DivanSkitnje

utorak, 14.10.2008.

EVO TI GA NA!



Država: Kako na jedan automobil zaraditi još trifrtalja automobila!


Sretnem neki dan prijatelja Franju. Uznojen, oči mu iskočile, na čelu nabrekle žile, stenje, puše, psuje…
Što je Franjo, prijatelju? – pitam ga vedro. Skoro pjevušim jer jesenje sunce grije, lišće opada, ptice odletjele. On me pogleda, izbeči se i promuklo će.
- Jel ti to mene zajebavaš?
- Zar ja? Ni u snu prijatelju. Neg' reci što je. Vidi kako je lijep dan. K'o država.
On se pri spomenu države još više izbeči, zagrcnu se i skoro uguši da ga nisam dvaput dobro drmnuo u leđa. Sada već ozbiljno zabrinut po Franjino zdravlje, upitam.
- Idemo na piće . Ja plaćam.
-I moraš, jer ja nemam ni lipe.
I tako, riječ po riječ „Kod Oroza“ Franjo meni lijepo ispriča što ga zadesilo proteklih dana. Čovjek odlučio kupiti polovno vozilo, otišao u Njemačku, našao neke penziće i odlično očuvanu Opel Astru 1.7 DTI staru pet godina. Platio ju 26 tisuća kuna (naravno u eurićima), a država, ova hrvatska, sačekala ga u Brodu i uzela mu još 17 tisuća kuna u kunama i nešto u lipama.
Kako? Evo ovako: Na automobil plaćen u inozemstvu oko 26 tisuća kuna državi treba platiti još oko 17 tisuća kuna na ime homologacije, trošarine i PDV-a. Ako je automobil proizveden izvan EU-a ti su troškovi za petnaestak posto veći.
Krenimo redom. Automobil, u ovom slučaju Opel Astra 1.7 DTI, proizveden 2003. godine plaćen je u Njemačkoj 3700 eura. Država, prije nego li počne zaračunavati svoje troškove, na tu cijenu dodaje 250 eura troška transporta od Njemačke do Hrvatske, što je platio vlasnik vozila, a ne ona. S obzirom da je riječ o automobilu s motorom od 1700 kubičnih centimetara trošarina (čitaj porez na luksuz) je 26 posto za jače i skuplje modele može se kretati do 60 posto. Kada to zbrojiš onda to pomnoži sa 22 posto, koliko iznosi PDV. Tome treba dodati 402,60 kuna za potvrdu o homologaciji, prevedeno na hrvatski jezik “sukladnost”, koju izdaje predstavnik proizvođača u ovom slučaju Opela sa sjedištem u Zagrebu. Nadalje 500 kuna plus 70 kuna državnih taksa treba platiti na Stanici za tehnički pregled, jer stručni djelatnik mora utvrditi da li se podatci u potvrdi o homologaciji slažu s podatcima u knjižici vozila. Na kraju treba platiti 550 kuna špediteru koji je pripremio papire za carinsku deklaraciju i 45 kuna za korištenje carinskog parkinga. I eto odgovora na pitanje “Kako država na automobil plaćen 27 tisuća kuna uzme preko 17 tisuća na ime homologacije, trošarine i PDV-a?” I kada se sve zbroji dođe se do zaključka da uvesti automobil u Hrvatsku nije nimalo jeftino. No, to nije sve.
Osim davanja u Hrvatskoj svatko tko uvozi automobil mora računati na troškove goriva od Njemačke do odredišta, cestarine i tunelarine kroz Austriju u Sloveniju. Na izlasku iz EU plaćaju se izlazni papiri u iznosu od 30 eura, a na Hrvatskoj strani oni koštaju 200 kuna. Naravno, cijeli taj postupak u Hrvatskoj završite dok udarite dlanom u dlan. Ako imate sreće to sve bude gotovo u zanemariva dva do tri dana.
Eto, kako država na jedan uvezeni zaradi trifrtalja drugog vozila. Ako laže moj prijatelj, lažem i ja. Živi bili pa vidili.


14.10.2008. u 13:04 • 12 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< listopad, 2008 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,