neverinov blogneverinov blog

Vrtoglavo suhozidanje (Bakarski prezidi)




Bakarski prezidi su neobjašnjivo zaboravljeni kulturno-povijesni spomenik seljačke ruke.





Smješteni na sjeverno-istočnoj strani Bakarskog zaljeva plod su nadrealnog pothvata da se strma kosina pretvori u suhozidne terase za plodnu zemlju koja je dovezena iz unutrašnjosti ali i sa Krka, kako su nam dali do znanja Poljoprivredne zadruge Dolčina s Praputnjaka.




Takala, toponim koji znači točila, su označena u crnom kvadratu kako bi se dobio dojam koliko je to veliko, a na satelitu malo i razmjer koliko je toga bilo u prošlosti obrađeno.


Praputnjak kao i okolna mjesta (Krasica, Hreljin, Zlobin) koja gravitiraju zaljevu duguju razvoj gradnji ceste Karoline koja je povezivala Bakar sa Karlovcem. Gradnja je trajala od l725. do 1732. godine te je stanovništvo nagrađivano parcelama za gradnju kuća i tada nastaje današnji linijski oblik naselja. Marija Terezija je u drugoj polovici 18.stoljeća potakla vinogradarstvo tako što je donirala bakarske kose pustopoljine seljacima.

Ovdje ostavljam link s povijesti onog koga zanima.








Zadrugari iz Dolčine na delu,


Prošle subote i nedjelje je bio već sada četvrti i tradicionalni susret obnove bakarskih takala kojima se članovi Dragodida rado odazivaju.



Iako je subota bila kišna i provedena u bočanju sa praputnjarskim pravilima, nedjelja je osvanula okupana suncem te su se grupe podijelile na različite djelove već ponovo obnovljenih takala.







Barba koji se čitave godine brine za trsove.



Nalazi se terasa koja je pokrivena makijom koja se treba posiječi. Tamo gdje podzid ima trbuh ili se već urušio potrebno je skinuti kamenje (i premjestiti ga na jedini slobodnio dio uz rub sljedećeg podzida) do kamenog živca (koji izvire svukud pomalo) i nadovezati se na njega slažuči kamen. Dolje idu uvijek najveći komadi kako se ne biste trebali naprezati da blok od 150 kila podižete na peti red.

Bez pralice nema kruha - da parafraziram Arhimeda.




Dvije ceste i more odaju krivi dojam da je sve blizu, a zapravo je vrtoglavo.




Mozaičar Matko Kezele je pak uvidio da je ono što on slaže u zanatu isto kao i suhozid na neki način.




Kratki predah nakon marende.






A ima se što i vidjeti!




Ulaz u zaljev čine kostrenski poluotok i kraljevička rivijera. Ispred ljevo se mogu vidjeti rt-ovi uvale Sepen i Tramuntana s Belim do Predošćice u daljini na Cresu.







Koliko još toga ima za učiniti. Prema Bakarcu su svi podzidi zarasli.





Na kraju dana nas je dio domaćina dočekao s roštiljem i raznim delicijama poput vina, kolača i orehnjače koje smo toliko pohlepno popili i smazali da nije bilo vremena ni za sliku.


I ovdje je ruka bila brža od oka.


ps. pridružite nam se na Zagrebačkom Velesajmu na sajmu Zelena Gradnjaod 22 do 25.4.


Post info
22.04.2015. (13:17)
27 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Pietrapilosa ili Kosmati kaštel










Napokon malo slobodnog vremena za putopis. Inače je moja preporuka pisati isti dok je željezo vruće ali ja ovdje spašavam fotografije iz svog Eosa prije brisanja, a izlet je s početka godine.

Pietrapilosa doslovce prevedeno s talijanskog (pietra pelosa) znači dlakava - kosmata stijena što me odmah podsjeća na slavensku mitologiju i Velesa, ali ta bi stijena u tom slučaju trebala biti u podnožju brda.




Pietrapilosa je kaštel u urušenju koji je na samo granici grada Buzeta i općine Oprtalj u sjevernoj Istri. Nalazi se na klisuri ljeve strane kanjona u kojem teče potok Bračane koji se nakon dva kilometra uljeva u Mirnu. Istarska županija već nekoliko godina odvaja financije oko konzervacije nakon što ga je istražio arheolog Josip Višnjić ih Hrvatskog restauratorskog zavoda.





Iako se najbolji efekt postiže šetnjom od podnožja brda po putu koji je korišten od prapovjesti mi smo iskoristili komoditet činjenice da se može doći prometalom.










Kaštel umije biti dramatičan.




Sa sjeverne strane kaštela se nalaze pitomi zaseoci od kojih ovaj simpatičnog imena Žonti. U pozadini vrhovi Ćićarije.




Iako su temelji na čvrstoj stijeni oni cu se morali zaravnati sa kamenim pločama.





Unutar sklopa se nalazi crkvica Sv.Marije za duhovne potrebe vlastelina i posade. Više o crkvici na cvrgla blogu. Za prošlost kaštela isto tako Cvergla.






















Ulaz u jezgru kaštela je zatvoren radi opasnosti od opadanja i konzervatorskih radova.




Ostaci merlature ili prsobrana na vanjskim zidinama.








Jedna apokaliptična.








Same zidine se odmah naslanjaju na živu stijenu grebena,




Jezgra gradine je imala do četiri kata.










Sa jednog od prozora se može vidjeti u daljini spoj kanjona u dolinu rijeke Mirne (treba podsjetiti da je Mirna bila plovna).







Neke presijeke nikad ne bi vidjeli da nije u urušenju.




Stepenice isklesane u stijeni.











Opće je poznato da kulturna baština prouzročuje apetit te je logična posljedica bila otići do zaseoka Kotli (i dalje u arealu Buzeta).




Postoji neki šarm u mjestima koji mirišu po opranom vešu zar ne?




U selu ima napuštenih kuća što pobuđuje određenu tugu ali s druge strane otkriva i neke detalje poput kapelica, niša i zanimljivih ugaonih kamena.



















Umjesto slike klope koja je nestala prije uslikavanja (ruka je brža od blica) stavljam vam rijeku Mirnu . Sljedeće slike dolaze sa terena na Brijunima.


Živili mi bili !

Post info
09.04.2015. (11:28)
26 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Dragodid na trsatskom kampusu





Motivirajuče je vidjeti mlade ljude, u ovom slučaju studente kulturalnih studija Filozofskog Fakultera u Rijeci, kako umjesto za novac čine nešto radi sebe. Cilj je napraviti mandala vrt na protoru trsatskog kampusa kojem kronično fale sadržaji između raznih zgrada Sveučilišta.




Akciji su pristupili i članovi Dragodida (arhitekt Miše Renić i moja malenkost) kako bi naučili studente da sami izgrade suhozid. U ovom slučeju je jako zanimljivo što je uz kamen bilo podosta građevinskog materijala pa je zanimljivo vidjeti komade asfalta, betona i keramičkih kanalizacijskih cijevi iskorištenih u sasvim novom ruhu.














Podrobniji izvještaj o svemu na ovom linku.


Post info
03.04.2015. (13:23)
18 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>