** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče
30.12.2009., srijeda
Kako mjeriti uspješnost - starost polimera i nova otkrića
Kako mjeriti uspješnost
Vjesnik, 11. prosinca 2009. IF-faktori ili h-faktori, pa ni brojanje radova u nekim bazama podataka, nisu najbolji način za ocjenu uspješnosti nekog pojedinca. U Njemačkoj je, na primjer, izbor novog nastavnika povjeren povjerenstvu izvan katedre za koju se bira novi član. I traži se mišljenje stranih stručnjaka o podobnosti kandidata IGOR ČATIĆ Hrvatska najhitnije treba Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju. Jedino ono je sposobno osigurati provođenje u život sintagme »Društvo znanja sposobno je plaćati dugove« društva temeljenog na snažnoj i društveno opravdanoj proizvodnji. Sada je potpuno jasno da ostvarenju tog zadatka nužnog za opstojnost Hrvatske nije u stanju samostalno pridonijeti nijedno od dvaju nacionalnih vijeća, onih za znanost i visoko školstvo, ali ni postojeće tehnologijsko vijeće. Pritom se ima na umu da postoji relativno mali broj pripadnika znanstvene i akademske zajednice koji mogu biti korisni članovi tog vijeća. Postoje brojni poticaji za ova promišljanja. Jedan od njih je i tekst »Industrija brojanja« (Vjesnik, 3. rujna 2009.) u kojem se ukazuje na neprihvatljivost procjene doprinosa istraživača na temelju faktora odjeka (IF-faktor). U međuvremenu je objavljena cjelovita inačica tog teksta pod nazivom »Faktor odjeka ne može biti čimbenik izbora u viša zvanja« kao uvodnik u časopisu Strojarstvo (3/2009.) na hrvatskom i engleskom jeziku. Časopis Strojarstvo je jedan od rijetkih hrvatskih časopisa koji je u Current Contentsu. I to još od 1973. Postoji velik broj prijedloga kako mjeriti uspješnost nekog pojedinca. Sigurno ne nekim IF- ili h-faktorima. Pa ni brojanjem radova u nekim bazama podataka. Napustili smo provjerenu praksu da o tome odlučuje Izborno povjerenstvo koje u nekim zemljama čine članovi iz ustanove, ali ne izravno zainteresirani. To znači da je, na primjer, u Njemačkoj izbor novog nastavnika povjeren povjerenstvu izvan katedre za koju se bira novi član. I traži se mišljenje stranih stručnjaka o podobnosti kandidata. U redu, potrebni su i neki pokazatelji. Da vidimo o čemu je riječ. Prvo, mora se strogo razlučiti pojam znanstvenika i pripadnika akademske zajednice. Znanstvenik se bavi istraživanjima i drugim poslovima. Pripadnik akademske zajednice bavi se obrazovanjem, istraživanjem i drugim poslovima, a obrazovanje može zahtijevati veliki dio raspoloživog radnog vremena. Svojedobno sam morao držati 18 sati tjedno vježbi, a ponekad i 36 sati. A i kao nastavniku prosjek mi je bio između 10 i 12 sati tjedno efektivne nastave. Međutim, što sam radio tijekom svog radnog vijeka na Sveučilištu? To navodim da bi oni pojedinci koji promišljaju kriterije izbora mogli uzeti u obzir sve moguće aktivnosti, premda baš i nisam tipičan primjer. Uskoro će proraditi portal www.sintezologija.hr koji će, među ostalim, sadržavati biografije istraživača (riječ sintezologija na ovim prostorima prvi je put upotrijebljena u jednom tekstu objavljenom u Vjesniku 25. svibnja 2009.). Iz te biografije potječe popis aktivnosti. Od sveučilišnog nastavnika traži se da piše udžbenike, skripte i ostale knjige te da sudjeluje s poglavljima u knjigama drugih autora. Uspješniji nastavnici su gosti na drugih fakultetima u zemlji i inozemstvu. Treba objavljivati znanstvene i stručne radove u svijetu i zemlji te sudjelovati u radu domaćih i stranih skupova (s pisanim referatima ili sažecima). Nastup na skupu može biti predavanje: plenarno, sekcijsko ili prijavljeno, odnosno postersko izlaganje. Povremeno je potrebno pisati pregledne radove kojima se prikazuju određena područja. 2 Relativno mali broj pojedinaca javlja se kao urednik znanstvenih i stručnih zbornika, glavni urednik časopisa ili knjiga te mora recenzirati tuđe radove. Mnogi od njih prikazuju i strane knjige u časopisima. Nekada je to jedini način da se dođe do stranih knjiga. Od suvremenog znanstvenika traži se da u medijima popularizira znanstveno područje kojim se bavi. To znači pisati javnosti razumljive članke, nastupati na televiziji i govoriti na radiju. Uspješniji pišu i uvodnike, komentare, mišljenja. Neki daju i intervjue, a tehničari često prikazuju stručne izložbe. Na svim znanstvenicima, osobito na sveučilišnim nastavnicima, odgovornost je stvaranja hrvatskog strukovnog nazivlja. Članovi akademske i ostale znanstvene zajednice često su i sudski vještaci. Poseban problem je u odnosu između piramide kojoj je na čelu Nacionalno vijeće za znanost i biotehničkih te tehničkih znanosti, ono što se naziva stručni rad. Naime, brojni su članovi akademske zajednice koji izrađuju konkretne projekte, studije, analize. Medicinari kliničari operiraju ili moraju usvojiti vrlo komplicirane i kompleksne metode. Tehničari rade na razvoju novih proizvoda i proizvodnji. Danas je za to nužno vrhunsko znanstveno i stručno znanje. Pravnici sudjeluju u izradi raznih zakona, a tehničari i dio prirodoznanstvenika odgovarajućih normi. Nužan je i društveni rad u tijelima matične ustanove - sveučilišta u raznim tijelima državne uprave, udrugama, sudjelovanje u radu organizacijskih ili programskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kako mjeriti menadžerski doprinos znanstvenika? Jedna je anketa pokazala da vrhunski znanstvenici (vođe timova) u Velikoj Britaniji troše i 62 posto radnog vremena na osiguranje novca za nove projekte. A što je s vremenom koji utroše članovi uredništava i organizatori skupova na sakupljanje potrebnog novca? Rijetko koji časopis ili udruga imaju profesionalce. Treba naglasiti da u Hrvatskoj posebno akademska zajednica mora raditi mnogo poslova koje ne radi u razvijenim zemljama. Zato hrvatski član te zajednice mora biti uravnoteženo nastavnik, znanstvenik, stručnjak, ali i društveno angažiran. Sve to nije moguće obuhvatiti nekim pojednostavljenim formulama koje će izračunavati činovnici. Krajnje je vrijeme da akademska i ostala znanstvena zajednica prekine šutnju i to jasno kaže. Hrvatski znanstvenici moraju prije svega pridonositi ostvarenju hrvatskih nacionalnih interesa i biti na odgovarajući način uključeni u svjetska kretanja. Uz nemoć svih mogućih ekonomskih savjeta i savjetnika da pokrenu »Društvo znanja koje plaća dugove«, mora se pokrenuti i znanstvena zajednica da preispita svoje ciljeve. Tijekom posljednjih nekoliko godina u nju je uložena dosta novca iz strane akumulacije. Gdje su rezultati? Zato je potrebno strateško promišljanje. Treba jasno kazati, to postojeće nacionalno vijeće za znanost ne može samostalno provesti u život. Ali može i mora biti predvodnik u jasnom definiranju stavova znanstvene i akademske zajednice. Zato trebamo Nacionalno vijeće za znanost, visoko školstvo i tehnologiju. Ali taksativno treba naglasiti - u tome mora sudjelovati svih šest sastavnica hrvatske znanosti, a ne samo neke koje se pretežno bave otkrićima. Opažanja i otkrića prethode izumima i inovacijama, ali to su dva svijeta čije djelovanje treba obvezno procjenjivati i s motrišta društveno-humanističkih kriterija te društvene koristi. Ne živi se od imidža pojedinaca i općeg doprinosa znanosti, nego od novostvorene vrijednosti. Istodobno bi se jedinstveno nacionalno vijeće trebalo trajno baviti poticanjem izvrsnosti u svih šest sastavnica znanosti. Neke sastavnice trebale bi biti i međunarodno prepoznatljive. Primjerice, prirodne znanosti su to manje više ostvarile, neke djelomično, a neke slabo. Vrednovanje hrvatskih znanstvenika po raznim IF-faktorima koji su namijenjeni procjeni časopisa da se olakša izbor bibliotekarima, a ne da se na temelju njega bira u viša zvanja, u potpunoj su suprotnosti s onim što treba Hrvatskoj. Autor je umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu... ----------------------- ISTRAŽIVANJA Skupina hrvatskih znanstvenika otkrila starost polimera Lidia ČERNI Jesmo li dosad odredili starost polimera? Polimeri nisu samo plastika i guma, posebno ne samo sintetska, stare tek stotinjak godina. Može li se posredno odrediti starost polimera? Koliko je stara obrada polimera? Grupa znanstvenika s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, mr. sc. Maja Rujnić- Sokele, i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, arheolog prof. dr. sc. Ivor Karavanić, uz voditelja, uglednog hrvatskog stručnjaka za to područje prof. dr. sc. Igora Čatića, sudjelovala je u projektu odredivanja podrijetla polimera i otkrila zanimljive detalje koji dosad nisu bili poznati znanosti. »Tehnika je prastara, ništa osobito povijesno, nego nešto općenito jer seže preko čovjeka daleko natrag u život životinja, i to svih životinja, napisao je glasoviti njemački filozof Oskar Spengler u svom djelu 'Čovjek i tehnika' još 1931. godine. Gotovo osam desetljeća kasnije, parafraza te misli glasi: polimeri su prastari, ništa osobito povijesno, nego nešto beskrajno općenito jer sežu tamo do postanka prirodnih organskih polimera, bjelančevina, polisaharida i nukleinskih kiselina te anorganskih prirodnih polimera, geopolimera, poput gline. Ovo parafraziranje rezultat je sintezologijskih istraživanja u sklopu projekta koji financira MZOŠ pod nazivom 'Primjena opće sustavnosne teorije u općoj tehnici'«, tumači prof. Čatić. Potpuniji uvid u ovo promišljanje bit će uskoro dostupan na portalu sintezologija. hr i u tiskovinama. U ovom istraživanju, kaže naš sugovornik, pojašnjen je samo onaj dio koji se odnosi na odredivanje početaka obrade biopolimera - drva i životinja postupcima razdvajanja - razlaganjem i odvajanjem čestica. Prof. Čatića pitali smo što su zapravo polimeri u ovom kontekstu i zašto se uopće problematizira to pitanje? gume i plastike u skraćivanju vremena potrebnog za prijenos signala, kaže naš sugovornik. Zahvaljujući globalnoj mreži optičkih kabela, vrijeme prijenosa informacija skraćeno je praktički na realno vrijeme, primjerice, prijenosi opera iz Metropolitana. To je omogućilo i pretvaranje sporta u globalni dogadaj, nerijetko dramu u realnom vremenu, pojašnjava. tupak kalanja? Morao je opaziti, otkriti, uočiti tijekom vladavine 'carstva prirodnih alata': ruke, grane, kosti i kamena, da s prirodno oštrim kamenom može rezati drvo ili životinjska trupla. To dovodi do dva zaključka. Prvo da opažanja, uočavanja, pojednostavljeno otkrića, prethode izumima i inovacijama. Zato treba podupirati takva istraživanja, ali ne samo u arheologiji prirode, prirodnoj znanosti, nego i u arheologiji kulture, a zatim ih sintezologijski pretvarati u nova znanja i spoznaje te rješenja u čovjekovoj materijalnoj i duhovnoj kulturi«, pojašnjava prof. Čatić. Konačno valja odgovoriti, gdje su tu polimeri? »Od navedenih, osnovnih organskih prirodnih polimera, biopolimera, nastale su biosintezama biljke, životinje i poseban oblik, čovjek. Drvo, kosti i bjelokost su prirodni organski polimeri, sada sve češće kultivirani proizvodi iz uzgoja«, tumači Čatić. Moguć je zaključak, kaže, da je obrada polimera postupcima razdvajanja starija od 2,6 milijuna godina. No, postupci praoblikovanja prethode onima preoblikovanja u koje se ubrajaju i postupci razdvajanja. Zato je proizvodnja polimernih tvorevina prastara, pojašnjava naš sugovornik. Trebalo bi pokrenuti novo sintezologijsko istraživanje koje bi obuhvatilo rezultate otkrića arheologa prirode o znanjima i spoznajama prirodne tehnike i povezati ih s klasifikacijom proizvodnih postupaka prema DIN 8580 i izvedenicama, zaključuje prof. Igor Čatić. »Brojni literaturni izvori naglašavaju da je smisleno upotrijebiti naziv polimeri kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari i materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula s ponavljajućim jedinicama. A poticaj za ova promišljanja su rezultati istraživanja utjecaja gume i plastike na globalizaciju«, pojašnjava. U sklopu prošlogodišnjeg savjetovanja »Filozofija i globalizacija« na Cresu, predstavljen je utjecaj navedenih polimernih materijala na globalizaciju. Osobito je ukazano na važnost Slijedilo je otkrivanje prvog tvarnog globalizacijskog puta, onog kamenih alata, zapravo globalizacijskog puta prvog artefakta materijalne kulture u povijesti čovječanstva. Globalizacijski put kamenih alata počinje u Goni, Etiopija, prije 2,6 milijuna godina, pojašnjava Čatić. Granicu prelazi rezalo prije kojih 2,35 milijuna godina (Zapadna Turkana, Kenija), a nalazi tog alata u dolini Olduvai u Tanzaniji stari su oko 1,6 milijuna godina. »Nameće se pitanje što je potaklo našeg pretka da izumi prvo rezalo i potrebni pos- OBRADA POLIMERA stara 2,6 milijuna godina Naši su preci izumili prvo rezalo i potrebni postupak kalanja ----------------- 4 aktualno broj 39 • Zagreb • 8. prosinca 2009. Piše prof. dr. sc. Igor Čatić Jednom izumljene proizvode i proizvodne postupke moguće je samo inovirati, dok je moguć revolucionarni razvoj materijala na femtorazini. Stoga valja u okviru tehničke kulture predavati načela proizvodnih postupaka pravljenja tvorevina od najproširenijih materijala, organskih i anorganskih polimera. Polazište je tvrdnja - tehnika i polimeri su prastari. “Tehnika je prastara, ništa osobito povijesno, nego nešto beskrajno općenito, jer seže preko čovjeka daleko natrag u život životinja, i to svih.“ (O. Spengler, 1931.) Parafraza glasi: “Polimeri su prastari, ništa osobito povijesno, nego nešto beskrajno općenito, jer sežu do postanka osnovnih prirodnih organskih i organskih polimera.“ Kako u navedenom konceptu strukturirati obrazovanje s područja tehničke kulture, s poukom koja mora započeti još u vrtiću? Nedopustivo je djecu učiti kako će gospodariti, pretežno plastičnim otpadom stranih proizvođača, a da ne znaju kako ih mogu i sami proizvoditi. Kako učenicima tumačiti materijale? Kao model treba podučavati osnovne prirodne makromolekulne materijale poput organskih polimera: bjelančevina, nukleinskih kiselina i polisaharida te anorganskih, poput gline. Za navedene tvari i od njih građene materijale, smisleno je upotrijebiti naziv polimeri. To skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula s ponavljajućim jedinicama. Po nastajanju prvi su prirodni polimeri, organski (biopolimeri) i anorganski polimeri (geopolimeri), a zatim su slijedili proizvedeni, umjetni polimeri, načinjeni od prirodnina ili uzgojina. Tko shvati nastajanje i građu tih materijala, shvatit će i sve ostale materijale. Pojednostavljeno, shvatit će da su drvo ili životinjske kosti polimeri. Da papir i guma svoje postojanje zahvaljuju biljkama, biopolimerima. Da se suvremena plastika ili sintetski kaučuk od kojeg se prave gumeni proizvodi načinjeni od prirodnih tvari koje nudi priroda, prirodnina. To su ujedno sirovine poput nafte ili prirodnog plina. A da su proizvodi od pečene gline, jednog geopolimera, vrlo stari, u svakom slučaju stariji od umjetnih metalnih materijala poput čelika, sivog lijeva, bronce ili mjedi. Treba naglasiti da postoje i stari materijali koji su istodobno sirovina i materijal, poput zlata u obliku zlatne žile ili kamena. Istodobno treba ukazati da nije smisleno težiti da se sve pravi od uzgojina, proizvoda iz polja ili štale. Koji nisu proizvodi prirode, nego nastaju eventualno u prirodnoj okolini. Šumska jagoda je prirodnina, ali ona uzgojena iz staklenika ili plastenika to nije. Kao što nije ni uzgojeni pamuk prirodni materijal već uzgojina. Svi navedeni materijali rezultat su brojnih kemijskih, biokemijskih i fizičkih procesa čime se ukazuje na važnost fizike, kemije i biologije, ali i matematike u obrazovnom procesu. Procesna i izradbena tehnika Materijal ostvaruje svoju vrijednost samo kao gotov proizvod. Proizvodi mogu biti proizvodi prirodne tehnike, prirodnine ili umjetne, čovjekove tehnike, umjetnine ili stvari. (Svako umjetničko djelo je umjetnina, ali svaka umjetnina nije umjetničko djelo.) Materijalstvo je zajednički naziv za materijaliku i proizvodnu tehniku. Materijalika je skraćenica za fiziku, kemiju i biologiju materijala te proizvodnju i primjenu materijala. Proizvodnu tehniku čine procesna tehnika i izradbena tehnika. Pravljenje drvenoga koplja starog oko 400 tisuća godina ili koštane frule stare oko 55 tisuća godina primjeri su izradbene tehnike. Preciznije, radi se o postupcima razdvajanja, obradbi odvajanjem čestica. Kako opažanja i otkrića prethode izumima i inovacijama, moguć je zaključak. Humana obradba postupcima razdvajanja npr. lomljenje životinjskih kostiju starija je od izuma i izradbe prvoga kamenog rezala, starog otprilike 2,6 milijuna godina pronađenog u Goni u Etiopiji. Postoji i animalna obradba odvajanjem čestica. Primjer toga je ptica djetlić koja posebno oblikovanim kljunom dubi rupu u stablu. To radi uz frekvenciju od 8 Hz i ima posebnu nakupinu u tijelu koja amortizira udarce. Pravljenje dijela plastičnih, svih gumenih i keramičkih proizvoda odlikuje se činjenicom da je potrebno najprije praoblikovanje, stvaranje početnog oblika tvorevine, a zatim slijedi stvaranje materijala, prastrukturiranje na molekulnoj i višim razinama. Nešto kao zaključak Pouka učenika svih razina mora biti usmjerena materijalima, a ne metalima, drvu ili plastici. Načela gravitacijskog lijevanja, npr. metala ili plastike, injekcijsko prešanje plastike, kaučukovih i keramičkih smjesa ili metala (tlačno lijevanje) odnosno njihovih kombinacija poznaje više od 250 inačica. Ali načela injekcijskog prešanja svode se na nekoliko osnovnih funkcija. To su priprema tvari potrebne smične viskoznosti, prijenos tvari, praoblikovanje i prastrukturiranje pri propisanim temperaturnim uvjetima. Zabijanje čavala uvijek će ostati zabijanje čavala (povezivanje razdvojivom vezom). Svejedno je pritom zabija li se metalnim ili gumenim čekićem u drvo ili plastiku, a ta je ideja stara gotovo 200 godina (J. Beckmann, 1806.). Zato ne treba u školi izrezati pocinčani lim u slova, načela se mogu tumačiti i izrezivanjem istih slova iz papirnih, tekstilnih ili plastičnih listova. Na kraju, kako s prirodnim alatom rukama rastumačiti starijoj djeci u vrtiću četiri važna proizvodna elementa? Treba im opisati pravljenje čokoladnih ili voćnih kuglica koji sadrže u smjesi usitnjene orahe. Uči ih se da je potrebno sitnjenje i smješavanje, inače tipično za prehrambenu, ali i plastičarsku, gumarsku i keramičarsku industriju. Smjesa se stavi među dlanove (poluzatvoreno sredstvo djelovanja, kalup). Brzom i snažnom vrtnjom pretvara se mehanički rad trenja u toplinu. A je li tom vrtnjom postignuta propisana temperatura oraha koji mora otpustiti mast kojom se prožima smjesa, ustanovljuje se postojanjem masnih dlanova (jamstvo kvalitete). Zaključak glasi: na primjeru prirodnih i sintetskih polimera treba tumačiti tijekom vježbi načela proizvodnih postupaka. To se ne mijenja nikada, od kada su ti materijali i proizvodni postupci izumljeni. A u tek doglednoj budućnosti stvarat će se potpuno novi materijali na razini atomske jezgre i elektrona. Više nego dovoljno posla za fizičare i kemičare. Za provedbu opisanoga koncepta potrebni su preduvjeti. Za tehničku kulturu treba odvojiti dva sata nastave tjedno, nužne su odgovarajuće opremljene specijalizirane radionice s potrebnom opremom. Tko će se odmah suprotstaviti tom, prema čovjeku usredotočenom modelu, barem u našoj sredini? Veleumnici prirodnih znanosti koji misle da otkrića prirodnih znanosti mogu zamijeniti poznavanje umjetne, čovjekove tehnike. Njihova otkrića su intrizična izumima i inovacijama. Ali nisu dovoljna za svakodnevnu proizvodnju metalnih i nemetalnih tvorevina. Temelj je stvaranje novih vrijednosti, jer bez toga Ęe ova zemlja sve više tonuti u siromaštvo i ovisnost o drugima. TEHNIČKA PISMENOST Filozofija materijala Djecu učiti kako mogu sami proizvoditi Kako s prirodnim alatom rukama rastumačiti starijoj djeci u vrtiću četiri važna proizvodna elementa? Treba im opisati pravljenje čokoladnih ili voćnih kuglica koji sadrže u smjesi usitnjene orahe. Uči ih se da je potrebno sitnjenje i smješavanje, inače tipično za prehrambenu, ali i plastičarsku, gumarsku i keramičarsku industriju... --------------------- --- On Sat, 12/26/09, icatic@fsb.hr From: icatic@fsb.hr Subject: Čestitam na lijepom opisu Vašeg djelovanja To: borivojbukva@yahoo.com Date: Saturday, December 26, 2009, 6:40 PM Poštovani gospodine Bukva! Drago mi je da je neko tako lijepo napisao o Vašim naporima povezanim s Vašim blogom. Obaviještavam Vas da je postavljen portal www.sintezologija.hr. Ako procijenite da može biti zanimljiv za Vaše čitatelje, slobodno objavite otvaranje portala. Još jednom sretan Božić i uspješnu novu godinu. PPČ Igor Čatić ------------------------ gornja dva teksta nije bilo moguće prenesti u cijelosti, s toga vas molim obratite se igoru čatiću. najljepša vam hvala na komentaru na moj blog. SVAKO DOBRO U 2010. GODINI VAMA I VAŠOJ OBITELJI ŽELI BORIVOJ |
