|
Pozdrav dragim čitateljima!
Danas bih vam htjela pokazati na koji način sam ja vršila promatranja plinovitog diva Jupitera kroz zadnjih par godina. Točnije, na koji način sam skicirala planet i njegove satelite.
Prvo malo kratkih činjenica o samom planetu. Kao što smo već spomenuli, Jupiter je plinoviti planet. Na putanji oko Sunca nalazi se iza Marsa i asteroidnog pojasa. Na planetu uočavamo svijetle i tamne pruge koje se zovu zone (svijetle) i pojasevi (tamne pruge). Ti su oblici dugovječni; ostaju na istim zemljopisnim širinama barem jedno stoljeće. Uzrokuju ih jaki vjetrovi koji pušu u različitim smjerovima. Upravo je te zone i pojaseve pravi gušt gledati kroz teleskop, kao i Veliku crvenu pjegu - oluja koji ljudi promatraju sa Zemlje barem zadnja tri stoljeća, počevši s Galileom (Burnham 2003*).
izvor: www.nasa.gov/
Kad iznesem teleskop van, uzimam sa sobom i svoj astronomski dnevnik. Zapišem datum, dan u tjednu i u koliko sati sam počela promatranje, a pri kraju promatranja kada je ono i završeno. Jupiter mi je često meta promatranja jer je njegov sustav toliko dinamičan! Uvijek mi je gušt skicirati njega i položaje njegova četiri najveća satelita jer se mjenjaju vrlo brzo.
Promatranje 04. travnja 2015.
Ponekad nisam zapisivala o kojim je satelitima riječ, iako se može lako saznati preko nekoliko astronomskih aplikacija ili programa za kompjutere. Na ovim skicama možete vidjeti kako se satelit s Jupitereve lijeve strane u 40 minuta dovoljno pomaknuo kako bi se lakše uočio promatranjem.
Nadalje imamo skicu s promatranja 10. lipnja 2018. gdje sam zapisala imena satelita kraj njihovih položaja.
Promatranje 10. lipnja 2018.
Vrlo bitan detalj na ovim skicama je *ZS. Na taj način zabilježim da je slika zrcalna - promatranja vršim refraktorom koji sliku okreće upravo zrcalno. Tako mi je lakše skicirati nego da se mučim s okretanjem slike - skiciram ono što vidim i dajem do znanja da vidim zrcalno.
Skica s promatranja 18. lipnja, samo par dana kasnije, pokazuje pomrčinu Sunca na Jupiteru! Tada sam na mobitelu koristila aplikaciju Star Walk pomoću koje sam zaključila da pomrčinu na Jupiteru proizvodi Ganimed!
Promatranje 18. lipnja 2018.
Zanimljiv detalj Jupiterove atmosfere je dakako Velika crvena pjega. U dobrim uvjetima promatranja, bez naoblake, magle, svjetlosnog onečišćenja i slično, Jupiter se iz mog dvorišta u Varaždinu vidio dosta dobro kad ga se promatralo refraktorom.
Promatranje 24. lipnja 2018.
Promatranje 06. kolovoza 2018.
Početkom 2019. godine nabavila sam Dobson teleskop. Prvu stvar koju sam zamjetila prilikom promatranja Jupitera su zrake koje se prividno šire od Jupitera na četiri strane. Navodno je to karakteristika ove vrste teleskopa prilikom promatranja jako sjajnih objekata.
Promatranje 01. lipnja 2019.
Unatoč tome, Dobson je "jači" teleskop od refraktora pa se tako i Jupiter puno bolje vidi. Iako promatram iz grozno svjetlosno onečišćene Pule, Velika crvena pjega se u nešto boljim uvjetima može jako lijepo vidjeti. Bitna karakteristika Dobsona je da on sliku izokreće gore-dolje i lijevo-desno, odnosno zrcalno. Pa tako na svim skicama u dnevniku stavljam oznaku *DS - Dobson slika, da znam pravilno okrenuti kada bude potrebno.
Promatranje 18. lipnja 2018, također Dobsonom. Pula.
Moje skice nisu skroz pravilne ili ispravne, ali kako se kaže: Repetitio est mater studiorum.
Zaključno, Jupiter je jedan od zanimljivijih objekata za promatranje. Upravo ovih dana izlazi na istoku-jugoistoku, sve ranije pa ga se lako može prepoznati kao najsjajniju "zvijezdu" na nebu koja se prva pojavljuje poslije zalaska Sunca.
*ASTRONOMIJA - Vodič po noćnom nebu, Dušević i Kršovnik, 2003.
|
