Catwoman's Agenda

25.07.2016., ponedjeljak

Porez na naslijedstvo - hladan tuš i za one predvidljivo iracionalne

Posjetiše me nedavno dvojca prijatelja iz mladosti. Sve kuže o ekonomiji i načinu na koji se rastura državu, ali neće glasati. Pitam: zašto? Razočarali su se u Most, pa sigurno niti Živi zid nije bolji, zaključuju.

Nisam ranije razmišljala da je i to je bio jedan od razloga (Mesićevog) ubacivanja Mosta kao (lažne) treće opcije, ne samo da u zadnji čas preotme od ŽZ nedovoljno informirane glasače željne promjene, nego da ih i do kraja ubije u pojam činjenicom kako, eto, svi u politici lažu, pa se više ništa ne isplati poduzimati na izborima.
Kaže mi jedan od njih da je nešto čuo o Pernaru ... Pitam što i od koga. Ne može se sjetiti.

Psihomoderatori društva dobro poznaju moć glasina na podsvijest prosječnog primatelja poruke i tako operiraju: nađu plaćenike ili korisne idiote da makar i nesuvislo ogovaraju ciljanu žrtvu.

Ljudi periferno čuju, ne tiče ih se previše, nešto mutno zapamte, i na kraju "mudro" odluče ništa ne činiti, kako ne bi pogriješili. U ovom slučaju ostavljaju posve slobodan prostor svojim manipulatorima i dosadašnjim operaterima, za koje su se već uvjerili da će nas sve uništiti. (!!!)

Posve iracionalno ponašanje - ali, svojstveno većini ljudi, koja još nije na rubu osobne propasti, pa misli da do njih to ipak neće doći. Nada nojeva s glavom u pijesku. tuzan

Rekoh dečkima da sam u Živom zidu od predsjedničkih izbora, da pomno pratim Ivana Pernara od 2010. godine i da nisam zamijetila nikakvo nekonzistentno ponašanje, iako sam bila jako podzriva, obzirom sam imala jako loša iskustava s Referendumskim Ustankom, koji je startao s izdajicama na vrhu. I još napomenuh (a to je bilo presudno) da će hdzsdpmost uskoro inaugurirati POREZ NA NASLIJEDSTVO (što je već zakonski prisutno u Danskoj, i to 40 do 70% ). Pa se jedan od njih ozbiljno zamislio, jer treba naslijediti obiteljsku kuću i vikendicu. Odmah su pristali uzeti letke o Živom zidu.

Ako se i vrlo inteligentni i prilično informirani ljudi ne interesiraju dovoljno za opće probleme, zbog tog svog nedovoljnog znanja ostaju podložni raznim manipulacijama, sve dok ih dotična problematika ne stisne na osobnoj razini. Zaista je potrebno vrlo podrobno svakome od njih pojasniti njegovu specifičnu sudbinu u ovom postojećem genocidno koncipiranom sustavu, da bi se motivirao aktivnije postaviti prema njemu.

Srećom - nažalost, moram tako reći - sestra drugog od njih gotovo je bila deložirana, jer je zaboravila platiti zadnju ratu kredita, nekih 1000 kn, i jedva su joj u banci primili tu poslijednju uplatu, samo vrebajući razlog da je ovrše i obeskuće. Sada njeznin brat planira prvom prilikom odjednom otplatiti cijeli svoj kredit, jer se boji, ako ostane bez posla, ostaje i bez stana. Da nije bilo tog lošeg iskustva u obitelji, vjerojatno niti on ne bi dovoljno ozbiljno gledao na situaciju.

Pametni uče na tuđim greškama.

Gdje smo mi u toj situaciji, kada nas tuđi problemi niti ne zanimaju ?

tuzan





- 19:03 - Mijau / frrr / khhh ... (6) - tac-trac - hop!

13.07.2015., ponedjeljak

Bezuvjetna ljubav gradivno je tkivo svemira

"Izvrstan (po običaju) članak s jednim od najpoštenijih i najkonkretnijih opisa prosvjetljenja (prosvjetljivanja)"

Valentina Bubnjar


I tumačenjem smisla života, te najsuvislijeg pristupa liječenju i iscijeljivanju:

"Fizičari postupno otkrivaju da postoji i neka misteriozna „tamna energija-materija“ koje u odnosu na materijalni univerzum ima daleko više – čak 99.5 posto! I ta sila drži zvijezde i planete na svojim mjestima, odnosno putanjama, jer su gravitacijske sile preslabe da bi bile jedini element koji utječe na pozicije i kretanje nebeskih tijela. No što je ta „tamna energija-materija“ u stvari? Dugo se vremena nitko od akademskih znanstvenika nije usudio govoriti o njenoj kvaliteti i naravi, a onda se pojavila talijanska astrofizičarka Giuliana Conforto koja tvrdi da je tamna energija-materija ni manje ni više nego agape – kozmička (mistična) ljubav! I da je ta univerzalna, bezuvjetna ljubav konkretna sila koju nije moguće relativizirati (ovdje ima ljubavi, a tamo je nema…); ona je realna sila koja predstavlja izvor ljudskom energetskom polju ili auri; ona energijom hrani čakre kao sredstva neposrednog izraza (komunikacije) bezuvjetne ljubavi.

Tako ispada da je čovjekova potreba za odnosnom prirodna. Bezuvjetna ljubav gradivno je tkivo svemira pa kako onda živjeti bez nje? Tako je i primarna svrha planete kao što je Zemlja te obličja kao što je ljudsko da nauči duše koje ga nastanjuju upravo univerzalnoj ljubavi, odnosno da ostvare potencijal za kreiranje potpuno ispunjavajućih odnosa utemeljenih na bezuvjetnoj ljubavi. Za one koji do sada nisu znali koja je primarna svrha ljudskog postojanja, eto je, nije riječ ni o čemu nedokučivome ili kompliciranom.

Prvi i osnovni kriterij duševnog zdravlja upravo je postojanje barem jednog odnosa utemeljenog na bezuvjetnoj ljubavi. Osoba koja ga nema ne može se nazvati duševno zdravom.

Stoga je u terapijskom procesu itekako bitno znati povezati osobu s principom bezuvjetne ljubavi i pomoći joj izgraditi ispunjavajuće odnose s bliskim osobama."

Tomislav Budak

UZROČNA TERAPIJA



- 21:00 - Mijau / frrr / khhh ... (7) - tac-trac - hop!

07.06.2015., nedjelja

Objava na FB prije 7 sati, nitko ih nije pokupio da ih zbrine ...



2 macica traže dom pod hitno nadeni na cesti u luksiću i treba im mama koja doji tuzan


I onda se čudimo zašto se isto i slično događa ljudima ? Deložira ih se i pusti da crknu na cesti ?
Kolektivna karma. Što smo činili svojim bližnjima kao čovječanstvo, narod, porodica - sada nam se vraća. Nije naša osobna krivnja, ali je krivnja svih onih koji su vidjeli zlo, a nisu činili ništa; nisu upozoravali, nisu mu se suprotstavljali.
Sada smo se rodili u rezultantnu situaciju svih naših ukupnih (ne)činjenja u prošlosti. Kao ovi mačići.
Sadašnjost i prošlost ne možemo izmijeniti, ali možemo utjecati na budućnost. Kolektivna karma koja nam ovakvim (ne)postupanjem slijedi u budućnosti samo je poslijedica našeg izbora. Pasivnost i konformizam ili nesebičnost, empatija i aktivizam?
Oni koji vjeruju u inkarnacije, što misle da ih čeka kada će se ponovno roditi ? Ono što su ostavili iza sebe.
Ili se nadaju prosvjetljenju bez truda ili patnje ?

- 01:03 - Mijau / frrr / khhh ... (3) - tac-trac - hop!

03.05.2015., nedjelja

Dogma : zaštita od smrtnog straha

" Mnogi tvrde da alternative neoliberalnoj politici nema, međutim, kada dođe njihov red za deložaciju, onda počinju preispitivati dogme koje su si zacrtali.
Ta borba unutar čovjeka u kojoj jedan dio uma govori "ostani rob", a drugi "bori se za slobodu" najveća je borba u kojoj će itko od nas ikada sudjelovati.

Tek kad se u svojim glavama opredjelimo za slobodu, moguće je naša tijela osloboditi od okova. "

Ivan Pernar


Strah od smrti drži ljude u robstvu. 7ato mnogima treba neki vid spiritualnosti ili psihoterapije, koji će ih dovesti u stanje doživljaja vlastitog postojanja izvan tijela. Tek individualno oslobođena osoba u stanju je konstruktivno nositi se s društvenim problemima. Nažalost, neke ljude tek osobna patnja ( ovdje: vlastiti red za deložaciju ) dovodi u stanje " izlaska iz matrixa ", tuđa patnja ih ne dira ... Stoga se ne aktiviraju na vrijeme, pa i njih zadesi ista " sudbina ". Stavila sam tu riječ u navodne znakove, jer očito se radi o izboru, ovisnom o osobnosti čovjeka. Kako je to genijalno sažeo veliki Ghandi : " Karakter je sudbina. "

catwoman

- 17:31 - Mijau / frrr / khhh ... (3) - tac-trac - hop!

14.04.2015., utorak

Kad shvatite ...

Kad shvatite da je Hrvatska pod okupacijom, i da su je okupirale banke, da se kapitulacijski dokument zvao Ugovor iz Maastrichta, da ga je potpisao Borislav Škegro, da smo porobljeni dugom, da banke ne plasiraju kredite zato da bismo kupili stanove nego nas zadužuju da bi nas putem fatalne kombinacije dug + recesija razvlastili sve imovine i iskamatarili do smrti, da Ivić Pašalić, general Zagorec i ekipa nisu nikad vratili dignute kredite nego su ih vraćali "obični dužnici" raznih banaka, da mnogi sudci rade za okupatorski bankarski kartel, da bankarski okupatori imaju svoje ljude u vlasti već dvadeset godina, da Orsat Miljenić i ekipa mijenjaju Ovršni zakon svakih pola sata po nalogu bankstera okupatora kako bi nas što prije razvlastili i opljačkali, da je javnobilježnička mafija s Hanžekovićem na čelu u stvari dobro organizirana lopovska banda, da je isti taj Hanžeković vlasnik najveće medijske kuće u Hrvatskoj i da je to dio plana kako bi se svi koji se pobune mogli podlo diskreditirati, da nije slučajno da Radman sjedi i u fotelji glavnog ravnatelja HRT-a i u vrhu Hypo banke (majke svih afera u Europi), da sve to skupa nije teorija zavjere nego okrutna stvarnost, dakle kad sve to, i još štošta shvatite, bit će vam lakše, jer ćete progledati.

I znati tko vam je pravi neprijatelj.

I protiv koga se trebate boriti.

I s kim.


( Hrvoje Runtić )
- 00:52 - Mijau / frrr / khhh ... (5) - tac-trac - hop!

05.04.2015., nedjelja

Putnica

Prekrasna glazbeno-scensko djelo naših zagrebačkih umjetnika, koje slikom, zvukom i pokretom govori o putovanju ljudske duše ... Priča o Uskrsnuću. sretan



- 01:21 - Mijau / frrr / khhh ... (3) - tac-trac - hop!

27.03.2015., petak

Kako je HNB opljačkala Hrvatsku

Prije nego što opišemo u detalje kako nas nesposobni i korumpirani čelnici HNB-a sustavno pljačkaju, idemo samo vidjeti koja je definicija HNB-a.
Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: “Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom.

Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja središnje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske središnje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.
Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti članak 53. Ustava, koji sada glasi: “Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske.

Zadaci Hrvatske narodne banke su:

• utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike,
• držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,
• izdavanje novčanica i kovanog novca,
• o izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje
• kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i
• platnih sustava te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
• o obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih
• institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava,
• vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita
• kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija,
• uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa,
• obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,
• donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti,
• pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini i
• obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

Prihvaćanjem Mastrihstskog sporazuma 1994., Hrvatska je izgubilla monetarni suverenitet i središnju banku koja je sada postala samo velika mijenjačnica stranim bankama, a izgubila svoju primarnu ulogu. Sav novac koji sada ulazi u Hrvatsku, ulazi kao dug. Mi ne tiskamo kune, mi ih posuđujemo uz kamatu. Bivši guverner Škreb po nagovoru MMF-a ukinuo je sve funkcije Narodne banke i za nagradu postao direktor MMF-a za Albanijiju. Tako se dogodilo da je godišnji trošak novčanice od stotinu kuna porastao sa 10 lipa, na čak 7,5 do devet kuna. Za toliko su, naime, porasle kamate nakon što je ukinuta funkcija Narodne banke.
Vezivanjem tečaja kune uz euro i postavljanjem nerealno visokog tečaja koji ne pogoduje proizvodnji i izvozu, HNB je uništio domaću proizvodnju i izvoz, a uvoznicima omogućio ekstra profite. Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski prihvatio je ponudu Agrokora i od 7. kolovoza 2012. postao savjetnik Ivice Todorića koji je igrom slučaja najveći uvoznik u RH.

Prije izbijanja velike svjetske krize (čitajte: organizirane bankarske pljačke), kriminalna organizacija MMF, preporučila je čelnicima središnjih banaka pa tako i HNB-u, da raspordaju svoje zlatne rezerve u trenucima kad je cijena zlata bila na povijesno niskoj razini. ”Vhrunski” ekonomski stručnjaci iz HNB-a su bez pogovora, objeručke prihvatili taj naputak i prodali prvu tranšu našeg zlata za 220 $, a kasnije za 240 $ po unci, s obvezom čuvanja deviznih rezervi na računima u zapadnim bankama, koje služe kao jamstvo da će Hrvatska zapadne dugove i kredite uredno vraćati. Cijena zlata je samo do kolovoza 2008. godine skočila sa 200 $ na 700 $ za uncu kada je počela kriza, a zatim nastavila rasti i do 1800 $, 2012. godine. Milijarde naših kuna su otišle u vjetar, a HNB trenutačno nema niti grama zlata u svom trezoru.

U isto vrijeme prije izbijanja krize krenula je i ponuda CHF kredita koju je tadašnji guverner Rohatinski mogao i spriječiti. On je par puta istupio u javnost i rekao kako je upozoravao ljude da su to rizični krediti s čime je samo priznao kako je znao da će banke plasirati toksičan proizvod koji će unišititi životni standard građana ove zemlje, a samim time i cijelu ekonomiju, a nije po tom pitanju ništa poduzeo iako je plaćen za to od hrvatskih građana.
Za rasprodaju hrvatskog zlata i dozvoljavanja CHF kredita, časopis Banker (pripada publikacijama grupe Financial Times), dao je Rohatinskom priznanje za najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima. Na tadašnji upit što za njega znači ovo priznanje, jedno od brojnih koja mu je dosad dodijelila domaća i inozemna stručna javnost, guverner HNB-a Željko Rohatinski je izjavio: ‘Nakon brojnih osporavanja, ovo je veliko priznanje za HNB i mene osobno. Nadam se da će naša politika barem malo pridonijeti da Hrvatska lakše prebrodi krizno razdoblje’.

Sadašnji guverner HNB-a Vujčić, samo je nastavio stopama svoga mentora i uopće se ne srami otvoreno lobirati za interese stranih banaka, a protiv interesa građana ove zemlje koji ga plaćaju svaki mjesec.

Kao što vidimo: HNB ne tiska kune niti kunu priznaje kao nacionalnu valutu i sredstvo plaćanja jer dozvoljava kredite s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima. Ne samo da čelnici HNB-a nisu pridonjeli stabinosti financijskog sustava nego su ga svojom nesposobnošću i korumpiranošću destabilizirali. Rezultat takve politike kojom nas je HNB oštetio za stotine milijardi kuna je: uništena proizvodnja i izvoz, gubitak radnih mjesta zbog kojih imamo preko 300 tisuća nezaposlenih osoba, tisuće i tisuće deložacija, iseljavanje stanovništva, uništene obitelji, brakovi, neotplativi vanjski dug, a prava kataklizma tek dolazi.

Umjesto da su radili u interesu hrvatskih građana i nacionalne ekonomije, čelni ljudi HNB-a su učinili sve kako bi uništili našu ekonomiju i životni standard hrvatskih građana koji su ih sve ove godine izdašno plaćali. Zbog svega navedenog, sadašnji i bivši vrh HNB-a, trebao bi završiti u zatvoru zbog veleizdaje, a s njima i pripadnici dosadašnjih Vlada koji su im to sve omogućile i blagoslovile.

autor: Josip Novosel

http://flash.hr/aktualno/business/kako-je-hnb-opljackao-hrvatsku/


- 15:19 - Mijau / frrr / khhh ... (3) - tac-trac - hop!

23.03.2015., ponedjeljak

Novac - problem ili rješenje ?

Tekst koji slijedi moj je pokušaj što kraćeg i jednostavnijeg pojašnjema problema neotplativosti duga svima koji nisu imali vremena, prilike ili volje istraživati našu i svjetsku nedavnu provijest, pratiti informacije na internetu, te tako pohvatati konce o tako jednostavnom blefu kojim su nas preveslali naši tada aktualni političari još davne 1994. godine ugovorom u Maastrichtu, kada je hrvatska vlada potpisala da HNB više neće kreirati novac i plasirati ga na svoje tržište, već će ga umjesto toga uzimati na kredit od inozemnih banki i za tu uslugu otplaćivati kamate. tuzan

Novca u optjecaju u RH sve je manje zbog više razloga. Neki od njih su nam svima dobro poznati, ali ćemo ih ipak pobrojati kako bi se dobio što potpuniji uvid :

1. političari i njihovi suradnici kradu ogromne količne novca
no, i ta količina novca je sitnica u odnosu na količine novca koje nestaju zbog drugih uzroka:

2. nezaposlenost je silna, i time onemogućen dotok novca u vidu plaća,

3. nezaposleni, kao i zaposleni ( zbog nesigurnosti očuvanja radnog mjesta ) više ne uzimaju kredite

a novac u optjecaj ulazi isključivo putem kredita ( pogledajte kratki video dolje ). Tek kada netko odluči uzeti kredit, bankari ga stvore ni iz čega, kako bi ga kasnije mogli kamatariti realnom vrijednošću, najčešće ovrhama nad dužnicima.

Ranije ( odnosno, tako su nas učili da funkcionira bankarski sustav ) krediti su se davali iz novčanih sredstava šteditelja. I svi smo u to vjerovali, mnogi vjeruju i danas, makar to uopće nisu provjeravali.

Svakom realnom čovjeku sada je posve jasno da u situaciji kada je rijetko tko imao prilike štedjeti ( već je većina uzimala kredite zbog nedostatka novca za osnovne životne potrebe ) nije bilo moguće na taj način dati ljudima toliko puno kredita. Tim više što gotovo sve zemlje zapadnog svijeta odavno bilježe sve veći dug. Tko bi onda to štedio kada su skoro svi pod kreditima ? Odakle taj novac ?

Neki od poštenih ljudi iz bankarskog sustava iskreno su priznali ono što smo mnogi logično pretpostavljali: novac koji se za izdaje za kredite uopće nema pokriće u štednjama drugih ljudi, već se jednostavno izmisli i upiše u računalo, te ispostavi tražitelju kredita.

Otplaćujući kredite, ljudi otplaćuju i kamate, tj. vraćaju veću količinu novca nego su primili zaduživši se kreditom, a kako novi novac sve manje ulazi u optjecaj ( jer sva manje ljudi uzima nove kredite ), naravno da će općenito novca sve više nedostajati.

Ta činjenica da se na kredit otplaćuje kamata, a da se istovremeno ne stvara novac za njenu otplatu uzrokuje najveći gubitak novca iz optjecaja. Dakle :

4. prilikom uzimanja kredita u optjecaj ulazi količina novca koja samo odgovara glavnici. Nazovimo to količinom X. No, prilikom otplate kredita potrebno je vratiti veću količinu: X + Y, gdje je Y dodatna količna novca potrebna za isplatu kamata.

Gdje i kako sada pronaći tu količinu novca Y, kada ona uopće nije niti stavljena u optjecaj ??? A ne smijemo sami stvarati novac ?!

Isprva će nekima uspjeti otplatiti glavnicu i kamate, ali će se vrlo brzo pokazati da se to desilo na štetu ostalih korisnika kredita, jer: kada prvi od korisnika plati cijeli kredit, u optjecaju ostaje novca još manje nego što je potrebno za isplatu glavica ostalim korisnicima kredita. Ostali ga neće moći isplatiti, te im neminovno slijedi ovrha.

Primjer : Osoba A posudi 100 000 kn, mora vratiti 150 000. Osoba B posudi 200 000 kn, mora vratiti 300 000. Osoba C posudi 300 000, a mora vratiti 450 000 kn. U optjecaj je ušlo 600 000 kn, a to troje ljudi iz dotične količne novca moraju vratiti ukupno 900 000 kn !!!

Dakle, niti teoretski ne mogu otplatiti svoj ukupan dug !!! Praktično je moguće da u ovom slučaju dvoje vrate, ali treći ne može nikako. Namješteno je od početka da netko obavezno gubi, i to ni malo svojom krivnjom, već zlonamjernim postavkama u sustavu kreditiranja.

U takvom modelu kreditiranja ljudi, tvrtke i države ( jer ne smiju same stvarati svoj novac ) prisiljeni su stalno uzimati od stranih bankara nove kredite za otplatu kamata starih kredita, pa dugovi stalno rastu. I tako bi to išlo u nedogled, da ljudi imaju stalne i dovoljno velike izvore prihoda, dug bi se prenosio s generacije na generaciju ... No, čim netko izgubi posao ( što je rezultat namjernog uništavanja našeg gospodarstva ) više ne može plaćati ratu banci ili nekom drugom vjerovniku ( T-com, Komunalac, HEP ), pa se dotični vjerovnik namiri ovrhom nad imovinom dužnika, redovito prodajući je daleko ispod realne cijene, samo da naplati dotični dug. A sve s podrškom našeg korumpiranog pravosuđa i interventne policije RH, koji štite interese stranaca umjesto vlastitog naroda, sve prema nemoralnim zakonima što su ih donijele dosadašnje postave Hrvatskog Sabora.

Takav nepravedan novčani sustav uveden je u Hrvatsku 1994. godine ugovorom u Maastrichtu, kada je Hrvatskoj Narodnoj Banci odlukom Sabora otuđena funkcije stvaranja novca za potrebe hrvatskog tržišta, te je ta djelatnost prepuštena stranim bankarima, koji od tada isključivo imaju pravo na stvaranje novca, i tako sve korisnike svojih kredita stavljaju u položaj vječitih dužnika, jer u takvom novčanom sustavu kredite niti teoretski nije moguće otplatiti.

To nije slučajno, već je pomno planirana prijevara u dogovoru s našim izdajničkim političarima, znanstvenicima i novinarima - svima, koji bi bilo na koji način mogli uputiti narod na tu vrlo jednostavnu, ali strahovito moćnu prijevaru. Stoga su je najbrižnije skrivali i još uvijek nastoje skrivati raznim manipulacijama, uglavnom privlačenjem pažnje javnosti na sve druge teme ( sekundarna pitanja ), osim bankarskog poslovanja i novčanog ( monetarnog ) sustava.

Otkako je Hrvatskoj oteto pravo na vlastito stvaranje novca, izgubljena je tzv. monetarna suverenost, a naša država polako ali sigurno ulazi u fazu gospodarskog, socijalnog i sveopćeg propadanja. Sva druga nastojanja, osim ostvarenja monetarne suverenosti ( tj. prava svake države da sama stvara svoj novac ), ne mogu riješiti niti jedan gospodarski problem, već samo produžiti i produbiti agoniju.

Ukidanjem valutne klauzule ( vezanosti kredita za tečaj neke strane valute ) i pretvaranjem svih kredita u kunske, te jednokratnim puštanjem u optjecaj točne količine novca koji nedostaje za skladnu razmjenu roba i usluga, problem nedostatka novca bi bio riješen.

To je moguće učiniti samo ako Hrvatski Sabor donese zakon prema kojem Hrvatska Narodna Banka opet smije stvarati novac za svoje tržište. Dosadašnji saborski zastupnici nisu to htjeli učiniti, oni su postupili suprotno i tako sve građane RH učinili ovisnima o stranim bankama.
Jedino stranka Živi zid u svom programu ima rješenje da se ta situacija prekine i preokrene u prirodan smjer – razvoja i napretka. Provjerite na njihovim letcima, internetskog stranici, na Facebook profilu, slušajte što govori Ivan Vilibor Sinčić na televiziji, pa prosudite sami.

U ovom kratkom švedskom dokumentarcu neki bankari ( pošteni i iskreni ljudi zalutali u tu struku ) otvoreno su priznali da novac kojeg oni izdaju uopće nema nikakvo pokriće i da je to osnovni uzrok tzv. dužničkog robstva tuzan .



Detaljnije o ovoj tematici možete se informirati na prethodnom postu.

- 18:16 - Mijau / frrr / khhh ... (6) - tac-trac - hop!

16.03.2015., ponedjeljak

Hrvatska stvarnost i mogućnosti njene preobrazbe

Svima koji se žele informirati o stvarnom stanju u Hrvatskoj ( jer preko standardnih medija dobiva se nepotpun i često puta iskrivljen uvid ) preporučujem stranicu :

https://www.facebook.com/zivizidd?fref=ts

Svaki dan vijesti su stravičnije, samo ovaj tjedan najavljeno je 13 deložacija. tuzan

Ovdje su mnoga pojašnjenja, koja bi moguće nedostajala shvaćanju potpune slike ...

Ivan Pernar govori o Živom zidu i razlozima nastanka te udruge i stranke :



Ivan Pernar pojašnjava problem neotplativosti kredita i krajnje namjere kreatora ove krize:



Govor Ivana Pernara interventnoj policiji:



Ivan Vilibor Sinčić 03.03.20014. objašnjava plan i program Živog zida:


- 23:48 - Mijau / frrr / khhh ... (9) - tac-trac - hop!

15.03.2015., nedjelja

Filmofilima ...

...bogata i jeftina ponuda kultnih filmova cijenjenih redatelja, snimljenih 80-tih i 90-tih, te ranih 2000-tih godina VHS tehnikom na BASF i TDK video vrpce.

Filmovi se nalaze na kazetama kako je navedeno po grupama.

Cijena svake videokazete je 10 kn.

Ne isporučujem manje od 5 vrpci ( tj. pakete cijene manje od 50 kn )

Kupcu svih snimaka 25 % popusta. ( Ukupno je oko 200 kazeta na raspolaganju ).

Kontakt : catwoman@hi.t-com.hr


Dosjei X

Iznenadni udar
Kolo smrti

Alien
Usnuli jezik

Konformist
Animavzija
Ariel ( Kaurismaeki )


Kralj Edip ( Passolini )
Crveno ( Kieslowsky )

Cirkus Montya Pythona, 1. dio

Divlja horda
Džungla na asfaltu

Oslobađanje

Dvoboj na Misuriju
Počasni konzul

Yojimbo ( Tjelesna straža, Kurosawa )
Ljudi mačke

zagreb, festival crtanog filma ' 94

Odiseja
Anđeosko dijete

Osam i pol
Divlje jagode

zagreb, crtani film '90

Snovi

zagreb ' 92, festival crtanog filma

Aloa
Dnevnik jedne sobarice

Čovjek koji je hito biti kralj
Robin i Marian

Angel Face
Prognan na otoke

Kratki film o ubijanjju
Noć iguane

Poslijednji val
Galipolje
Misija

Osmi putnik

Terminator
Amarkord

Crikus M. Pythona, I dio

zagreb ' 88 festival crtanog filma

Kalibar 22
Grom i Lakonogi

Farinelli
Pasje popodne

Buch Cassidiy & Suncance Kid
Pod udraom zakona

Kineska četvrt
Krunski svjedok

Rollerball

Ulični policajac
Bili jednom ratnici

Krvavo prijestoje
Alice u gadovima

Whitenail i ja
Plamičak

Mad Max I
Ratnici podzemlja

Kum II

Lovac na jelene
Wish you were here

Konvoj
Željezni križ
Mona Lisa

Let iznad kukavičjeg gnijezda
za šaku dolara

Put u svemir

Crtići zagreb '88 drugi dio
Crtići zagreb '88 treći dio

Near Dark

Twilight zone

Strava
Došli su iznutra

Reservoar Dogs
Rashomon

Tjelesna strast
Nečista krv

Svemir Stevena Hawkinga

Kate Bush - the Whole Story
Talking Heads – Stop making sense

Vojska u sjeni
Smrt Jugoslavije

U tijeku vremena

Hazarder
Otac gospodar

Kanal
Orlando

Dim
Opasne veze

Vučja družina
Ljudi bez nade

Tramvaj zvan čežnja
Odsjaji u zlatnom oku

Mr Chance
Napad na policijsku stanicu

Odiseja
Huger

Mad Max III
Aliens

Videodrom
Loša vremena

Nostalgija ( Tarkovski )
Stabat Mater ( Pergolesi )

Želim samo da me volite ( Fassbinder )

Kosa ( Forman )
Dirtiy Harry

Jugoslavija ( dokumentarni )

Tit Andronik

Edward II ( moderna verzija )
Američki prijatelj ( W. Wenders )

Djeca manjeg Boga
E.T.

Iz prošlosti
Bjegunac

Odiseja 2001
Na obali rijeke

Brazil
Seks, laži i videovrpce

Betty Blue
Princ tame

Divlja orhideja

Sedam
Čettiri sobe

Atlantis ( Besson )
Celibidake ( dok. o dirigentu )
Tomino evanđelje ( dok.)

Cirkus M. Pythona, 5. dio

Maska
Divlja orhideja

Sedmi pečat
Lica
Djevičanski izvor

Piano
Taksist

Treći čovjek

THX 1138

Mjesec u slivniku

Casino

Tanka crvena linija

Kagemusha

Highway Lost

Velika jeza
Sudac za vješanje

Sav taj jazz
Angel's heart

Selo moje malo
Nebo nad Berlinom

Cabaret

Nepomirljivi
Effi Briest

Pali ideol

Boja purpura

Kaguyahime ( Mjesečeva princeza, japanski balet )
Isus iz Montreala

Ritam zločina
Breza

Cat's eye
Fritz the Cat

Urlikanje
Muha

The Wall
Tuxedomoon: Ghost Sonata

Pat Garett
Falling down

Divlja horda

Lawrence od Arabije

Loša vremen a ( M. Leigh )
Tri boje – bijela ( Kieslowsky )

Cirkus M. Pythona, 4. dio

Cirkus M. Pythona, 3, dio

Noć svetog Lorenza ( Taviani )

Crkus M.Pythona, 2. dio

Urga
Tijelo kao knjiga

Pakleni šund
zašto se ubio gospodin R ( Fassbinder )

Fritz the Cat
zona smrti ( Cronenberg )

I konje ubijaju, zar ne ?
Exotica

Rondo
Tko pjeva, zlo ne misli

Garderobijer
Kuća igara

Dijete iz Macona
Povjerenje

Slučaj Harris
Mrtvi
Millerovo raskršće
Plačljiva igra

Pepeo i dijamanti
Noćna kretanja

Stvar
Plavi baršun

Društvo vukova

Bilo jednom na divljem zapadu

Martin Scorssise : Američki film ( dok. )

Idiot

Drvo za klompe

Alien 3

Thelma i Luise

Kaos ( Taviani )

Ljubav ( mađarski )
zločin i kazna ( Kaurismaeki )

Smrtonosni blizanci

Tko se boji Virginie Woolf
Annie Hall

Bijeg iz Shawshanka

Malteški sokol
Point Blanc

Aliens
Elementi zločina ( danski )

Sam Packinpah

Peti element
Blade Runner, director's cut

Salvador

Mefisto

Devet i pol tjedana
Predator

Rođeni ubojice
Izmjenjena stanja

Ripo - man
Savršeni svijet

Beskrajni dan

Dr. Strangelove

Tajanstveni vlak
Lenjingradski Kauboji

Odjel za umorstva
Bird

Rosenkranz i Guldenstern su mrtvi
Ubijanje po brojevima

Sedam samuraja
Dva sata do Londona

Dobar dan, Babilone

Bonnie & Clyde

Dirty Harry

Odvratnost ( gl. Ch.Denevue )
Procjenitelj

Prometej s otoka Viševice
Ponedjeljak ili utorak

Woyzeck

Rollerball
Kaja, ubit ću te

Hamlet – moderna verzija
Nebeski dani ( T. Malick )

Tess

Neznani Judd

Aguirre, gnjev božji ( W. Herzog )
Svatko za sebe i Bog protiv svih ( Herzog )

Događaj ( Mimica )
Život marioneta ( Bergmann )

W:R:
Bolnica Britanija

Annie Hall
Jesenja sonata

Psolijednji tango u Perizu
Kafka ( Soderberg )

Sekleza treba ubiti
Napušteni

Američki psiho

Dnevnik jednog ubojice ( gl. James Woods )

Sedam veličanstvenih
Nebo, sateliti ( Nola )

Lovac na jelene

Građanin Kane

Nikita

Rekvijem za snove

Tanka crvena linija

Plavo ( tri boje – Kieslowski )

The big Blue ( version long )

Excalibur
Leon

Odjel za umorstva, serijal II, 3 kazete
Odjel za umorstva, serijal III, 6 kazeta
Odjel za umorstva, serija IV, 1 kazeta
Odjel za umostva, serijal V, 2 kazete

Bad Taste
Braindead

American Beauty

Umjetna inteligencija

Apocalyse Now ( reduced )

Samo jednom se ljubi
Prije kiše

Aardman classics ( razni autori )
Bob's birthday and the best of the british animation

Dnevnik seoskog župnika ( Bresson )
Žena u dinama

Full metal Jacket
Rocky hoorror pictur show

Othello
zašto se ubio gospodin R.

One upon the time in America

Devojka
San
Jutro

Andrej Rubljov

Badlands

solaris + dodaci

Hazarder

San o ruži
Kad čuješ zvona
Izgubljeni zavičaj

Puna šaka dinamita
Pet lakih komada

Isijavanje

Kaos ( Kurosawa )

Klopka za inspektora Callahana
Utjerivač pravde

Brod svjetionik

Cabaret
Mishima

Kum I

Diva
za doar više

Leptir
Ciganilete u nebo

Dobar, loš, zao i ružan

Dobar, loš, zao

Paklena naranča
Kratak spoj

Blade Runner
Devet i pol tjedana

Stalker

Brazil

Gorile u magli

Blood simple
Šangajska trijada

Trainspotting
Hamlet ( vjerojatno moderna verzija )

Ivana Orleanska

Lolita

Seljačka buna
Stigmata

Ljubica ( bez početka )
Lantana

Apokalipsa

Mostovi okruga Madison
Jakobova ljestivca straha

Tanka crvena linija

J.F. K.

Opasan život ministranata
Mr. Butterfly

Paklena narača
Full metal jacket

Barrry Lindon

Sokol ga nije volio

Simon Birch
Velika laž ( franc. komedija )

Dečki se vraćaju ( Kitano )
Jednostavan plan ( Raimi )

Kineski sindrom

Buddy
Romeo i Julija( gl. Di Caprio )

Kraljevi mamba

Mala Odesa

Vatel
Sjećanje na ubojstvo ( Bong Jon Hoo )

Daleko od raja
Buffalo '66

Glavom u zid ( njemački film, turski redatelj )

Nikola Tesla
Raskid ( Chabrol )

Van Gogh

Privedite osumnjičane
Sjeme zla

Tanka crvena linija ( cijeli ekran )

21 gram
Cvijet zla ( Chabrol )

Pasja ljubav

Moj ujak iz Amerike ( Resnais )
Loš odgoj ( Almodovar )

Minority report
Maratonci trče počasni krug



- 23:55 - Mijau / frrr / khhh ... (0) - tac-trac - hop!

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< srpanj, 2016  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2016 (1)
Srpanj 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (2)
Prosinac 2014 (3)
Studeni 2014 (3)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (2)
Veljača 2014 (1)
Siječanj 2014 (3)
Prosinac 2013 (3)
Studeni 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (1)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2012 (2)
Veljača 2012 (3)
Siječanj 2012 (4)
Prosinac 2011 (2)
Listopad 2011 (1)
Lipanj 2011 (4)
Svibanj 2011 (2)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (1)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (2)
Rujan 2010 (3)
Kolovoz 2010 (2)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Veljača 2010 (5)
Siječanj 2010 (5)
Prosinac 2009 (4)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (3)
Rujan 2009 (6)

Opis bloga

Linkovi