** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

ZAHVALNI LAV


Bio jednom jedan vitez, kojemu omiljena zabava bijase lov. Jednoga dana, u sumi, loveci neku divljac, naidje na hroma lava. Lav podize sapu, i pokaza mu trn, duboko zarinut u meki jastucic lavljega tabana. Vitezu bude zao lava. Sjase s konja, pridje lavu, izvadi mu trn iz sape, i pomaze mu ranu ljekovitom mascu. Potom uzjase konja i izgubi se u sumi. Ubrzo potom, kralj te zemlje ujase u sumu, u lovu na krupnu zvjerad. Dogodi se da njegova druzina zarobi onoga istoga lava, kojemu vitez bijase pomogao. Kralj strpa lava u kavez, i drzao ga je tako zarobljena mnoge godine. Jednom, za vrijeme gozbe u kraljevu dvorcu, vitez u nastupu srdzbe izgovori pogrdne rijeci na racun kralja. Kraljevi pobocnici i strazari skocise da scepaju viteza, no ovaj umace u sumu, onu istu, u kojoj je obicavao loviti. Buduci da nije imao od cega zivjeti, postade hajduk i razbojnik presretac. Presretao je i pljackao putnike, i glas o tim zlodjelima sirio se zemljom, sve dok kralju ne dojadise tuzbe i molbe za pomoc, te on otposla vojnike u sumu, ne bi li uhvatili razbojnika. I uistinu, to im podje za rukom. Dopremise viteza razbojnika u prijestolnicu, gdje bude osudjen na smrt. Kazna smrti bila je okrutna: biti ce bacen u kavez izgladnjela lava. Bacise ga, dakle, u lavlji kavez, dok je svetina stajala uokolo, ocekujuci s uzbudjenjem strasni prizor. Ali lav niti riknu, niti pokaza ocnjake. Naprotiv, pridje prestrasenoj zrtvi, onjusi je, i poce trljati njuckom vitezovo lice. Lav je, naime, prepoznao svojega nekadasnjeg dobrocinitelja. Tako ostadose u istomu kavezu lav i covjek punih sedam dana, za koje vrijeme lav nije pokazao nikakvu namjeru da napadne covjeka. Kad je to doslo do usiju kralja, ovaj se prestrasi, i smjesta se uputi na mjesto ovoga cuda. "Prijatelju", rece kralj, otkrij nam tajnu! Kako to da te punih dana gladan lav nije napao ni prozderao, nego se, naprotiv, prema tebi obnasa prijateljski? Vitez tada isprica svoj davni susret s lavom u sumi. Postedio me, rece, zato, sto sam mu ucinio malu uslugu, izvadivsi mu trn iz sape. Kao sto vidite, on to nije zaboravio. Buduci da te lav postedio, i ja cu te postedjeti. Vodi odsada zivot vrline, da bi iskupio grijehe, koje si pocinio kao drumski razbojnik.Vitez se zahvali kralju, i odtada je zivio skromnim i uzornim ivotom sve do u duboku starost.


(Gesta Romanorum, prevela V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE ISPRAVNOSTI koju je, kao zbornik prica sacinila Vesna Krmpotic