|
Današnja tema je možda i najljepši planet u našem sustavu - Saturn! Naravno, svatko od nas ima svojeg favorita (khm, Mars, khm!), ali fascinaciju pri pogledu na Saturn ne treba sporiti!
Slika 1. Saturn fotografiran s Lastova ove godine. Autor fotografije: Saša Nuić.
Saturn je drugi najveći planet Sunčeva sustava i od Sunca je deset puta udaljeniji nego Zemlja! Zanimljivo je da je Galileo u svoje vrijeme mislio da je Saturn "planet s ušima" zbog svojeg veličanstvenog sustava prstenova. Prvotno je nagađao da planet ima s obje strane mjesece koji su veličine jedne trećine samog planeta, ali kada su oni "iščezli" 1612. godine, bio je vrlo zbunjen. Ponovo su se "pojavili" 1613. godine, ali zagonetka Saturnovih prstenova je riješena tek 1655. godine kada je nizozemski znanstvenik Christian Huygens izradio teleskop s većim povećanjem i uperio ga u Saturn. Naime, Saturnovi prstenovi mijenjaju svoju orijentaciju pa se mogu pokazati s obje strane planeta kao "uši" koje je Galileo vidio, ili pak mogu nestati u potpunosti kada ih gledamo s bočne strane; kako Saturn obilazi oko Sunca, sa Zemlje ih promatramo iz različitih kuteva.
Saturnov sustav prstenova sastoji se od tri glavna: prstenovi A i B (gledano izvana prema planetu) su sjajniji, dok je prsten C (najbliži planetu) nešto slabijeg sjaja. "Pukotina" koja razdvaja prstenove A i B (a koja se lijepo vidi na fotografiji iznad) naziva se Cassinijeva pukotina. Ne radi se zapravo o pukotini; ona je ispunjena prstenčićima širokim oko 500 kilometara. Usku pukotinu u prstenu A nazivamo pak Enckeovom pukotinom. No, najnovije vijesti govore da Saturnovi prstenovi polako nestaju!
Možda najfascinantniji podatak o Saturnu je oluja koja bijesni na njegovom sjevernom polu - oblika je šesterokuta!
Slika 2. Saturnov polarni šesterokut (izvor: astronomy.com).
Krenimo polako s dojmovima s naših promatranja. Saturn sam prvi puta sa svojim teleskopom promatrala na novogodišnji dan 2013. godine; 1. siječnja. Nakon proslave ulaska u novu godinu, otpravila sam prijatelje doma i izvadila van Gusta - svoj refraktor 120/1000:
"Oko 3.15 izašla sam van s dalekozorom u namjeri da pronađem Saturn s obzirom da je danas izlazio u 2.30. Pronašla sam ga pomoću zvijezda Arcturus u Volaru (Böotes) i Spica u Djevici (Virgo)."
S obzirom da sam teleskop kupila tek 8 dana ranije, smatrala sam to odličnim ulovom, a zaključila sam i da je to "vrlo dobar početak nove 2013. godine." :)
Slika 3. Skica Volara i Djevice te pozicije Saturna s obzirom na navedena zviježđa.
Saturn kao plinoviti div ima najmanje 62 satelita, najpoznatiji od kojih je Titan. Jupiterov Ganimed i Saturnov Titan dva su najveća satelita u Sunčevom sustavu i oba su veća od planeta Merkura. Zemljin Mjesec tek je peti najveći satelit u sustavu. Nedavno je objavljena i prva geološka karta Titana. Ovaj je satelit znanstvenicima zanimljiv jer predstavlja odličnu metu za istraživanje najranije prošlosti Zemlje. Također sadrži kompleksne organske molekule koje predstavljaju osnovnu građu života, a jedino je tijelo vanjskog Sunčevog sustava na koje je sletjela sonda (sonda Huygens). Zanimljiv je i iz još jednog razloga - jedino je tijelo Sunčevog sustava na kojemu se, uz Zemlju, nalaze jezera. Iako je riječ o jezerima tekućeg metana, sličnost sa Zemljom je zanimljiva.
Ja sam ga s refraktorom iz osvjetljenog grada uspjevala vidjeti kad su uvjeti bili pogodni; tako bi skice izgledale poput ove nacrtane 07. travnja 2014. godine:
Slika 4. Skica Saturna s Titanom i, pretpostavka, satelitom Rejom. Dana 07. travnja 2014.
Pretpostavljam da sam u tom trenutku ulovila i satelit Reju. Program Stellarium prikazuje položaje svih većih satelita planeta pa prema tome i izvlačim zaključke o viđenome, kao na ovoj skici izrađenoj dva mjeseca kasnije:
Slika 5. Skica Saturna sa satelitima Titanom, Tetis, Dionom, Enkeladom i Rejom, 10. lipnja 2014. Naravno, nezaobilazna je oznaka *ZS koja označava da je riječ o zrcalnoj slici.
Saturn mi, uz Mjesec, predstavlja najveće poteškoće kod skiciranja. Ponekad se trudim pa to ispadne kao na sljedećoj skici:
Slika 6. Jupiter i Saturn skicirani 06. kolovoza 2018. Vide se svi Jupiterovi sateliti; Kalisto, Europa, Io i Ganimed, te Saturn i njegovi sateliti Titan i Rea.
Ali većinom samo stavim oznaku < > za prstenove i pokušavam se koncentrirati na što točnije skiciranje položaja njegovih satelita kako bi ih kasnije pomoću Stellariuma identificirala.
 Slika 7. Saturn skiciran sa satelitima 16. rujna 2018. Crne točkice na skici predstavljaju možda neidentificirane satelite, a možda samo zvijezde koje se nalaze u pozadini Saturna, a koje nisam mogla identificirati.
Ne mogu reći da nije motivirajuće! Kao i Mjesec, i Saturn me stalno tjera da poboljšam svoje crtačke sposobnosti. Za kraj ću vas ostaviti sa fotografijom Saturna jako loše kvalitete koju sam uspjela slavodobitno okinuti prilikom jednog od mojih promatranja. Malom zanesenjaku u meni puno je značila. :)
Slika 8. Fotografija Saturna.
Do čitanja, astronomski ljubitelji!
|
