DivanSkitnje

nedjelja, 19.09.2010.

Nema mjesta za sanje, vrijeme je ajvaruše i patlidžana

KUTJEVO/KULA – Stotinjak kuća i 20-ak „trgovina“ uz cestu Pleternica-Našice. Lubenice, patlidžani, paprike svih fela, bijeli luk… asortiman je kojeg nude Kuljani. Ili Hrtkovljani u svojevrsnom egzilu. Dobro je poznata sudbina mještana vojvođanskih Hrtkovaca, pretežito Hrvata koji su nakon prijetnji i ubojstava, napustili svoje kuće i mijenjali ih sa Srbima iz Kule u koju se prije 17 godina preselilo pola Hrtkovčana,. I obrnuto. Tako malo mjesto Kula u 50-ak godina tri puta promijeni nacionalni sastav: protjerane Nijemce 1945. zamijeniše Srbi s obronaka Krndije, a ove vojvođanski Hrvati (1992/93.). Kula postade hrvatska, a Hrtkovci srpski. O Nijemcima nema podataka.



Dođoše Vojvođani u Slavoniju sa svojim jadom i povrtlarskom kulturom, a Kula pored Kutjeva - ispod obronaka pod vinogradima, spomenikom dignutim graševini, svoju egzistenciju vidi u lubenici, paprici „ajvaruši“, dinjama – povrtlarskim kulturama za koje niti stručnjaci nisu bili uvjereni da se tu mogu uspješno uzgajati. I, bili su u pravu. Lubenica i paprike k'o u priči. Na pokretne štandove dolaze kupci iz Požege, Pleternice, Našica, Slavonskog Broda.
Crvena, debela, sočna i slatkasta paprika „ajvaruša“ sinoć je ubrana. To je prva klasa. Cijena je pet kuna. A svaki štand ima i onaj drugi na kojem se koči natpis „Akcija“. Tu je paprika stara 2-3 dana i cijena joj je upola niža. Cijena lubenice od 10-15 kg je 10 kuna. U komadu. One manje su pet kuna.

[/IMG]

- Ove godine su slatke kao med. A činilo se da neće biti tako jer su kiše skoro sve uništile. Podsađivali smo i, ono što je dozrjelo, sada je prve kvalitete, a težina im je od 5 do 20 kg kaže Mirosav Turkalj koji je kao 26-godišnjak napustio Hrtkovce. – Pomaže mi otac i majka ali su oni već onemoćali. Otac liježe i ustaje s mislima na Hrtkovce. To ga je dotuklo. Ja se ne želim sjećati, mora se živjeti – kazuje, dok prebire po „ajvaruši.“ – Jučer ste trebali doć' dok sam ju sortirao. Cijeli dan sam radio, a pred očima mi je još sve crveno.
Ladislav Torna, Mađar iz Hrtkovaca, radi u požeškom Spil Vallisu za plaćicu koja ne odskače od hrvatskog prosjeka za drvnu industriju. Mala, a kod kuće dva studenta i troje pučkoškolaca. Znanje i iskustvo iz vojvođanske ravnice dobro dođe za popunu obiteljskog budžeta. Na jednom hektaru uzgaja „ajvarušu“, a u poslu pomažu svi članovi obitelji: supruga, majka i petero djece. – Moraš nekako živjeti. Teško je, ali uz plaću i „ajvarušu“ nekako se izlazi na kraj – kaže Ladislav.
I tako, ista ili slična priča na svakom od 20-ak štandova. A na početku sela, iz dvorišne zgrade - poznati miris. Marija Roland i Ana Torma peku (kuhaju) u kotluši pekmez od šljiva. – Ovo je treća tura. Pravimo ga onako po sremski, bez mljevenja šljiva. To je za nas, za decu, unučad. Kao i ajvar. Papriku očistimo,obarimo, sameljemo, dodamo plavi patlidžan, malo ljutih feferona, belog luka, ulja, soli. Sve zavisi o količini – po vojvođanski oteže Ana koja ni danas ne može zaboraviti svojih 50 godina proživljenih u Hrtkovcima. A tek slatko! Slatko spravljeno od šljiva. To treba kušati. – „Otrebljene“ šljive odstoje sat-dva u „krečanoj“ vodi (procijeđena voda koja je prošla kroz vapno kako se šljive ne bi raspale, raskuhale), onda ih operemo, uklonimo koštice. Na 3kg šljiva stavimo 3 kg šećera. I kuhamo sve dok ne bude lepo kao med. Onda nasečeno limuna i slažemo- lalinski objašnjava baka Marija.
A gore na cesti - štandovi. I cesta Kutjevo - Našice po kojoj jure kamioni. Tko mari za ograničenje od 40 km/h. Kamiondžije sanjaju bolide, a protjerani Sremci Hrtkovce.


[/IMG]

petak, 03.09.2010.

Rode sve kasnije lete

Odletjele su rode prema redu vožnje, na put dug 13 tisuća kilometara, preko tri kontinenta i 15-ak država, a Stjepana Vokića, domara brodskovaroške Osnovne škole - sada već planetarno poznatom po bespomoćnoj rodi Malenoj o kojoj skrbi već 18 godina, more brige.
-Oko 25. kolovoza sam ispratio Rodana i već po običaju pustio suzu. A što ću, kad sam takav. Nikada ne znaš 'oćeš ga na proljeće vidjeti. Pa 13 je to 'iljada kilometara. Ti ne možeš ni do Podvinja otići pješice –ljutnu se na trenutak vidjevši moj izraz lica, a onda pomirljivo nastavi.
- Nisu prošla ni tri dana, a ja ga opet vidim u dvorištu. Zagledavam, dajem mu ribu, provjeravam… Ma je, on je! Vratio se mangup.
- Ljubav?
- Ili nešto drugo. Možda je osjetio da ni vrime za let. Vjetrovi, oluje. Nješt ga je smelo, omelo. – glasno razmišlja Stipa.
Za razloge Rodanova ostanka pitamo Mirka Mileca, vlasnika ZOO vrta u Ruščici. – Može biti 100 razloga od kojih mi većinu ne znamo. Možda je u pitanju ljubav, tj. Malena, možda je iscrpljen jer je on uglavnom vodio brigu o tri mladunca, možda je predosjetio neku opasnost…. Ako nije do sada odletio, onda „debelo“ kasni. Ova godina je bila jako teška za rode - kaže Milec. A da je bila teška potvrđuju i podatci da je na području Brodsko-posavske županije registrirano samo 15 mladunčadi, od toga troje u dvorištu Stjepana Vokića.
Dok mi lamentiramo, Rodan i Malena spokojno stoje na livadi, pored ampera koji je još prije pola sata bio pun ribe.
- Jede mangup, jede. Što ću ako ostane? Morat ću dat otkaz i cilo vrime provodit na Savi i ribnjacima kako bi nji' dvoje prehranio. Dobro je da su mladi na vrime otišli. Početkom kolovoza odletio je mužjak, a dva dana kasnije i cure. Okupljaju se na Jelinjaku, tu na ribnjaku. Ove godine ih je bilo jako, jako malo. Nikad manje roda nisam vidio – kaže Stipa.
Ostavljam ga s rodama i brigama. Treba kupit drva i do 10 „metara“ kako bi Malena, sada možda i s Rodanom, provela zimu u toplom. S novinskim naslovima i televizijskim emisijama ne možeš hraniti rode. Trebat će nabavljat hranu, novca sve je manje, a eto, ima i roda koje, za razliku od ždralova, sve kasnije lete.

<	rujan, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,