Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

četvrtak, 06.01.2022.

Zastavoslovlje

Španjolske kolonije u Africi – španjolske enklave

Dva grada, dvije španjolske enklave, Ceuta i Melilla, smješteni na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike, okružena su teritorijem Maroka.

Španjolska ta dva grada smatra dijelom Andaluzije zbog povijesnih razloga (povijest Ceute i Melille praktički je identična s poviješću gradova u južnoj Španjolskoj oslobođeni su pet godina poslije Granade i nalaze se u španjolskim rukama praktički od kad Španjolska postoji).

Oba grada sastavni su dio provincije Malage, sve do 14. ožujka 1995., kada su dobili Statut autonomije, te postali autonomni gradovi.

Maroko postavlja zahtjev za uključivanjem Ceute, Melille, nekoliko španjolskih otoka ispred afričke obale (špa. Plazas de soberania) i Kanarskih otoka, povlačeći paralelu sa španjolskim zahtjevom nad Gibraltarom.

No, Španjolska je taj zahtjev glatko odbila. Gradovi Melilla i Ceuta su ostali i dan danas u sastavu Španjolske i to su jedina dva teritorija Europske unije na afričkom kopnu.

Zastava Ceute je bijelo-crno trokutasta, poznata i pod nazivom zastava Svetog Vincenta ili zastava Lisabona. To je jedna od najstarijih zastava u Europi, a po bojama pripada vojnom redu Svetog Dominika.

U središtu zastave je španjolski grb po uzoru na portugalske grbove, ali ima španjolsku krunu markiza.

Dakle, Ceuta je bila prvo mjesto osvojeno izvan kontinentalnog Portugala, a dodijeljeni grboslovni simboli predstavljali su je kao glavni grad novog portugalskog prekomorskog carstva (zato sličnosti s zastavom Lisabona).

Grboslovni opis bio bi slijedeći: Na srebrnom polju štita u pozadini nalazi se pet azurnih ili plavih štitova, raspoređenih u križnom uzorku, svaki nabijen s pet srebrnih novčića (bezanta) koji tvore križ sv Andrije (saltire), s crvenom bordurom (gules). Crvena bordura štita nabijena je sa sedam dvoraca, a štit tradicionalno nadvisuje markizova kruna.

U ovom grboslovnom štitu i rasporedu boja, te simbola na njemu, prikazana je sva raskoš grboslovnih pravila – metali (srebro i zlato) i boje (crvena i plava) u idealnom i skladnom su rasporedu i odnosu (usput, tu leži i počiva tajna kada na hrvatskom grboslovnom štitu polje počinje metalom (srebrom), ili pak bojom (crveno)).

Zastava Melille azurne je boje polja sa štitom Kuće Medine Sidonije (španjolska dinastija) kojeg nadvisuje kneževska grboslovna kruna.

Grboslovni opis grba bio bi slijedeći: Na azurnom polju štita dva su šahirana kotla sa po sedam zelenih (vert) zmijskih glava okružen šahiranom srebreno-crvenom bordurom. U borduri se izmjenjuju zlatni dvorac i srebreni lav kraljevine Kastilje. Štitonoše su dva Herkulova stupa, a nadvisuje ga kneževska kruna, s kulom dvorca Tarifa, na kojoj je Guzman Dobri koji baca bodež na prijetećeg zmaja u dnu štita.

Svitak u gornjem dijelu, koji okružuje kulu dvorca Tarifa, ispisan je latinskim motom: 'Prefere Patriam Liberis Parentem Decet' (Slobodna domovina je važnija od smrti rođaka).

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!