istrage Pokrovčeva ubojstva. Jer, paljenje automobila u podzemlju je upozorenje - onima koji puno pričaju. Kuže zašutio Da Kuže puno priča, postalo je jasno svima nakon što je njegova ispovijed objavljena u medijima. Jedini je imao hrabrosti, ili ludosti, progovoriti o tamnoj strani .......Slika je link:Opširnije Autor Ivana Jakelić

- 22:34 - Treba li koment ?? (2) - Isprintaj - #

01.07.2005., petak

MESIĆU PRVO HRVATSKO ODLIČJE 'Sabor odlučuje o mom odlikovanju'

Predsjednik Mesić dobitnik je brojnih stranih priznanja, odlikovanja i lenti. Kao predsjednik države nema hrvatsko odlikovanje, iako je prije dvije godine postojala inicijativa u Saboru. Hoću li dobiti odlikovanje ili ne, treba pitati Sabor. Svi strani državnici s kojima se nalazim nose odlikovanje svoje zemlje, jer ako je netko izabran za šefa države, znači da građani imaju povjerenja u njega. A mene i moju politiku izabralo je 65 posto građana ove zemlje komentirao je Mesić. Reagirao je i na osporavanje Jure Njavre da dobije odlikovanje riječima da Njavro ima pravo na svoje mišljenje "jer je valjda on bio na mom mjestu u zatvoru u Staroj Gradiški, u Beogradu kad je trebalo odgađati Miloševićevu agresiju, u konvoju Libertas". On je valjda bio taj koji je otvorio široki prostor Hrvatskoj za izlazak iz izolacije rekao je Mesić. (J. P.) DAN ZAHVALNOSTI Prijedlog da Sabor odlikuje Mesića na 10. obljetnicu "Oluje" izaziva otpor nekih u HDZ-u Odlikovanja za Oluju i svim premijerima Odluka o odlikovanju predsjednika Mesića Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, najvišim hrvatskim odličjem koje se dodjeljuje samo predsjednicima država, a koju bi ovih dana trebao prihvatiti Hrvatski sabor, otvorila je kontroverze i prije nego što se pojavila na zastupničkim klupama, i to najviše u njegovoj bivšoj stranci, HDZ-u. Sporne zasluge Iako su prijedlog o tome formalno podržali svi saborski klubovi na prošlotjednoj sjednici Predsjedništva Sabora u proširenom sastavu, među HDZ-ovim zastupnicima ima i onih koji pitaju neće li time Mesić biti amnestiran od svih dvojbenih izjava koje je davao o Domovinskom ratu, hrvatskim braniteljima, o tome da Hrvatska i Crna Gora nikad nisu ratovale ili da se svi svima trebaju ispričati. Osim toga, zastupnici koji zasad ne istupaju javno, budući da vrh HDZ-a i Ivo Sanader podržavaju odluku o odlikovanju predsjednika Mesića, pitaju i zašto ga hoće odlikovati baš na 10. obljetnicu "Oluje", kad ju je on zapravo opstruirao pokušajem državnog udara 1992. i 1993., kada se ta akcija počela pripremati.

- 20:45 - Treba li koment ?? (3) - Isprintaj - #