Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 02.06.2018.

Grboslovlje

Hrvatski grb kroz stoljeća – od postanka do danas

Kako opisati Hrvatski grb kroz stoljeća? Jednostavno prateći njegov izgled od najstarijih prikaza gdje je kutni nagnut, trokutni klasičan, pravokutni kontinentalan, gotski zaobljen, šiljast, pa do renesanse, baroka i rokoko stila gdje je ukrašen, kitnjast, barokno gizdav, obrubljen, elegantan i uglađen po slavenskom, ali i njemačkom, engleskom te španjolskom modelu i uvijek ponosno stoji i vjekove broji.

Kako Hrvati već od seobe Naroda dolaze u dodir s drugim plemenima (narodima) grb poprima ponekad modele poput gotskog trokutnog ili kontinentalnog kvadratnog sve do španjolskog zaobljenog, ali uvijek je jedinstven i lako prepoznatljiv. Ponekad čini trojedno kraljevstvo s grbovima Slavonije i Dalmacije, kroz razne unije s Ugarskom i Habsburškom monarhijom, kraljevinom ili državom Jugoslavijom, s krunom ili bez nje, da bi na kraju postao moderan i naš gdje je napokon povijesni grb kraljevine Hrvatske sjedinjen sa starim grbovima Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre i Dubrovačke Republike.



Dobro, za uvod dosta. Dakle, Hrvatski grb u 12. stoljeću (što je vidljivo na kovanici iz 1196. koje su bile u uporabi na području današnje Hrvatske) možda je u početku izgledao malo drugačije – šestokraka zvijezda iznad polumjeseca na crvenom polju. Gotovo istodobno na području Slavonije u uporabi su kovanice na kojima se vidi šestokraka zvijezda i kuna između dvije vodoravne grede. Takav grb u 15. stoljeću dodijelit će kralj Vladislav II. Jagelović kraljevini Slavoniji.

U austrijskom gradu Innsburucku pak je vidljiv grb s 4x4 'šahirana' polja (meni drage kockice) gdje je prvo polje bijelo, a grb datira također iz 15. stoljeća te ga je najvjerojatnije potaknuo i dao izraditi car Maksimilijan I. Na grbu ugarskog kralja Matije Korvina vidljiv je grb s tri glave risa na plavoj podlozi, a to pak je grb kraljevine Dalmacije koja oćito tu predstavlja hrvatske zemlje.

Možda su ipak najveći 'pretendenti' na 'šahirani' (kockasti) hrvatski grb Habsburgovci koji na Cetingradskom saboru postaju hrvatski kraljevi, a povelja o tomu 'pečatirana' je pečatom 8x8 'kockica', pa od tada 1527. takav grb postaje 'službeni' grb za Hrvatsku. No, dobro na kraju treba samo u 'pomoć' pozvati grboslovlje 'heraldiku'.

Naime, u heraldici kod 'šahiranih' štitova uopće nije bitno koliko polja štit ima niti kojom bojom počinje. Bitno je jedno od heraldičkih pravila koje određuje da boja ne smije ići uz boju, a metal (srebrno ili zlatno) uz metal. To pak znači, da je Hrvatski grb, u raznim kombinacijama s drugim grbovima u prošlosti bio ovisan samo o boji ili metalu drugog grba što je onda i određivalo koje će biti prvo polje Hrvatskoga grba.

Isto tako, tu 'nesretnu' boju prvoga polja (kockice) kroz povijest su mogli odlučivati i mnogi drugi estetski čimbenici. Usto, neke hrvatske plemićke obitelji uključivale su Hrvatski grb u svoj obiteljski grb. Crveno i srebrno prvo polje bilo je podjednako zastupljeno, a dvije obitelji, Majlath i Matejković, imaju jednake grbove, samo s različitim prvim poljem uključenog hrvatskog grba.

Tek će Zakonom donesenim u NDH prvi puta biti određeno koje boje mora biti prvo polje, kao i raspored polja od 5x5 (njih ukupno 25). No taj službeni grb NDH uopće ne prati grboslovlje (heraldiku) baš kao ni kasniji 'socijalistički grb'. Naime i na jednom i na drugom grbu pojavljuje se povijesni grb Hrvatske, ali i elementi koji nisu u sastavu samoga grba, sukladno pravilima grboslovlja, već su dodani sa strane izvan grba, pa time i predstavljaju grbove koji pripadaju 'mrtvoj heraldici'.

<	lipanj, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!