** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

13.05.2013., ponedjeljak

Katarina II Velika


Katarina

Na današnji dan rodila se najslavnija carica u novijoj povijesti – Katarina Velika. Bila je Njemica ali njeno razdoblje vladanja smatra se "Zlatnim dobom" povijesti Rusije. Svrgnula je nesposobnog muža nakon samo pola godine njegove vladavine i vladala apsolutistički... Uvela je mnoge reforme u državu. Bolju agrarnu politiku, bolju demografsku politiku, bolju eksploataciju rudnih bogatstava, bolju zdravstvenu skrb... A posebice bolje obrazovanje! I užasno mrzim kada je i dan danas etiketiraju prvenstveno kao nimfomanku. Povijest su evidentno pisali -muškarci!


Ruska carica Katarina II Velika rođena je 2. svibnja 1729. kao njemačka kneginja Sofija Fredericka u današnjoj Poljskoj. Kada se obratila s protestantizma na pravoslavlje, da bi se mogla udati za ruskog prijestolonasljednika Petra; dobila je ime Katarina Aleksejevna. Tom činu promjene vjere njezin se otac duboko protivio... Djed joj je bio protestantski biskup! Ime Katarina se na ruskoj ćirilici piše :0B5@8=0 (Ekaterina) i ne mogu a da se ne sjetim sjajnog beogradskog benda Ekaterina Velika, koji se po njoj nazvao. Put preobrazbe Sofije Fredericke u Katarinu počeo je kada je ruska carica Jelisaveta proglasila svog nećaka Petra Ulricha od Holstein-Gottropa (kojem će promijeniti ime u Petar Fedorovič) svojim nasljednikom i odlučila mu pronaći suprugu. Sofija Fredericka se neobično svidjela ruskoj carici koja je brzo prepoznala briljantan um u ljepuškastoj plemkinji. No, budući car bio je psihički i emotivno nezrela osoba... Odrastao je bez majke, a otac ga je zanemarivao pa su Petrovu pozornost zaokupljale djetinjaste igrice, a zemlju kojom je trebao vladati mrzio je. Bio je uvjereni luteran i volio je sve što je prusko.

Svog budućeg supruga, Katarina je prvi put upoznala kad joj je bilo samo 10 godina. Nije joj se uopće svidio, jer je navodno već u dobi od 11 godina bio sklon alkoholu! Oženili su se u Petrogradu, kad je njoj bilo 16, a njemu 17 . Kako je brak odmicao Katarina se osjećala sve usamljenijom pa je s početka zadovoljstvo nalazila u čitanju djela Platona i Voltairea. U trenucima kada su bili zajedno budući car veliko je zadovoljstvo nalazio u tome da Katarini s divljenjem priča o drugim ženama (za pretpostaviti je koliko je "uživala" to slušati). Nesređeni brak u kojem (uza sve) nije bilo djece zabrinjavao je caricu Jelisavetu. Nakon kirurške intervencije koja je omogućila Petru seksualne odnose, rođen je sin kojem je carica Jelisaveta dala ime Pavle. Carica je malog Pavla držala u svojim odajama sve do njezine smrti... Nakon rođenja sina, kojeg joj nije bilo dopušteno vidjeti šest mjeseci, Katarina je postala krajnje sumnjičava i oprezna. Povukla se u sebe u potpunosti.



Prva ljubav
Ruska vojska je u bici s Prusima zarobila ađutanta pruskog kralja. Zarobljenik je smješten u kuću nedaleko Carske palače. U njegovoj pratnji bio je mladi ruski časnik poručnik Gregorij Orlov; junak u bici s Prusima. Susret Katarine i Orlova bio je slučajan. Ona se žestoko posvađala sa suprugom i sva u suzama istrčala iz carskih odaja te naletila na Orlova koji je čekao na primanje kod cara. Iako potresena svađom opazila je zgodnog časnika i na prvi pogled se zaljubila. Ta ljubavna veza s Orlovim trajala je 13 godina. Iz te veze rodio se drugi Katarinin sin Aleksej. Prekinuli su kada se Katarina odbila za njega udati. No, prije toga Orlov je pomogao Katarini uspeti se na ruski tron.

Smrću carice Jelisavete i započinje vladavina cara Petra III. Jedan od njegovih prvih poteza bilo je potpisivanje mirovnog sporazuma s Pruskom. I povratak svih teritorija koje je Rusija okupirala. Katarinin muž je bio potpuno opčaran Pruskom da je čak u rusku vojsku pokušao uvesti stegu nalik onoj u pruskoj vojsci i dao izraditi slične vojne uniforme. To je izazivalo nezadovoljstvo u vojsci. Dekretom je izjednačio pravoslavlje i protestantizam te se uz vojni vrh, zamjerio i Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Počele su se širiti i glasine da se Petar (sada kada više nije bilo carice Jelisavete; velike Katarinine zagovornice), namjerava riješiti Katarine i oženiti svoju ljubavnicu. Katarina je to čula i uz pomoć svog ljubavnika Orlova, prijatelja i princeze Daškove (sestre careve ljubavnice) isplanirala zavjeru s ciljem preuzimanja vlasti. Jedan od zavjernika, uhićen je kada je u pijan u javnosti vrijeđao cara. Ostali zavjerenici uplašili su se da će sve priznati ako bude mučen i odlučili su brzo stupiti u akciju. Brat Grigorija Orlova, Aleksej pomogao je Katarini išuljati se iz carskog ljetnikovca... Kada su stigli su u vojni stožer, Katarina je izašla iz kočije i obratila se vojnicima: "Došla sam tražiti vašu zaštitu. Car je naredio da me uhite. Bojim se da me želi ubiti. Vojnici su krenuli ljubiti Katarininu ruku nazivajući je svojom spasiteljicom i netom poslije položili su joj prisegu vjernosti."



Napokon netko pametan na tronu
I u drugoj vojarni i u trećoj... Katarina je bila vješt govornik i sjajan motivator pa su je (ionako nezadovoljni) vojnici s veseljem dočekali i počeli je slijediti. Povorka se uputila ka katedrali gdje su već čekali crkveni velikodostojnici. Katarina je pristupila crkvenom oltaru i dala prisegu kao nova carica Rusije. Kada su zvona zazvonila narod je burno pozdravio novog državnog poglavara. Katarina se potom uputila u Zimsku palaču gdje su članovi Senata i Sinoda čekali da joj prisegnu na odanost. Tijekom noći tiskan je proglas koji je podijeljen ljudima i u kojem, sada Katarina II, objašnjava razloge za preuzimanje vlasti. U proglasu je Katarina optužila svog supruga za nepravedan mir s pruskim kraljem, ponižavanje ruske vojske te pokušaj zatiranja pravoslavne vjere u Rusiji. (Pametno.... Pametno...)

Čuvši da se Katarina proglasila caricom Petar III. se, s manjim djelom vojske koja mu je ostala vjerna, povukao na otok Kronstadt. Katarina se s vojskom uputila ka njemu. Kada se približila Konstadtu, Petar III. je potpisao abdikaciju. Po caričinom naređenju bivši je car odveden na obližnje imanje. Danas bismo to nazvali "kućni pritvor". Nekoliko dana poslije Katarina je trijumfalno umarširala u St. Peterburg popraćena zvonjavom zvona s gradskih crkvi, topovskim salvama i klicanjem naroda. Petar je ubijen. Nakon samo pola godine na ruskom tronu. Navodno se posvađao sa stražarima. Čuli smo već takvih priča (tipa "ubijen jer je napao stražara") puno...

Borba za vlast je okončana te se Katarina posvetila problemima koji su duboko izjedali rusko carstvo. Na prvom zasjedanju Senata bila je nemalo iznenađena zatečenim stanjem u državi. Veći dio vojske bio je daleko od svojih domova i vojska nije primila plaću osam mjeseci. Tim povodom zapisala je: "Flota je bila u rasulu, vojska u neredu, utvrde su se urušavale... Državni proračun imao je deficit od 17 milijuna rubalja. Istovremeno nitko nije točno znao koliki su državni prihodi. Ljudi su se žalili na korupciju i nepravdu."




E sad da čujem -da li je najbitnije koliko je imala ljubavnika?!?
Od nekud se moralo početi, Katarina je pitala: "Koliko gradova ima Rusija?". Nitko u Senatu nije znao odgovor. Predložila je da pogledaju zemljovid Rusije, ali nije bilo zemljovida... Potom je Katarina izvadila pet rubalja iz svoje torbice i poslala činovnika kupiti zemljovid Rusije. Činovnik se vratio i pobrojani su gradovi. Prionula je na posao i radila od ranog jutra do kasne večeri. Kako je Rusija bila primarno poljoprivredna zemlja odlučila je prvo unaprijediti tehnike poljoprivrednog uzgoja. Poslala je stručnjake da prouče tlo i predlože odgovarajuće usjeve za sjetvu na određenim poljoprivredno obradivim površinama.

Zemljoposjednicima je omogućila da nauče moderne poljoprivredne tehnike i kupe potrebne strojeve koji su se već koristili u Engleskoj. Ohrabrivala je uvođenje novih proizvodih metoda uzgoja ovaca i goveda te se zalagala za veći uzgoj konja. Uskoro je uočila kako je broj postojećih radnika premalen te je u stranim novinama, prvenstveno Njemačkim, dala tiskati oglase kojima se pozivaju naseljenici u Rusiji. Odaziv je bio odličan, tisuće Nijemaca krenulo je put Rusije.

Poslije poljoprivrede okrenula se rudarstvu i poslala geologe da obave geološka isptivanja. U tu svrhu utemeljila je i prvu rudarsku školu u Rusiji. Početkom 1762. donijela je odluku prema kojoj je svatko mogao osnovati tvornicu bilo gdje u Rusiji. Nije prošlo dugo i Rusija je razvila široku paletu industrije. Vodila je računa o policentričnom razvoju zemlje pa je tako utemeljila tvornice tekstila u okolici Moskve, tvornice lana smjestila je u području Jaroslova, a tvornice kože i svijeća u predjelu središnje Volge. Ukupan broj tvornica za njezine vladavine povećao se sa 984 na 3161!!! E da je nama takva Katarina...

Nije se zaustavila na tome, ponovno je pozvala strane stručnjake, uglavnom iz Engleske. Dovela je admirala Knowlesa da gradi brodogradiliša i ratne brodove. Radnike iz čeličane u Tuli poslala je u Englesku da proučavaju izradu barometara, termometara i matematičkih instrumenata kako bi stečeno znanje kasnije primijenili u Rusiji. Dovela je obrtnike iz Njemačke, Austrije i Francuske da unaprijede carsku proizvodnju porculana. Ukinula je izvozne carine te povećala izvoz drveta, konoplje, lana, sirove kože, krzna i željeza.

Nakon potpisivanja sporazuma iz Kyakhte 1768. trgovački karavani putovali su kroz Rusiju u pravcu i iz pravca Mandžurije. Rusija je izvozila krzno, kožu i lan u Kinu, a uvozila vunu, svilu, duha, srebro i čaj. Početkom 1765. tri 3/4 državnog duga je podmireno, a deficit državnog proračuna prešao je u suficit. Prema dekretu iz 1764. zapovijedila je svim guvernerima da odrede točan cenzus, svoje provincije ucrtaju u mape i izvijeste o razvoju poljoprivrede i trgovine. Naređeno im je da grade i popravljaju ceste i mostove, nadziru požare i osiguraju da sirotišta i zatvoru budu odgovarajuće upravljani.

Kada je središte grada Tvera izgorjelo ustanovila je posebno povjerenstvo za ponovnu izgradnju spaljenog gradskog središta. Plan koji je tada donešen služio je kao model za izgradnju svih budućih ruskih gradova. Model je glasio: glavna ulica podijeljena je u dva velika četverokuta. U jednom su četverokutu smještene administrativne zgrade, a drugi je namijenjen za trgovine. Kako bi se smanjio rizik od vatre, sve sporedne ulice morale su biti dugačke 75 stopa, a grad je sam po sebi imao promjer od 2.6 milje.

Na red je došlo i obrazovanje te je 1786. objavila Školski statut prema kojem je svaki grad koji je bio provincijsko središte morao imati veću školu sa 6 učitelja, a svi manji gradovi morali su imati manju školu s 2 učitelja. Kako bi povećala broj visoko obrazovanih kadrova odobrila je veći broj studija u inozemstvu.

Nije zapostavila ni zdravstvo koje je također bilo u lošem stanju. Dala je utemeljiti i medicinsku školu u kojoj su se obučavali liječnici, kirurzi i apotekari koji su poslije radili u ruskim provincijama. Kada je 1775. napravila reorganizaciju provincija zapovijedila je da svaki glavni grad provincije mora imati bolnicu, a da svaki okrug koji broji između 20.000 i 30.000 stanovnika morao je imati liječnika, kirurga, pomoćnik kirurga i pomoćnog liječnika. U Rusiju je dovela i škotskog liječnika Thomasa Dimsdalea koji je objavio rad na temu cijepljenja protiv malih boginja. Kako bi potakla i druge da se cijepe sama se dobrovoljno dala cijepiti tako da su njezin primjer slijedili i drugi. Kupila je kuće u Moskvi i St. Peterburgu koje su služile kao bolnice u kojima je Dimsdale cijepio stanovništvo.




Katarina velikog srca
U rujnu 1773. Katarina je prekinula ljubavnu vezu s Orlovim i poslala ga na pregovore s Osmanlijama te započela vezu s mladim 28-godišnjim časnikom Aleksandrom Vasilčikovim. Ova je veza trajala oko godinu dana da bi se Katarina potom bacila u zagrljaj novom ljubavniku, također časniku ruske vojske Gregoriju Potemkinu. Veza je pukla jer je Potemkin Katarini sve češće nametao svoj politički svjetonazor, a carica nije dopuštala da njezin ljubavni život utječe na vladanje zemljom. Stoga je poslala Potemkina na ratište u Poljsku, a potom na crnomorske obale. Potemkin je ubrzo shvatio da je izgubio caričinu naklonost, pa je suspregnuo svoj ego i ostao u njenoj milosti namještajući joj ljubavnike.

Prvi u nizu tih ljubavnika bio je Petar Zavadovski, ali ta je romansa trajala tek nekoliko mjeseci. Poslije njega slijedio je Simon Zorić, časnik u husarskim postrojbama, ali ni ta veza nije bila duga vijeka, svega 11 mjeseci. Okončana je kada je izazvao na dvoboj Potemkina i bio ranjen te je time izgubio caričinu naklonost. Nakon njega slijedio je Ivan Rimski-Korsakov kojeg je carica zatekla u strasnom zagrljaju s jedne grofice što je označilo kraj i ove veze. Ah, žene... (U nastavku imate o ovoj epizodi više detalja...)

Naredni ljubavnik Aleksandar Lanskoj bio je najmlađi Katarinin ljubavnik i za njega je Katarina gajila gotovo majčinske osjećaje, što je i otvoreno pokazivala u svojim pismima. Veza je trajala oko pet godina i prekinuta je 1784. kada je Lanskoj pao s konja i od posljedica toga pada nešto kasnije umro. Na njegovu je grobu dala sagraditi crkvu. Tek osam mjeseci nakon njegove smrti Potemkin je smio Katarini predložiti novog ljubavnika Aleksandra Ermolova. Poslije Ermolova novi ljubavnik bio je Aleksandar Dimitrijev-Mamanov koji je nakon četiri godine veze s Katarinom zatražio od nje da se oženi Darijom Šerbatovom. Carica je to odobrila i darovala bračnom paru posjed. Posljednji Katarinin ljubavnik bio je Plato Zubov koji je s njom ostao sve do njezine smrti.


Gregorij Orlov (lijevo) i Gregorij Potemkin



Pomoću ljubavi do novog teritorija! Ha, naravno -pametna Njemica!!!
Iako je često mijenjala muškarce, samo su dvojica imala ključan značaj u njezinu životu - Gregorij Orlov koji joj je pomagao doći na vlast i Gregorij Potemkin koji joj je osigurao značajne vojne pobjede i nove ljubavnike. Zahvaljujući Potemkinu Rusija je Osmanlijama preotela Ukrajinu i Krim te se time Katarinino carstvo protezalo od Baltičkog do Crnog mora. Nešto kasnije slabljenje Osmanlijskog carstva omogućiti će joj da Rusiji priključi i Gruziju.

Na drugoj strani s Austrijom i Prusijom razdijelila je Poljsku. Prije konačne podijele Poljske na poljsko prijestolje dovela je svog bivšeg ljubavnika Stanisława Poniatowskog s kojim je imala petogodišnju ljubavnu vezu i rodila drugo dijete, kćerku Anu. Osim ljubavnih veza s muškarcima je održavala i živu korespodenciju, naročito s pruskim vladarom Fridrikom II, te Voltaireom, Diderotom, d'Alembertom i barunom von Grimmom. Gajila je i veliko divljenje prema Petru Velikom te je angažirala francuskog umjetnika Etiennea Falconeta da njegov kip. Taj kip se i danas može vidjeti u St. Peterburgu.



Strastvena u svemu -pa naravno ili jesi ili nisi!
Katarina nije bila samo strastvena u ljubavi već je bila i strastvena kolekcionarka umjetnina. Povećala je Carsku umjetničku kolekciju s nekoliko desetaka radova na zbirku od 3926 predmeta, a osnovala je u St. Peterburgu čuveni muzej Hermitage (1765.). Nakon smrti Voltairea i Diderota otkupiti će njihove knjige te će tako (uz ostale knjige) broj knjiga u Carskoj knjižnici u končanici povećati s nekoliko stotina na 38 tisuća. I sama je bila umjetnička duša pa je napisala i nekoliko opera, a pod stare dane pisala je priče za unučad.

Umrla je 17. studenog 1796. u mjestu Carskoje selo nakon 34 godine provedene na ruskom prijestolju. Sahranjena je u katedrali sv. Petra i Pavla u St. Petersburgu. Povijest ju je zapamtila kao Katarinu Veliku, titula koja joj je nuđena za života, ali ju je ona odbila riječima: "Ostavljam naraštajima koji dolaze da nepristrano sude o onome što sam učinila."



"L'Eprouveuse"
Propovijedala je neophodnost svakodnevnog seksa i to - 6 puta dnevno, pa se u skladu s time i ponašala... Imala je 21-og "službenog" ljubavnika, a ostale valjda nije ni brojala. Patila je od nesanice, za koju je tvrdila da se najbolje liječi seksom. Ha, dobro... Nije bila daleko od -istine... Jedan je od najslavnijih voajera i općepoznata je činjenica da je volila (osim neposredne akcije) i gledati seksualne okršaje drugih.

U Pariškoj operi je prije dvije godine, upriličena izložba erotskog namještaja; replika onoga u tajnoj sobi ruske carice. Ta misteriozna "soba za opuštanje" bila je ispunjena erotskim slikama i skulpturama te raznim seksualnim pomagalima. Namještaj u toj sobi je također bio specijalno izrađen kako bi se na njemu ovjekovječili prizori orgija. Za izradu spomenutog namještaja Katarina Velika angažirala je istog stolara koji je uređivao i ruske crkve.

Još jedna priča vezana za Katarinin seksualni život veoma popularna. Vezana je za njenu dvorsku damu groficu Praskovya Bruce, koja je dobila titulu "L'Eprouveuse", odnosno njen zadatak bio je da testira izdržljivost muškaraca. Svaki potencijalni Katarinin ljubavnik morao je prvo zadovoljiti visoke grofičine standarde, prije nego li je mogao kročiti u caričinu spavaću sobu. Njihovo prijateljstvo je puklo kada je grofica uhvaćena "na neprijavljenom zadatku" s Katarininim mlađahnim ljubavnikom Rimsky-Korsakovom...



Potemkinova sela
Dugo se vjerovalo i u priče o Potemkinovim selima, iako se u moderno doba dokazalo da su one lažne. Priče su tvrdile da je Potemkin, koji je u vrijeme Rusko-turskog rata 1787.-1792. postao namjesnik novoosvojenih krajeva (Krim i priobalje Crnog mora), dao po opustjelim stepama južne Rusije pored puta (kojim je carica Katarina II. sa svojom pratnjom imala kretati) sagraditi kulise lažnih sela, s lažnim seljacima (manekenima), lažnim pastirima i lažnim stadima (koja su premještana po potrebi). Time je obmanuo caricu Katarina II., koja je prolazeći tuda 1787. na svom putu za Krim, vidjela lažnu sliku brze i uspješne obnove kojom je rukovodio Potemkin. Danas se ta fraza često koristi za one pojave kojima se pokušava stvoriti lažni utisak. Zvuči li vam ovo poznato?



Kako je umrla Katarina Velika
Svojeglava ruska carica mijenjala se jednako dramatično kao i Rusija za njene vladavine, a sve to potaknulo je brojne urbane legende, od kojih je većina bila negativna. Nitko nije savršen; no neke priče koje su se o njoj širile za vrijeme života i nakon smrti okvirno su se bazirale na stvarnim događajima, no većina je bila lažna.

Među najpopularnijim mitovima o Katarini definitivno je onaj o tome kako je umrla. Jedna priča je tvrdila da je skončala na zahodu, koji se pod težinom njenog tijela srušio i prouzročio joj tako teške rane da je od njih i preminula. Ovo je bila popularno raširena priča o kojoj je čak i Aleksandar Puškin napisao kratku pjesmicu.

Katarina je umrla u svom krevetu, 6. studenog 1796. godine, nakon moždanog udara.

Pornografska poezija i tračevi o Katarininim nezasitnim seksualnim apetitima cirkulirali su Rusijom i Europom za vrijeme i poslije njenog života. Dobro, nije bila "cvijetak" ali ljudi baš znaju biti zli...

S obzirom da je riječ o snažnoj ženi koja se za moć morala izboriti i svrgnuti svog nesposobnog muža, da bi zatim uvela promjene koje su mnogima smetale – sve to u ono se vrijeme smatralo potpuno neprirodnim. Žene te ere bile su inferiornije i nesposobne za bilo što, kamoli voditi zemlju. One su bile tu da služe muškarcime, a ne da ih svrgavaju s trona.

Tako su Katarinu njeni protivnici smatrali pravom nakazom (unatoč svemu pozitivnom što je napravila za svoju zemlju) te ne treba dalje tražiti razloge pričama o zoofiliji itd. Ako je žena bila malo živahnija i uživala u seksu; pa šta??? Sve smo bile opčarane Samanthom iz "Sex&Citty" a Katarina je za nju bila gotovo kreposnica. Vidite kako kriteriji evoluiraju. O tome treba voditi računa kada se govori o ovoj iznimnoj ženi, koja je zadužila svijet. Kao političarka, državnik, ekonomist, humanist, mecena i kolekcionar umjetnosti... Priče o njenim seksualnim igricama postale su način da se tvrdi kako je i sama Katarina nakaza, te da njen uspjeh kao vladarice nije prirodan za ženski spol.

Ivana Horvat



Izvor: biografije.org

index.hr

Oznake: Kultura


- 08:03 - Komentari (11) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2013 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!