- Ovo je dečko, on će dočekivati prijatelje i goste, pozdravljati ih dignutim šeširom i natpisom „Dobro došli u naš dom“ priča vitalni Stjepan Škvorić (84) pokazujući djetlom na Šokca što spokojno leži uz „Prelju“ kojoj Stjepan oštrim, kratkim zamasima u drvetu dijela vreteno.
Tako Stjepan provodi prve mjesece umirovljeničkog života u slavonskobrodskom Domu umirovljenika. – Upravitelj Doma rekao mi je kako bi bilo dobro da ovdje imamo jednu malu koloniju. Tako da nešto ostane iza nas.
Ovom samoukom kiparu nije trebalo dva puta govoriti. Odmah se dao na posao i uz pomoć zaposlenika Doma i ostalih umirovljenika nabavljena su tri debla slavonskog hrasta. I dok su dva oživljena u likovima Šokca i Prelje, treće deblo još čeka.
– To je moja mala tajna – smije se Stjepan škrto napominjući da će to biti „o ljudima odozgo“.
– Vanzemaljci?
– Tako nešto - kratko će Stjepan dok djetlom pažljivo rezbari „Preljinu“ preslicu.
A počelo je još u davnim godinama dječaštva kada mu je djed Ivan dao „škljocu“ kako bi u vrbovu drvetu mogao rezbariti likove. I išlo mu je od ruke tako da je, čuvajući goveda po prisavskim pašnjacima, u drvo urezivao sve ono što je vidio. Završivši stolarski zanat zaposlio se, a kako je stalno nešto rezbario pohađao je razne kursove u kojima je otkrivao kako drvenom trupcu dati razna obličja. I imao je uspjeha tako da više nije bio običan stolar već je promoviran u, recimo, „stolarskog umjetnika“.
- E, bio sam na nekim izložbama, a mojih kipova ima po cijeloj bivšoj državi, pa čak i svijetu.
- Je li?
- Da, da – potvrđuje nezainteresirano pozorno prateći put djetla.
- Sam sam. Žena mi je umrla. Ovdje imam dobro društvo. A što mi više i treba. Evo vidiš ovog mog prijatelja. On samo gleda i zabavlja me šalama i doskočicama. Sada je još rano. Da si došao kasnije bilo tu još pet–šest prijatelja iz Doma.
Ušuti Stjepan, ušutim i ja.. Samo kuckanje drvenog bata po djetlu remeti jutarnju tišinu.
- Odoh ja. Bilo mi je drago razgovarati s vama.
- I meni sinko. Navrati ponekad.
Odlazim, no trgnu me Stjepanov glas.
- E, evo ti ovaj katalog. Tu ima nešto o meni.
Guram katalog u džep i odlazim do prve birtije. Ispijam kavu i pogledom tražim neke novine. U tom mi ruka zapne za katalog što je virio iz džepa:
Stjepan Škvorić, rođen prije 84 godine u Magić Maloj, jedan je od najpoznatijih hrvatskih kipara naivom koji više od 30 godina sudjeluje na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Iza kojeg su izložbe u New Yorku, Londonu, Lausanni, Marsellu, Grazu, Beču, Parizu… Kiparstvom se intenzivno počeo baviti 1969. od kada sudjeluje u radu mnogih kolonija, surađujući s Ivanom Rabuzinom, Petrom Smajićem i mnogim drugim poznatim i priznatim hrvatskim umjetnicima. Poznati su njegovi radovi kao što je: „Križ s raspetim Isusom“ u Dragaliću, Križni put“, skulpture „Žrtve rata“ u Okučanima i Novoj Gradiški, „Snaša“, „Matija Gubec“ u Stubici, "Petar Petrović Njegoš“ na Lovćenu i brojni drugi radovi koji se nalaze u mnogim galerijama…
< | listopad, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje
O AUTORU
Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"
Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom
PRIČE
Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje
1.Barun Franjo Trenk
Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas
2. Čaruga
Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače
3. RAT
Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,
4. DIVANI
Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,
5. ZAVIČAJNICI
Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,
6. SKITNJE
Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,