DivanSkitnje

petak, 21.03.2008.

USKRS, JAJA I ŠIBE

USKRS

Najveći kršćanski blagdan, svetkovina Uskrsa kada se slavi uskrsnuće sina Božjeg, pobjeda svijetla nad tamom, duboko je ukorijenjenja u brodskom Posavlju, Slavoniji , odnosno Hrvatskoj.

Ne želim pisati o ovom blagdanu, jer će to sigurno učiniti mnogi, na uobičajen način, već navesti mali dio manjih poznatim običajima, koje nosi u sebi ovaj blagdan.

KLAKAR - Već više od sto godina mještani Klakara u brodskom Posavlju čuvaju i njeguju uskrsni običaj nazvan šibarina. Događa se na Veliki petak, a simbolizira šibanje Isusa i njegovu muku. Na Veliki petak oko 10 sati bude Križni put, pa propovijed. Poslije propovijedi velečasni navijesti da je -šibarina. Onda djeca priđu k oltaru, i šibama udaraju ili po oltaru ili klupici. A to su šibe napravljene od posebnog pasikovog drveta, k`o prst debljine i šarane različitim šarama.Za šaranje šiba zaduženi su djedovi i očevi koji nožićem gule koru i "proizvode" svakojake šare za svoju djecu i unučiće. Ako se ne slome u "udaranju", šibe se na kraju izlome i svatko komadić ponese kući. Stave se u luk, da se ne ucrva, ili u cvijeće ili kao spomen na taj događaj. Nekada je pripreme za Šibarinu bile još detaljnije nego što je danas, a i sam je običaj bio pomalo drugačiji:
- Pa to se cilo vrime spremaš za tu šibarinu. Još kad sam ja bila dite. Iz Bebrine , onda ni bilo ni auta, nego na kolima bi vozili bake i nas đecu. Prije Križnog puta se ispeče kruh i peretak i to poneseš u crkvu i budeš cili dan u crkve. U crkvi je bilo puno upaljenih svića. Kad se te sviće pogase, e, onda velečasni ima pridiku i on udari knjigom o oltar. Onda đeca udaraju sa šibama po gredici jer je onda bila gredica. Nemamo spoznaja da se ova zanimljivi običaj očuvao i u drugim selima –kazuju Klakarci

Image Hosted by ImageShack.us


Bojanje jaja, pisanica, to je već prava umjetnost. Tu se mašta razigra, a tehnika ima bezbroj.

DONJI ANDRIJEVCI - Marica Leović, domaćica iz Donjih Andrijevaca jedna je od brojnih “majstorica” ukrašavanja jaja, koja se tim hobijem neumorno bavi već punih pet godina i već je po tome postala najpoznatija u svom selu: - Uz pomoć svoje kćeri Ane, operem jaja u toploj vodi, potom specijalnom iglom s jedne strane jajeta probušim veću rupicu a s druge strane manju. Zatim ispuhivanjem iz ljuske izvučem bjelanjak i žumanjak, a nakon toga bojim temperama razne motive. Na kraju, kad se boja osuši, lakiram jaja običnim lakom za parket. Sav sadržaj iz ljuske jaja Marica pak iskoristi za pravljenje domaćeg tijesta. Ova vrijedna domaćica po “tijestu preko brda”, posebne tehnike namotavanja sirovog umiješanog tijesta preko igle i “brda” za tkanje. Tim se načinom, dobije spiralni oblik tjestenine, za koji bi rijetko tko mogao i pomisliti da je rukotvorina.

PODVINJE - Dva tjedna prije Uskrsa, u Podvinje, domu Anice Živković, podvinjske folklorašice i kolekcionarke etno rukotvorina, neobično je šaroliko. U gotovo svakome kutku izložene su uskrsne pisanica i figurice. Od Marinja do kraja ožujka Anica je vlastitim rukama kako kaže, za svoju dušu, izradila gotovo 200 najrazličitijih šaranih jaja: kokošjih, nojevih, guščjih, prepeličinih… - Ustajem svakoga dana u pola pet, jutro je moje vrijeme za najmaštovitije ideje koje voskom i bojom pretvaram u motive na ljusku ispuhanih jaja. Obično su to cvjetni motivi, povezani s folklorom, narodnim nošnjama, tako da jaja "odijevam" i u nošnju te slažem jedinstvene figure lutki - opisuje gospođa Anica svoje pisanice. Inače, prilično skupu boju za pisanice ("...to je moja kozmetika", kaže Anica,) nabavlja u Brodu, u Zagrebu, a pošalju joj i bližnji iz Njemačke. Ove je godine prvi put radila i na nojevim jajima. Jedno je dobila na poklon, a četiri je kupila. Na jednoj polovini nojevog jaja, bojom je utisnula čak 978 točkica kojima je "istetovirala" konture. Vođena motom "Šarano jaje od srca se daje", u svoju je ovogodišnju kolekciju pisanica uvrstila i one na kojima je voskom i bojom ispisala prigodne deseterce. Inspirirana pošalicama povezanim uz aktualnosti oko ptičje gripe, na jajetu je ispisala:
"Moja koka ne boji se gripe / dok ju gazi oroz čiča Stipe!"ili "Potukli se pilići u gajbi/jedan drugom psuju inkubator!"
Anica Živković kaže kako ju izrada pisanica za Uskrs, pisanje deseteraca i skupljanje starih etno predmeta, fotografija i, naravno folklor, duhovno ispunjava.


Image Hosted by ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

QuickPost

OSIJEK - Svojedobno je Mirko Heffer iz Osijeka predstavio Brođanima djelić svoje jedinstvene i bogate zbirke koja sadrži preko tri tisuće šaranih uskrsnih jaja, pisanica, pengulica, slikanica. Prava jaja, ljuske ispuhanih jaja, jaja od kamena, drveta, keramike, ukrašena desecima raznih slikarskih tehnika i nebrojeno raznovrsnim motivima pokazuju s koliko se ljubavi u mnogim, a najviše slavenskim zemljama prilazi šaranju jajeta, bez kojega je Uskrs nezamisliv.

SLATINA - Više od tisuću jaja oslikao je Ivo Puškarić, Slatinčanin koji je svojim sugrađanima i ove godine ponudio pisanice s najrazličitijim motivima, od maštovitih čipkastih šara do hrvatskoga grba. - To je obiteljska tradicija koju pamtim još iz djetinjstva u Bosni. Ljudi me pitaju imam li kakve šablone, ali sve je to ručni rad, govori Puškarić. Zbog iznimne ljepote pisanica koje pravi, ostvario je suradnju s Pučkim otvorenim učilištem, koje podržava sve aktivnosti povezane s tradicijom. Tako su i njegove pisanice predstavljene na izložbi obrtničke tradicije i rukotvorstva slatinskoga kraja. - Oslikavanje pisanica je slatinska tradicija u koju se Puškarićevo dugogodišnje iskustvo izvrsno uklapa i koju uspješno nastavlja. Umijeće i preciznost kojima on to radi su zadivljujuće je, a tehnika kojom se služi Puškarić slična je onoj koju od davnina koriste žene iz Borika nedaleko od Mikleuša. Među Puškarićevim pisanicama ne možete naći dvije jednake, svaka je unikat.

VIROVITICA - Virovitičko-podravska županija jedna je od sedam hrvatskih županija koje su se prošle godine predstavile na Izložbi uskrsnih pisanica u dubrovačkoj Palači Sponza.
Zlata Lauš iz Pitomače, Dubravka Sabolić iz Virovitice, Cecilija Mihoković i Štefica Karafa iz Sladojevaca predstavile su tradicionalnu izradu pisanica struganjem, kukičanjem, opletanjem vunicom, preslikavanjem biljaka i umatanjem u tkaninu.

Image Hosted by ImageShack.us


Čestit Vam Uskrs, dragi moji!

21.03.2008. u 11:06 • 38 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,