GRAD KOJEG NISAM VOLIO

Već 36 godina živim u Heilbronnu, gradu, koji mi se od početka nije svidio. Sad će te svi reći, pa zašto si u njemu ostao? Ja sam naučio da nema glupih pitanja nego glupih odgovora. Zašto sam ostao? Godinu dana po dolasku u ovaj grad počeo sam u jednom drugom, većem i ljepšem gradu studirat, živio tamo četiri godine, ali se iz Heilbronna nikada nisam odjavljivao. Još studij nisam potpuno ni završio počeo sam u Heilbronnu raditi i eto. Osta. Imao sam ponudu da radim u Freiburgu, na granici sa Švicarskom i Francuskom, ali djeca su bila protiv toga. I što onda roditeljima ostaje nego da slušaju svoju djecu. I tako ja eto, s još jednim prekidom od četiri godine, kad sam po drugi puta studirao u Kölnu, živim ovdje gdje ću, kako izgleda i umrijeti.

Zato vam želim predstaviti moj grad.

Prema prvom pisanom dokumentu grad se spominje 741. godine kao „Portus“ - trgovačko središte, budući da leži na rijeci Neckar. Carskim dekretom od 1333. godine Heilbronn dobiva prava grada, što je značilo njegov nezaustavljivi razvoj. Ime je dobio prema ljekovitom izvoru ili „Heilbrunnen“.

Stara gradska vijećnica

Grad je svoj procvat kulture i gospodarstva doživio u drugoj polovini 18. stoljeća. Ulaskom wirtemberških trupa u grad, 9. rujna 1802. godine, „zlatno doba“ grada prolazi i on postaje administrativno središte. U 19. stoljeću prosperitetne firme grad dižu na drugo mjesto industrijskih gradova pokrajine Wirtemberg. Do 1938. godine grad broji 72.000 stanovnika.
U II. svjetskom ratu, 4. prosinca 1944. godine, Englezi bombardiraju grad. Toga je dana bilo 7.000 žrtava, 80% grada je sravnjeno sa zemljom, tako da je Heilbronn praktički novi grad, što se najbolje vidi po širokim prometnicama.

Sinagoga sagradjena 1894 – u ratu potpuno srušena

Nakon desetodnevne borbe grad 12. travnja 1945. godine zauzimaju američke trupe. Poslije rata grad se brzo oporavlja. 1953. godine tadašnji njemački predsjednik Theodor Heuss, koji se rodio u blizini Heilbrona, otvara obnovljenu gradsku vjećnicu.

Spomenik pred novom vijećnicom

1870. godine Heilbronn dobiva status velikoga grada. 1992. godine grad napuštaju američke trupe, koje su ovdje bile od II. Svjetskog rata. U šumi blizu grada čuvale su se poznate američke “Pershing” rakate.

Danas grad broji 121.448 stanovnika, od koji je 21% stranaca i to iz 130 različitih zemalja.Najbrojniji su Turci 8.711, Talijani 2.423, Srbi 2.291 pa onda mi Hrvati 1.854.

Povesti ću vas malo u šetnju gradom:

Koncertna dvorana

Kazalište

Evangelička crkva Sv. Kiliana

Unutrašnjost katoličke crkve Sv. Petra I Pavla

U gradu ima 22 razlicite fontane. Evo neke od njih:

A evo i par slika koje sam ja snimio:

Ova je za našega dragoga Franca!

U ovoj novoj zgradi mi je ured. Na onom drugom balkončiću pušim.

Desno prema centru grada - lijevo prema glavnom kolodvoru

Grad Heilbronn se prostro uz rijeku Neckar, a sa sjeverne strane grle ga veliki vinogradi koji daju nadaleko poznato vino. Od crnih sorti takozvani "crni rizling" i "kasni burgundac", a od bijelih "rizling".

Eto, dragi moji, nadam se da ste mogli steći dojam o gradu u kojem živim i radim, iako ga od početka nisam volio. No to je moj problem već punih 36 godina.

Neka ste vi meni živi, zdravi i veseli!

- 00:05 -

Ukupno Komentara (48)

Po sokacki divani ------------U Miraz spremi

Linkovi

Ovo je moje društvo drago

PJESMA SLAVONIJI