** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Sve nužnija sintezologijska istraživanja

Prof. Igor Čatić
Vjesnik, 2009-05-25

Sintezologija, koja kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa i odgovarajućom obradbom rezultata te primjenom sustavnosne teorije, pripada sve nužnijim temeljnim istraživanjima, na primjer u tehnici, gdje rezultira otkrićima određenih pojava ili zakonitosti
Istražujete dulje od četiri desetljeća i tek tada otkrijete čime se bavite. Sintezologijom. Što je njezina svrha i rezultiraju li nužno njezini rezultati smanjenjem deviznog duga ove zemlje? Ili možda omogućuju bolje obrazovanje za izazove sutrašnjice?
Postoji niz podjela znanosti. Na primjer, klasična na duhovne (društveno-humanističke), prirodne i tehničke znanosti. Po F. Vandamme znanost se također dijeli u tri skupine: čiste, primijenjene i akcijske znanosti. U svakoj od tih skupina znanosti moguće je razlikovati temeljna i razvojna istraživanja. U temeljnim istraživanjima istraživač sam izabire što će raditi, dok u razvojnim istraživanjima naručitelj određuje temu (Vjesnik, 27. kolovoza 1992.).
U tom slučaju zanimaju nas akcijske znanosti koje sintetiziraju vrlo različita znanja u novo znanje i djelovanje. Takve znanosti su medicinske i veterinarske te biotehničke znanosti, tehničke znanosti i pedagogija. Moguća je još jedna podjela. Na o-znanosti i i-znanosti, znanosti koje se bave otkrićima i izumima. (Vjesnik, 2. listopada 2007.). Tu nas zanima pitanje trebaju li se tehničari baviti otkrićima ako su otkrića pronalaženje ili utvrđivanje zakonitosti ponašanja tehničkih sustava u najširem smislu te riječi. Isplate li se napori na području sintezologije, sve važnije znanosti?
Otkriće je pronalaženje ili utvrđivanje nečeg prije nepoznatog ili nepriznatog. Dva povezana primjera otkrića vezana su uz kamene alate. Veliki broj istraživača otkrio je mjesta gdje su načinjeni kameni alati. Na temelju njihovih pronalazaka otkriven je prvi globalizacijski put, onaj kamenih alata. Na sličan način došlo se do puta bjelokosti, prirodnog polimera animalnog podrijetla (Vjesnik, 17. veljače).
Takva otkrića nisu u funkciji stvaranja nove vrijednosti ili smanjenja uvoza, ali su nužna za razumijevanje osnova tehnike. Autor se dulje od 40 godina bavi primjenom sustavnosne teorije u tehnici. Tek nedavno je pronašao riječ sintezologija (engl. synthesiology) koja sažima ono što je radio.
Jedan od pionira sinteziologijskog pristupa, Japanac Hiroyuki Yoshikawa, objašnjava tradicijski znanstveni put (2008.). On uvijek započinje analitičkim proučavanjem objekta sa svrhom njegova objašnjenja. Akumuliranjem analitičkih rezultata pridonosi stvaranju novih znanstvenih disciplina. Tijekom vremena proučavanje objekta postaje sve podrobnije i specijaliziranije. Sve teže je staviti takve rezultate u službu društva. Polazeći od izvorne definicije tehnologije, takav je istraživački put usmjeren na funkcionalnu (izvorno tehničku) sastavnicu tehnologije.
Ako se prihvati Beckmannova za ovu zgodu ponešto promijenjena izvorna definicija tehnologije kao sveobuhvatne znanosti o isprepletenosti funkcije (izvorno tehnike), gospodarstva i društva, moguć je zaključak da takva istraživanja završavaju u specijalističkoj, slijepoj ulici. Pritom se najčešće ne vodi računa o društvenim kriterija prosudbe funkcionalnosti. Oni među ostalim obuhvaćaju zdravlje čovjeka, rizike, zaštitu okoliša i prirode, sažeto održivost. Takav znanstveni put H. Yoshikawa naziva prvim tipom temeljnih istraživanja. On je predložio drugi tip temeljnih istraživanja. To su istraživanja koja integriraju znanja različitih disciplina te stvaranje novog znanja i spoznaja kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih koncepata u umjetnine, artefakte (proizvode ili usluge) koje može prepoznati i priznati društvo. U osnovi je takva analiza tehnologije objavljena u serijalu u Vjesniku (13 nastavaka, 28. listopada do 12. studenoga 1999.). Pretežno na primjeru poli(vinil-klorida), popularnog PVC-a, »materijala burne prošlosti, ali zelene budućnosti«.
Znanost koja se bavi drugim tipom temeljnih istraživanja je sintezologija. Valja oprimjeriti sintezologijski pristup.
Potaknut predavanjima A. Đuraševića o metodama znanstvenog rada (1966.), vlastita istraživanja temeljila su se na planiranju pokusa i statističkoj obradbi rezultata. To je dovelo do uvođenja pojma sustava za injekcijsko prešanje (1969.). Prijelaz na proučavanje funkcija tog sustava u suradnji s većim brojem autora (1991.) omogućio je u tehnologijskom projektu Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala (2004.) da se više od 240 postupaka reakcijskoga i nereakcijskog praoblikovanja plastike, kaučukovih i keramičkih smjesa te metala kao i živih ćelija svrsta u skupinu postupaka injekcijskog prešanja (tlačnog lijevanja).
Prihvaćajući tezu o potrebi povezivanja prirodne tehnike (Prirode) i čovjekove, umjetne tehnike otkriven je i prirodni model injekcijskog prešanja. To je postupak reprodukcije viših životinja i čovjeka (2007.).
Kakav je zaključak moguć iz opisanih istraživanja? Takva su sintezologijska istraživanja, ali ne samo u tehnici, sve nužnija. Treba pritom imati na umu, jednom razvijeni proizvod (na primjer, osobno vozilo) i proizvodni postupak (na primjer, lijevanje) nemoguće je revolucionirati. Moguće je samo inovirati. Sintezologija koja kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa i odgovarajućom obradom rezultata te primjenom sustavnosne teorije pripada sve nužnijim temeljnim istraživanjima, na primjer u tehnici, gdje rezultira otkrićima određenih pojava ili zakonitosti. To ne utječe izravno na gospodarske rezultate, ali omogućava bolje obrazovanje novih naraštaja koji su suočeni sa sve eksplozivnijih brojem raspoloživih informacija. Što znači »sve eksplozivniji broj raspoloživih informacija«? S. Oderwald piše o procjeni da će tijekom 2009. biti stvoreno 4x1018 bajta novih informacija (Plastics Engineering, svibanj 2009.). Zastrašujući trilijun bajta. Kako onda obrazovati, na primjer, studente na veleučilištima? Koji bi recimo u SAD-u mogli do svoje 38. godine promijeniti i 14 radnih mjesta (S. Oderwald).
Stoga planiranje pokusa i osnovne zakonitosti sustavnosne teorije moraju biti temeljem obrazovanja tehničara, ali ne samo njih. A sintezologijska istraživanja postaju nužnost.

Autor je umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, kulturolog i sintezolog