Bubamara šarena

Gradovi u Češkoj su mi simpatični, svaki na svoj način, jer svaki ima neku svoju priču koja može biti ispričana na mnogo načina.
Neke gradove sam posjetila jer su jednostavno bili na mojem putu, a druge ciljano, jer sam baš njih željela vidjeti.

Prvi od njih je Znojmo. On je jednostavno bio usputna stanica, za protegnuti noge nakon nekoliko sati sjedenja u autu. I odmah pun pogodak. Nakon kruga po tipičnom češkom središnjem trgu, uličicama se dolazi do vidikovca, a dalje vode lijepa šumovita staza na jednu stranu dolje u kanjon rijeke, te na drugu stranu razgledna staza oko zidina staroga grada. Staze su dobro obilježene. Ja sam obišla samo onu oko zidina sa lijepim pogledima na rijeku Dyje. Staza završava u podnožju platoa crkve, sa očuvanim starim kućicama. Zanimljiva je uska ulica po kojoj voze auti do tih kuća, a po sredini ulice su stepenice za pješake (vidi sliku).









Hradec Králové bi opet posjetila. Svidio mi se pogled sa "Bijelog tornja", koji više nije bijeli, splet uličica u starom dijelu grada, lijepa pročelja, parkovi, ušće Orlice u Labu s mnoštvom pataka i nutrija...
U gradu su se potrudili i napravili tri ture obilaska gradskih znamenitosti, ovisno što koga zanima, moderno ili staro. Letke sam uzela u turističkim informacijama.









Karlovy Vary su jedno od mjesta koje sam htjela posjetiti, još tamo od srednje škole kada nam je propao maturalac (trebali smo ići u Prag i Karlove Vary). Znala sam da je to turističko mjesto posvećeno zdravstvenom turizmu, ali ovo što sam vidjela je bilo nešto meni nezamislivo. Horde turista su šetale glavnom ulicom sa lončićima u rukama i cuclale vruću vodu iz istih.
Ali čim sam se maknula od tog užeg centra, grad je odjednom poprimio drugačije, normalnije ozračje. Ipak cijelo mjesto živi od i za turiste. Drago mi je da sam to vidjela, ali se ne bih ovdje više vraćala.













I za sam kraj čeških gradova je ostao Písek. Gradić južno od Praga, kojem sam se eto ponovno vratila. Prije šest godina mi je ostao u jako lijepom sjećanju i u njega sam se željela jednom ponovno vratiti. I želja mi se ostvarila. Razlog je možda u mirnoći i spokoju grada, možda činjenici da sam provela lijepe trenutke na malom otočiću usred rijeke Otave, koja prolazi kroz grad, možda jer sam tamo bila sa prijateljima....tko zna. Važno mi je samo da sam opet dolaskom u taj grad osjetila isti poznati mir i oduševljenje.
Lijepi park u centru, najstariji kameni most u Češkoj, a drugi u srednjoj Europi, šetnica uz Otavu....i samo ozračje grada se utisnulo u moje sjećanje...i da, želim se opet jednom vratiti ovdje.







Idući put nastavljam o njemačkoj pokrajni Saskoj, gdje sam provela ostatak vremena na putovanju.