27.12.2012., četvrtak
Rok za slanje prigovora na nove ZABA-ine Opće uvjete promjene kamatnih stopa istječe 15. siječnja 2013.
UPUTE ZA PRIGOVOR NA ZABINE OPĆE UVJETE
U završnim odredbama novih "Općih uvjeta promjene kamatnih stopa Zagrebačke banke d.d. u kreditnom poslovanju s domaćim i stranim fizičkim osobama“ stoji sljedeće:
Klijent na kojega se ovi Opći uvjeti odnose prihvaća izmjene Općih uvjeta ako Banka u roku od mjesec dana od kada su Klijentu izmjene postale dostupnima ne primi njegov pisani prigovor protiv izmjene pojedine odredbe Općih uvjeta.
Kako su ovi Opći uvjeti objavljeni u Jutarnjem listu u subotu 15. prosinca 2013., rok za podnošenje pismenog prigovora ZABA-i istječe 15. siječnja 2013. godine u 23:59. Prigovor se može poslati na e-mail adresu zaba@unicreditgroup.zaba.hr jer tako piše u Općim uvjetima. Međutim, za svaki slučaj ga i faksirajte u matičnu poslovnicu jer uspješno zaprimanje faksa predstavlja pravni dokaz slanja. Ukoliko prigovor želite osobno odnijeti u svoju matičnu poslovnicu pripazite na njeno radno vrijeme jer neke poslovnice zatvaraju već u 14:00.
Drugim riječima, pod hitno počnite sastavljati pismeni prigovor na ponuđene Opće uvjete!  U prethodnim postovima (ispod) sam detaljno obrazložio zašto smatram da su ovi Opći uvjeti nepošteni. Osim toga sam naveo te detaljno analizirao buduće posljedice primjene ovih uvjeta u slučaju očekivanog rasta 6mCHFLIBOR-a.
|
- 21:38 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
24.12.2012., ponedjeljak
Zašto se ne isplati banci vratiti nekretninu pod hipotekom (i prestati otplaćivati kredit)
U zadnje vrijeme od neinformiranih ljudi čujem da se čude zašto dužnici u švicarcima ne vrate svoje kuće i stanove pod hipotekom banci te se time oslobode dužničkog ropstva. Kad bi barem sve bilo tako jednostavno. U cijeloj ovoj priči o stambenim kreditima su banke zaštićene bolje od Ličkih medvjeda u Kuterevu. Rizik banaka teži u 0 jer su se, osim hipotekom na nekretninu, osigurale sudužnicima, jamcima te vlasništvom polica životnih osiguranja svojih robova. Prije uzimanja nekretnine pod hipotekom u svoje vlasništvo, prvo će se nahraniti vašim dužnicima i sudužnicima, a nekretninu će uzeti tek u slučaju kad to ne uspiju. Međutim, čak i da dođe do toga da vam uzmu nekretninu, nemojte misliti da ćete se tako osloboditi ropstva. U tom slučaju će vam od vaše glavnice odbiti iznos cijene nekretnine, koju će za budzašto (tj. ispod jedne trećine vrijednosti) prodati na aukciji, te će vas za razliku nastaviti teretiti do smrti. Drugim riječima, ovo je najcrnji scenarij u kojem ostajete u ropstvu, a pri tome i bez svoje kuće ili stana.
|
- 15:03 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Zašto se u budućnosti ne isplati zatvarati kredit novim kreditom s valutnom klauzulom u eurima i povoljnijom kamatnom stopom
U zadnje vrijeme od dužnika čujem da govore kako će uskoro kod nas pasti kamate pa će zatvoriti postojeći kredit u švicarcima s novim kreditom u eurima. Međutim, čak i da kamatna stopa na takav kredit bude poprilično niska (npr. 3% kao što je trenutno u Sloveniji) ipak se neće isplatiti zatvarati taj kredit sve dok tečaj franka ne padne zato što je većini dužnika sadašnja glavnica u kunama veća od početne glavnice. Zapravo, bankama u kojima imamo trenutne kredite bi se i najviše isplatilo to zatvaranje kredita drugim jer bi u tom slučaju sve dosad otplaćene kamate zapravo poklonili bankama čiji kredit uopće nismo konzumirali do kraja otplatnog razdoblja. Stoga, na žalost, ne očekujte povoljnije kamatne stope na postojeće stambene kredite čak i u slučaju pojave novih kredita na tržištu s puno manjim kamatnim stopama. Banke vas jednostavno ne žele zadržati (s manjim kamatnim stopama) jer žele da odete u drugu banku te im samim time poklonite novce.  Zato ZABA i onemogućava smanjenje kamatnih stopa u budućnosti (koje sam objasnio u prethodnim postovima) jer vas zapravo ne želi zadržati kod sebe, već želi da vam uzme što više može te onda prepusti nekoj drugoj banci.
|
- 14:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Kalkulator stambenog kredita
Napravio sam kalkulator stambenog kredita kao tablicu u Excel-u te ga svima dajem na slobodno korištenje. Njime možete gledati kako se mijenjala vaša mjesečna rata ovisno o kamatnoj stopi. Svima preporučam da naprave simulaciju svog kredita u kalkulatoru jer ćete na taj način lako moći utvrditi koliko vas je banka dosad pokrala. Osim toga, iskreno se nadam da ćete jednog dana moći potraživati od banke taj iznos uvećan za zatezne kamate. Kalkulator podržava 2 različite metode obračuna kamatne stope (konformnu i proporcionalnu) te umanjenje glavnice i roka otplate kredita. Upute za korištenje kalkulatora se nalaze u samom dokumentu. Inače, dokument nema nikakvih makroa te je time u potpunosti siguran za skidanje i uporabu.
|
- 13:43 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
23.12.2012., nedjelja
Zašto odlazak iz Hrvatske nije rješenje i zašto se treba boriti za bolju Hrvatsku
Izgleda da nas sve žele potjerati iz države i to na taj način da nam se svima zgadi pa da odemo od muke i očaja. U zadnjih 20 godina toliko se djece nije rodilo koja se trebala i toliko je djece u nenormalnim uvjetima živjelo i odrastalo, a zbog bande izdajničke, lopovske i ratnoprofiterske. Upravo se i obistinilo ono što je 1975. prorekao Bruno Bušić:
" ... Da smo složni i čestiti davno bi imali državu. A bit će nje, rodit će se slobodna Hrvatska kad padne Berlinski zid i kad se budu rušila komunistička krvava carstva kao kule od karata. Nema ni jedne države da je nastala bez krvavih gaća. Vjerojatno ćemo se i mi morati pobiti za slobodu sa Srbima, a možda i sa Turcima. Teret rata morat ćemo podnijeti svi podjednako ...
... No kad se oslobodimo srpskog ropstva i stvorimo državu, vidit ćete kako tek naši kradu. Svak nas je stoljećima krao i potkradao, a najteže ce i najgore biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetrima i makro lopovima. Navalit ce na nas kao velike ptice grabljivice. Tada će biti najveće i nerješivo pitanje - kako nas tada spasiti od nas samih?"
P.S. Da hoću sutra bih mogao otići, ali neću.  Ako moje pretke nisu odavde otjerali ni dušmani Turci, ni peronospora, a ni fašisti ni komunisti, nećete ni vi mene prokletnici. 
|
- 15:19 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.12.2012., četvrtak
Što bi bilo sa stambenim kreditima da je tečaj franka pao, a ne narastao u odnosu na kunu?
U zadnje vrijeme čujem puno zlonamjernih kritika da se dužnici u francima bez veze bune jer da je tečaj bio obratan (franak pao) bi li tada pristali na poništavanje ugovora o stambenim kreditima od strane banke. Prava istina je da se to zapravo i bilo dogodilo krajem 2007. kad je tečaj franka pao sa 4,7 na 4,4. U tom trenutku banke su shvatile da gube i sve redom povisile kamatnu stopu na stambene kredite. To se lijepo vidi na primjeru mog kredita kojeg prikazujem na grafikonu ispod. Zbog toga vi koji nemate blage veze o problematici začepite više jednom za sva vremena s ovakvim maloumnim kritikama. Btw. ja sam baš u to vrijeme i bio u Švicarskoj i znam kakva je tamo panika i nenormalna situacija bila. U tom trenutku je Švicarska svima izvana postala nenormalno jeftina i dobro se sjećam silnih Francuza i Nijemaca koji su dolazili u šoping u Švicarsku.
|
- 19:39 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.12.2012., srijeda
HUB-ov pokušaj opravdanja bankarske marže
U svojoj najnovijoj analizi pod nazivom REGULACIJA, TROŠKOVI I DOBIT BANAKA: KAO KAD JE KRIZA POČELA Hrvatska udruga banaka "dokazuje" da je marža hrvatskih banaka (općenito, ne samo na stambene kredite) više-manje konstantna za cijelo vrijeme trajanja krize. Pa ima li nekog drugog sektora u hrvatskom gospodarstvu koji je cijelo vrijeme krize uspio zadržati maržu? Baš me zanima kakav bi im bio profit da ne iskorištavaju dužnike stambenih kredita. O tome ću više reći kad napravim analizu poslovanja banaka.
|
- 21:25 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Vinkovčanin Tomislav B. podigao privatnu tužbu protiv banke
Svaka čast Tomislavu iz mog rodnog grada što je svima nama pokazao kako se trebamo nositi s bankama. Evo linkova na tekstove o Tomislavovoj tužbi: vecernji.hr, net.hr i poslovni.hr.
Uz kolektivnu tužbu udruga Franak i Potrošač, trebamo svih nas 150.000 podići i privatne tužbe pa da njihovim pravnicima (i ekonomistima) više ne damo ni priliku za nastavak razmišljanja o tome kako da nas oderu do gole kože. Da smo kojim slučajem prije krenuli s privatnim tužbama možda nikada ne bi svjetlo dana ni ugledale ove nepoštene metode Zagrebačke banke koje su predložene u novim Općim uvjetima promjene kamatnih stopa. U mojim ranijim postovima sam komentirao ove Opće uvjete pa to svakako pogledajte ako već niste.
|
- 19:20 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
17.12.2012., ponedjeljak
Kamatna stopa na postojeće stambene kredite u švicarcima u Zagrebačkoj banci bi u budućnosti mogla ići do 15,2%
U prethodnom postu sam detaljno komentirao: 1) način određivanja kamatne stope na ZABA-ine stambene kredite u švicarcima nakon 1. siječnja 2013., 2) način na koji je ZABA dosad pljačkala korisnike svojih stambenih kredita švicarcima te 3) način na koji će ZABA nastaviti pljačkati korisnike svojih stambenih kredita u švicarcima.
U ovom postu komentiram moguće vrijednosti budućih kamatnih stopa na postojeće ZABA-ine stambene kredite u švicarcima.
Buduća kamatna stopa (BS) na ovakve kredite će iznositi BS = FD + 6mCHFLIBOR, gdje je FD fiksni dio buduće kamatne stope. Vrijednost ovog fiksnog dijela buduće kamatne stope će se odrediti na dan 31.prosinca 2012. te će iznositi FD = TS - 6mCHFLIBOR = 5,25 - 0,078 = 5,172, gdje je TS vrijednost trenutne kamatne stope na taj dan, a 0,078 vrijednost 6mCHFLIBOR-a koja je približna i označava prosjek prve polovice prosinca 2012. godine. Pogledamo li povijesno kretanje 6mCHFLIBOR, koje je prikazano na grafikonu ispod, možemo zaključiti da bi se buduća kamatna stopa na postojeće ZABA-ine stambene kredite u švicarcima mogla kretati u rasponu između trenutne kamatne stope TS = 5,25% i maksimalne stope MS = FD + max(6mCHFLIBOR)=15,172%, koliko bi iznosila uz maksimalnu vrijednost 6mCHFLIBOR-a u razdoblju od 1989. do 2012. godine. Uzevši u obzir prosječnu vrijednost 6mCHFLIBOR-a u istom razdoblju, buduća bi prosječna kamatna stopa na postojeće ZABA-ine stambene kredite u švicarcima mogla iznositi BS = FD + average(6mCHFLIBOR) = 5,172 + 3 = 8,172% ukoliko se i u budućnosti nastave slični trendovi.
|
- 12:55 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
16.12.2012., nedjelja
ZABA-ina višegodišnja pljačka i neutaživa pohlepa za novcem
Prenosim 2 paragrafa iz najnovijih "Općih uvjeta promjene kamatnih stopa Zagrebačke banke d.d. u kreditnom poslovanju s domaćim i stranim fizičkim osobama“ s kojima će se kamatne stope na postojeće stambene kredite uskladiti 1. siječnja 2013. te se po njima mijenjati od 1. srpnja 2013. godine pa sve do roka otplate kredita. Svaka čast Poslovnom dnevniku koji je jedini pisao o ovome.
U usklađenju Zatečenih kamatnih stopa ugovorenih ugovorima o stambenom kreditu, ugovorima o kreditu s namjenom različitom od stambene namjene, te o kreditu bez određene namjene, ugovorenima s valutnom klauzulom izraženom u kunskoj protuvrijednosti iznosa izraženoga u CHF, primjenit će se šestomjesečni LIBOR za CHF.
Na dan početka primjene ovih Općih uvjeta će se Zatečene kamatne stope, bez izmjene njihove visine, izraziti kao zbroj varijabilnog dijela, izraženog odgovarajućim promjenjivim elementom (parametrom), u skladu s ovim Općim uvjetima, te fiksnog dijela, izraženog u određenom broju postotnih poena. Fiksni dio će biti jednak razlici između Zatečene kamatne stope i odgovarajućeg promjenjivog elementa (parametra), zaokružene na dva decimalna mjesta.
U nastavku dajem svoj komentar na ovo.
31.prosinca 2012. šestomjesečni CHFLIBOR će biti oko 0,078 (prosjek prve polovice prosinca 2012.) pa će fiksni dio (FD) kamatne stope biti trenutna stopa (TS), umanjena za 6mCHFLIBOR, tj. FD=TS-6mCHFLIBOR=5,25-0,078=5,172. Zbog toga će buduća kamatna stopa BS=FD+6mCHFLIBOR u konačnici imati trajnu tendenciju rasta jer je trenutno 6mCHFLIBOR na povijesno najmanjim vrijednostima s tendencijom rasta u budućnosti. Po novim Općim uvjetim fiksni dio FD će ostati fiksan (tj. konstantan) sve do kraja otplate kredita pa će buduća kamatna stopa BS pratiti budući rast 6mCHFLIBOR-a, čija vrijednost ne može biti manja od sadašnje nule.
Sljedeći grafikon prikazuje kretanje 6mCHFLIBOR-a, kamatnu stopu (na stambeni kredit ZABA-e ugovoren s valutnom klauzulom izraženom u kunskoj protuvrijednosti iznosa izraženoga u CHF) te razliku, odnosno "maržu" koju je ZABA ostvarivala u razdoblju od 1. ožujka 2006. do danas. Sasvim je očito da ZABA koristi priliku povijesno niske razine 6mCHFLIBOR-a kako bi fiksirala fiksni dio kamatne stope na najvišoj mogućoj razini. Pored toga, postavlja se pitanje kako je moguće da se snažno snižavanje 6mCHFLIBOR-a jedva zamjetno odrazilo na kamatnu stopu. S druge strane, čini se kako je ZABA prethodno (krajem 2007.) reagirala na porast 6mCHFLIBOR-a.
Uz pojednostavljenu pretpostavku da je u trenutku potpisa ugovora o kreditu tadašnji trošak ZABA-e bio jednak razlici kamatne stope na stambeni kredit i 6mCHFLIBOR-a, može se zaključiti da bi buduća kamatna stopa trebala biti barem 2 postotna boda manja od trenutne. Postavlja se pitanje zašto je onda dosadašnja kamatna stopa bila tako visoka. Razumljivo je da bi bilo kakvo sniženje kamatne stope kao posljedica uvođenja novih općih uvjeta pružilo dužnicima dodatne argumente za tužbu zbog neosnovano visoke dosadašnje kamatne stope. U nastavku dajem jedan graf kretanja kamatne stope, LIBOR-a i „opravdane kamatne stope“ uz pretpostavku da je fiksni dio (FD) dobiven oduzimanjem 6mCHFLIBOR-a od kamatne stope na dan potpisa kredita 1. ožujka 2006.
Osim toga, proizvoljni odabir indikatora referentne kamatne stope u ovom trenutku (pri čemu ZABA uzima povijesno niski 6mCHFLIBOR dok je trošak izvora sredstava u CHF-ovima prema HUB-ovom izračunu iz prosinca 2012. viši i iznosi 2,41% za šestomjesečni prosječni trošak financiranja bankarskog sektora) sugerira da ZABA svjesno ograničava prostor za eventualno buduće bilo kakvo sniženje kamatne stope na ovakve kredite.
Pohlepa ZABA-e za novcem je očito neutaživa.Njoj nije dovoljno što je valutna klauzula, koja je u prvom redu zamišljena kao instrument zaštite od inflacijskog rizika, pružila mogućnost zarade na tečajnoj razlici, već je dužnike odlučila totalno dotući s nepoštenim utvrđivanjem fiksnog i varijabilnog dijela buduće kamatne stope. Da bi se obuzdala ova pljačka, Republika Hrvatska bi trebala ili 1) nekakvim pragom ograničiti visinu fiksnog dijela kamatne stope ili 2) lupiti ogroman porez na fiksni dio kamatne stope iznad praga. Međutim, pitanje je li ona spremna i sposobna išta od ovoga učiniti!? Zbog budućnosti Hrvata, Hrvatske te sadašnjih i budućih njenih građana se iskreno nadam da je.
|
- 10:56 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
