Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/bananarepublik

Marketing

ZABA-ina višegodišnja pljačka i neutaživa pohlepa za novcem

Prenosim 2 paragrafa iz najnovijih "Općih uvjeta promjene kamatnih stopa Zagrebačke banke d.d. u kreditnom poslovanju s domaćim i stranim fizičkim osobama“ s kojima će se kamatne stope na postojeće stambene kredite uskladiti 1. siječnja 2013. te se po njima mijenjati od 1. srpnja 2013. godine pa sve do roka otplate kredita. Svaka čast Poslovnom dnevniku koji je jedini pisao o ovome.

U usklađenju Zatečenih kamatnih stopa ugovorenih ugovorima o stambenom kreditu, ugovorima o kreditu s namjenom različitom od stambene namjene, te o kreditu bez određene namjene, ugovorenima s valutnom klauzulom izraženom u kunskoj protuvrijednosti iznosa izraženoga u CHF, primjenit će se šestomjesečni LIBOR za CHF.

Na dan početka primjene ovih Općih uvjeta će se Zatečene kamatne stope, bez izmjene njihove visine, izraziti kao zbroj varijabilnog dijela, izraženog odgovarajućim promjenjivim elementom (parametrom), u skladu s ovim Općim uvjetima, te fiksnog dijela, izraženog u određenom broju postotnih poena. Fiksni dio će biti jednak razlici između Zatečene kamatne stope i odgovarajućeg promjenjivog elementa (parametra), zaokružene na dva decimalna mjesta.


U nastavku dajem svoj komentar na ovo.

31.prosinca 2012. šestomjesečni CHFLIBOR će biti oko 0,078 (prosjek prve polovice prosinca 2012.) pa će fiksni dio (FD) kamatne stope biti trenutna stopa (TS), umanjena za 6mCHFLIBOR, tj. FD=TS-6mCHFLIBOR=5,25-0,078=5,172. Zbog toga će buduća kamatna stopa BS=FD+6mCHFLIBOR u konačnici imati trajnu tendenciju rasta jer je trenutno 6mCHFLIBOR na povijesno najmanjim vrijednostima s tendencijom rasta u budućnosti. Po novim Općim uvjetim fiksni dio FD će ostati fiksan (tj. konstantan) sve do kraja otplate kredita pa će buduća kamatna stopa BS pratiti budući rast 6mCHFLIBOR-a, čija vrijednost ne može biti manja od sadašnje nule.

Sljedeći grafikon prikazuje kretanje 6mCHFLIBOR-a, kamatnu stopu (na stambeni kredit ZABA-e ugovoren s valutnom klauzulom izraženom u kunskoj protuvrijednosti iznosa izraženoga u CHF) te razliku, odnosno "maržu" koju je ZABA ostvarivala u razdoblju od 1. ožujka 2006. do danas. Sasvim je očito da ZABA koristi priliku povijesno niske razine 6mCHFLIBOR-a kako bi fiksirala fiksni dio kamatne stope na najvišoj mogućoj razini. Pored toga, postavlja se pitanje kako je moguće da se snažno snižavanje 6mCHFLIBOR-a jedva zamjetno odrazilo na kamatnu stopu. S druge strane, čini se kako je ZABA prethodno (krajem 2007.) reagirala na porast 6mCHFLIBOR-a.



Uz pojednostavljenu pretpostavku da je u trenutku potpisa ugovora o kreditu tadašnji trošak ZABA-e bio jednak razlici kamatne stope na stambeni kredit i 6mCHFLIBOR-a, može se zaključiti da bi buduća kamatna stopa trebala biti barem 2 postotna boda manja od trenutne. Postavlja se pitanje zašto je onda dosadašnja kamatna stopa bila tako visoka. Razumljivo je da bi bilo kakvo sniženje kamatne stope kao posljedica uvođenja novih općih uvjeta pružilo dužnicima dodatne argumente za tužbu zbog neosnovano visoke dosadašnje kamatne stope. U nastavku dajem jedan graf kretanja kamatne stope, LIBOR-a i „opravdane kamatne stope“ uz pretpostavku da je fiksni dio (FD) dobiven oduzimanjem 6mCHFLIBOR-a od kamatne stope na dan potpisa kredita 1. ožujka 2006.



Osim toga, proizvoljni odabir indikatora referentne kamatne stope u ovom trenutku (pri čemu ZABA uzima povijesno niski 6mCHFLIBOR dok je trošak izvora sredstava u CHF-ovima prema HUB-ovom izračunu iz prosinca 2012. viši i iznosi 2,41% za šestomjesečni prosječni trošak financiranja bankarskog sektora) sugerira da ZABA svjesno ograničava prostor za eventualno buduće bilo kakvo sniženje kamatne stope na ovakve kredite.

Pohlepa ZABA-e za novcem je očito neutaživa.Njoj nije dovoljno što je valutna klauzula, koja je u prvom redu zamišljena kao instrument zaštite od inflacijskog rizika, pružila mogućnost zarade na tečajnoj razlici, već je dužnike odlučila totalno dotući s nepoštenim utvrđivanjem fiksnog i varijabilnog dijela buduće kamatne stope. Da bi se obuzdala ova pljačka, Republika Hrvatska bi trebala ili 1) nekakvim pragom ograničiti visinu fiksnog dijela kamatne stope ili 2) lupiti ogroman porez na fiksni dio kamatne stope iznad praga. Međutim, pitanje je li ona spremna i sposobna išta od ovoga učiniti!? Zbog budućnosti Hrvata, Hrvatske te sadašnjih i budućih njenih građana se iskreno nadam da je.

Post je objavljen 16.12.2012. u 10:56 sati.