** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

XXX RIJEČKI KARNEVAL 2013.

PETO GODIŠNJE DOBA HALUBAJSKI ZVONČARI, PEHINARSKI FEŠTARI I GRUPA »LAKO ĆEMO« PRIJE TRIDESET GODINA ZAVRTJELI SU USPAVANI RIJEČKI KARNEVALSKI KOTAČ

KARNEVAL SE U RIJECI PIŠE velikim slovom i živi svim srcem
Riječki se karneval, svaki njegov dio najbolje doživljava »uživo«, na ulici, u maškaranoj masi.Jedino onaj pred čijim je nosom proplesala riječka maska, kraj čijeg je uha zazvonilo zvončarsko zvono ili prolelujao takt neke od inih karnevalskih skladbi, pod čijom se nogom zatresao maškarani riječki podij, jedino taj može doživjeti Riječki karneval u potpunosti
Lako ćemo, lako suRijeka, po mnogočemu specifičan grad, među svim tim specifičnostima ima i »ono nešto« što ju razlikuje od ostatka svijeta. To »nešto« je peto godišnje doba, jer dok svi žive godinu s četiri, Rijeka je, kradući ponajviše zimi, ali pomalo i proljeću, stvorila svoje i samo svoje peto godišnje doba. Ime mu je Karneval. A karneval se u Rijeci oduvijek piše velikim slovom, i živi svim srcem.

Spontanost početka

Pričati o začecima Karnevala u gradu na Rječini, znači prepričavati višestoljetnu povijest, tijekom koje, neovisno ćutila se Rijeka loše, dobro ili najbolje, neovisno bila u sklopu ove ili one države, uvijek, ali baš uvijek imala je to svoje peto godišnje doba. Karnevalsko doba! O maškaranoj prošlosti Rijeke neka pričaju požutjeli listovi ispisani »perom« kroničara, a o onoj novijoj, onoj koja se počela odbrojavati točno prije trideset godina, e, o njoj vrijedi pokoji izreći.
Već i maškarani vrapci u krošnjama Kvarnera znaju da su riječko karnevalsko danas prošetavši jedne zimske nedjelje 1982. godine glavnom gradskom šetnicom začele tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa »Lako ćemo«. Njihovu spontano prošetavanje, prepoznali su djelatnici Turističke zajednice Rijeke i nimalo ne dvojeći odlučili Rijeci vratiti desetljećima u ormaru spremljeno karnevalsko ruho. Tako su tri spomenute skupine pokrenule uspavani riječki karnevalski kotač, koji se, sve brže i sve uspješnije vrti već punih trideset godina.
Logično je da su mu u početku okretaji bili i tromiji, i skromniji nego oni današnji, no iz godine u godinu, na maškaranoj gradskoj trasi bilo je sve više i maski, i gledatelja. Spontano prošetavanje »osnivačke trojke« preraslo je u dobro organiziranu manifestaciju koja traje ponekad i puna dva mjeseca, tijekom kojih Rijeka maškarano živi, i na kopnu, i na moru, i u zraku.

Ne samo riječki brend

Peto godišnje doba u Rijeci počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antona ili, kako bi to ovdašnji puk kazao, na Antonju. Počinje podizanjem karnevalske zastave i to uvijek u drugom dijelu grada. A od trenutka kad zastava zaleprša, maškarana kola voze po svom rasporedu, odnosno naoko kako ih volja, a u stvarnosti dobro utabanom trasom i do u tančine isplaniranim itinererom. Posebnost Riječkog karnevala je i u tome što iza naizgledne nonšalantnosti stoji itekako pomna planiranost svakog detalja, svake karnevalske manifestacije. Stoje sati i sati promišljanja, dogovaranja i djelovanja. Stoji puno truda i besanih noći.
A što sve čini Riječki karneval? Ponajprije ljudi u čijim žilama stoljećima kola »maškarana krv«, odnosno tradicija maškaranja prenosi se s koljena na koljeno. A potom i brojne tradicijske, kulturne, zabavne, sportske i ine manifestacije što ubačene u riječki maškarani lonac daju »deliciju« kakvu ima samo Rijeka. Daju brend!

Meštar i kraljica

Manifestacija začeta 1996. godine, točno godinu dana nakon što je Riječki karneval ušao u obitelj zvanu FECC ili Udrugu europskih karnevalskih gradova, a upravo u Rijeci i pokrenuta inicijativa za formiranje Udruge karnevalskih gradova Hrvatske, koja je u Rijeci 1977. godine i formirana, spektakl imena Izbor kraljice Riječkog karnevala, i šesnaest godina nakon starta privlači veliki broj kako kandidatkinja, tako i gledatelja. Kad maškaranom pistom prošeću maski i životu pod njom sklone djevojke i žene, jer godine natjecateljica u ovom Izboru najzanemarivija su stavka, pa se tako u jednom Izboru za titulu kraljice natjecala i 84 godine stara maškaronka iz Kraljevice, svima znana teta Iča, u gledateljstvu koje se broji tisućama nastane pravi urnebes. Tribine podivljaju jer svaka kandidatkinja ima svoju prateću karnevalsku grupu, a svaka grupa svoje fanove. Tijekom dvosatnog glazbeno – scenskog, a nadasve karnevalskog spektakla pozornicom prodefiliraju sve specifičnosti Riječkog karnevala, da bi na kraju još jedna institucija istog – meštar Riječkog karnevala dobio pratilju s kojom će tijekom čitave godine širom svijeta pronositi i širiti dobar glas ne samo o karnevalu čiji je meštar, već i u gradu u kojem je karneval rođen, i zemlji iz koje potječe.
Istom prigodom na svjetlo dana, ili bolje rečeno noći izađe i činjenica da Riječki karneval nikad ne bi bio to što jest da nema logističku i inu podršku gradskih vlasti. To je vidljivo iz čina primopredaje gradskih ključeva, trenutka u kojem aktualni ggradonačelnik predaje ključeve grada i svu vlast meštru Karnevala. Trenutak kad se gledalište raspameti od sreće jer simbolično svima daje na znanje da su i grad i prigrad, i more i kopno, da je sve u ovom kutku svijeta pod vlašću maske. A onda, nalik Rječini, krškoj ljepotici što izvire ispod Grobničkih planina, a s morem se sljubi upravo u Rijeci, i karneval se razlije i sljubljuje sa svakom minutom života ovog kraja i onih koji ga nastanjuju.

Stoljetna ljubav

Peto godišnje doba zaživi punim plućima. Zaživi u svakom kutku gradskog središta, bilo kroz manifestaciju izbora nazvanu »NAJ maškarano, lipo i veselo« kojom se bira najkarnevalskiji izbor grada, bilo kroz menije riječkih ugostiteljskih objekata, bilo kroz masku osoblja istih, kroz Karnevalski park koji tradicionalno bude podignut na parkiralištu Delta... Zaživi pod karnevalskim šatorima u kojima iz večeri u večer najpoznatija imena hrvatske estrade zabavljaju puk, na kazališnim daskama, neovisno zvao se projekt Kazališni vrtuljak u danima karnevala i odvijao na sceni HNK Ivana pl. Zajca, ili nekad Dani smijeha koji su »se smijali« na daskama Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.
Zaživi u brojnim galerijama, koncertnim dvoranama, ali i na sportskim terenima, pa pod maskom maskoljupci zaigraju i mali nogomet, i rukomet, organiziraju turnir u streljaštvu, streličarstvu, boćanju, kartanju, sportska nadmetanja za one na kojima karnevalska budućnost ostaje, za klince, ali i za one koji ju zdušno prenose na svoju djecu, unuke i praunuke.

Događanjem na događanje

I tako, događanjem na događanje, iz dana u dan, iz noći u noć. Nekad duže, nekad kraće, sve ovisi o tome što će reći Pepelnica, a što Vazam. Ipak, onaj riječki karnevalski finiš, što se obično mjeri s deset dana, e to, je pravi maškarani pakao. Upravo ta završnica u kojoj ne spava ni val, ni kamen, niti jedan gradski kvart, a ponajmanje stanovnici Rijeke. Sva događanja uvertira su najprije za Dječju karnevalsku povorku što ulicama grada prođe tjedan dana prije one završne, u narodu znane i kao velika, i kao međunarodna povorka Riječkog karnevala. Ne zna se koja od ovih povorki je srcu milija, oku dojmljivija. Ona zvana Mala ili Dječja, ili ona završna. Svaka na svoj način draga i posebna.
Rijetki su oni koji mogu odoljeti »šarenim bombončićima« nanizanim u Dječju karnevalsku povorku, među kojima neki jedva da hodaju, a neki uz alegorijska kola imaju i ona svoja što ih gura »teta iz vrtića« ili mama, pa nikakvo čudo što se i gledateljstvo te povorke iskazuje s više desetaka tisuća.
Ona završna ili Velika povorka Riječkog karnevala tijekom posljednjih trideset godina rasla je i bujala, da bi gotovo preko noći s tri karnevalske skupine 1982. godine »nabubrila« na više od 150 karnevalskih grupa što je natjerala organizatore – Turističku zajednicu Grada Rijeke da limitira broj karnevalskih grupa u povorci, pa isti unazad nekoliko godina ne smije »preskočiti stotku«. Ono što nitko ne može, niti želi limitirati jest broj gledatelja, a njih je ovisno o vremenskim uvjetima nikad manje od 100 tisuća, a jedne godine čak i 150.

Maškarana Rijeka

Dan D Riječkog karnevala, odnosno Dan velike povorke, sublimacija je svega što joj je tijekom petog godišnjeg doba prethodilo. Defile je to riječke maškarane posebnosti koja jest bazirana na tradiciji ali živi danas, pametno promišljajući svoje karnevalsko sutra. U svakom šavu prekrasnih kostima, jer Riječki karneval je ponajprije lijep i raskošan, u svakom vijku alegoriskih kola, u svakoj gradskoj ili prigradskoj karnevalskoj grupi, živi ta maškarana riječka posebnost koja je takva kakva jest – nama i najdraža i najljepša, a ostatku svijeta izuzetno zanimljiva.
To se zanimanje iščitava iz velikog broja karnevalista iz zemlje i inozemstva što iz godine u godinu dolaze i bivaju dijelom riječke karnevalske povorke. Iščitava se iz velikog broja turista koji godišnje odmore u ovom kraju »štimaju« po datumu održavanja povorke, vidi se iz liste gostiju tradicionalnog Humanitarnog bala što ga Grad Rijeka u vrijeme karnevala priređuje u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Riječanima znanom kao Guvernerova palača, bala na kojem su tijekom proteklih godina plesali predsjednici država, konzuli i ini visoki državni dužnosnici sa svih kontinenata. Na kojem su plesala cijelom svijetu znana imena iz sfere gospodarstva, zabave, sporta, kulture... Vidi se i po popunjenosti kvarnerskih hotela i hostela, po karnevalskim vlakovima i autobusima što na dan prolaska Povorke u Rijeku na jednodnevni izlet dovoze posjetitelje iz cijele regije.
Vidi se i u svakom plesnom koraku onih koji hodočaste na Maškarani maraton Radio Rijeke, uz Maškarani auto rally »Pariz – Bakar«, najdugovječnije manifestacije Riječkog karnevala. A taj maškarani auto – rally, e to je pravi urnebes na dva ili četiri kotača! To je putujući riječki karneval u čijem konvoju sudjeluju maskirani auti.

A taj maškarani auto – rally, e to je pravi urnebes na dva ili četiri kotača! To je putujući riječki karneval u čijem konvoju sudjeluju maskirana vozila, vozači, posada, rally u kojem o pobjedniku odlučuju maskirani suci, rally u kojem je sve i u kojem je svatko maskiran.

Gledati u Rijeci

O spomenutim, kao i o onim nespomenutim sadržajima Riječkog karnevala mogli bi još danima, no ono što je bitno jest da svi oni skupa od Riječkog karnevala čine ono što jest – poseban i uvijek riječki. I nikako zaboraviti, mada se Riječki karneval izvrsno nosi sa svim »čudima tehnike«, mada o njemu govore i dokumentarci, tv i radijski prilozi, mada je ovjekovječen milijunima fotografija, iako njegove manifestacije, s naglaskom na završnu – veliku karnevalsku povorku bilo u direktnom ili odloženom prijenosu prenose mnoge domaće i strane tv postaje, a već se godinama ista može pratiti i putem Interneta, Riječki se karneval, svaki njegov dio najbolje doživljava »uživo«, na ulici, u maškaranoj masi. Jedino onaj pred čijim je nosom proplesala riječka maska, kraj čijeg je uha zazvonilo zvončarsko zvono ili prolelujao takt neke od inih karnevalskih skladbi, pod čijom se nogom zatresao maškarani riječki podij, e, jedino taj može doživjeti Riječki karneval u potpunosti. Svako drugo druženje nije pravo druženje. Svaka čast brojnim medijima, a njih na riječko peto godišnje doba, na Karneval iz godine u godinu stiže na stotine iz svih zemalja svijeta, i svom njihovom trudu ali ostaje činjenica da je Riječki karneval u potpunosti to što jest samo ako ga se konzumira na licu mjesta, u njegovom autohtonom ambijentu. Tek onda promatrač shvati razliku između »trodimenzionalnih običnih« i »trodimenzionalnih karnevalskih naočala«.

Kraj je uvijek početak

A što se tiče njegovog kraja... E, ni tu nije kraj kad svi pomisle da je kraj – kad karnevalska skupina riječkog Pomorskog fakulteta »POM-F-RI« nakon što poštivajući svaku stavku pusnog pogrebnog obreda, nasred riječkog akvatorija zapali slamnatog krivca za sve. Nije kraj, jer upravo tog trenutka organizatori tj. djelatnici Turističke zajednice grada Rijeke počinju pripreme za sljedeći, a karnevalske skupine smišljati nove kostime koje će i opet zadnju nedjelju prije Čiste srijede prošetati riječkim Korzom, u sklopu tog nasmijanog kritičara društvene zbilje, njegovog visočanstva imena Riječki karneval.
I što još reći osim mladiću u najboljim godinama čestitati 30. rođendan u »obnovljenom životu«, njegovim začetnicima kao i organizatorima čestitati na dosljednosti i ideji, te sve ljubitelje ovog ne samo riječkog ili primorskog brenda već i hrvatske prepoznatljivosti uz poziv na jubilarno riječko peto godišnje doba pozdraviti s riječkim maškaranim pozdravom u čije četiri riječi živi sva istina Riječkog karnevala – KREPAT, MA NE MOLAT!

preuzeto iz novog lista

-------------

lp, boro

http://budan.blog.hr/

Oznake: Vijesti