bogatstvo ,sreca i zdravlje

DUŠEVNE BOLESTI
Pod duševnim bolestima podrazumijevamo bolesne promjene u duševnom životu čovjeka, a dijelimo ih na lakše i teže prirode.
Te se bolesti nazivaju i psihozama, dok duševne reakcije kod kojih se nije promijenio odnos prema realnosti vanjskog svijeta, nazivamo neurozama, odnosno psihoneurozama.
U većini slučajeva nisu nam poznati uzroci koji dovode do dušev-nih bolesti. No pretpostavlja se da do tih bolesti dolazi uslijed promjena na mozgu, kojega se priroda veoma malo poznaje. Međutim, poznato nam je da su neke bolesti posljedica bolesti mozga od sifilisa, trovanja alkoholom i drugim otrovima, upale mozga, ateroskleroze rnozga i sl. Osim toga, i nasljeđe igra određenu ulogu u razvoju nekih duševnih oboljenja. Danas postoje određene realne pretpostavke da do duševnih poremećaja dolazi pod utjecajem duševnih činilaca u vidu sukoba ličnosti s okolinom, i to od najranijeg djetinjstva. Ti činitelji, nedvojbeno, igraju određenu ulogu kod izbijanja same bolesti, ali je sporno jesu li oni doista uzročnici duševnih poremećaja i bolesti. Kadšto je dob pojedine osobe odlučujući faktor izbijanja duševne bolesti. Posebice su, u tom pogledu, značajni pubertet i starost, kada do izražaja dolazi veliki broj duševnih reakcija i bolesti.
Duševna se bolest očituje brojnim i raznovrsnim znakovima. Tako, primjerice, bolesnikom može ovladati jaki nemir te je neprekidno u pokretu; ili se javlja ukočenost te bolesnik satima i danima ostaje nepomićan. Poremećaji osjećaja dolaze do izražaja u vidu tuge i žalosti ili, pak, pretjerana veselja i radosti, straha, duševne praznine i sl. Mišljenje može biti poremećeno na razne načine; isto tako je slučaj s pamćenjem. U nekih je bolesnika sposobnost shvaćanja i rasuđivanja veoma ograničena te se upravljaju svojim nagonskim porivima, ne obazirući se na okolinu.

Oznake: DUSEVNE BOLESTI