Opsadne i bacačke naprave
Bacačka naprava (eng. throwing engines, fra. machines de guerre, tal. machine da gitto, nje. Wurfgeschütze) oružja kojima su se prije pronalaska baruta izbacivali projektili na veće udaljenosti. Kao pogonska snaga služila je elastičnost drveta, željeza ili pak roga, a sve zajedno bilo je povezano (napeto) s konopcima ili životinjskim tetivama, a djelovalo je pod utjecajem centrifugalne sile. Pojavile su se poradi potreba za izbacivanjem projektila na veće udaljenosti nego su to mogle izbaciti praćke ili luk, ali i poradi veće probojnosti samoga projektila bilo da je on od kamena, željeza ili strijela. Temeljna namjena bacačkih naprava bila je rušenje zidova utvrda, te izazivanja požara unutar gradskih (bedemskih) zidova kada su se rabili zapaljivi projektili (kamen omotan kudeljom koja je natopljena smolom). No, bacačke naprave mogle su se uspješno rabiti i za uništavanje protivničkih opsadnih i bacačkih naprava, za rastrojavanje i narušavanje bojnih složaja protivnika, protiv protivničkih brodova ... Tijekom obrane utvrda i utvrđenih gradova bacačke naprave postavljale su se na bedeme, ali i iza njih. Tijekom napada na utvrde postavljale su se bacačke naprave na opsadne kule (tornjeve), ali su djelovale i sa zemlje ili iza zaštitnih zidova (rampi). Na otvoreno bojište postavljale su se bacačke naprave koje su imale položene (vodoravne) putanje i to najčešće na mjestima ispred bojnih složaja pješaštva, ili pak na međuprostore, krila i bokove, a bacačke naprave s ubacujućim putanjama postavljale su se iza složaja teškog pješaštva i djelovale su 'preko glava' vlastitog pješaštva. Brodovi su bacačke naprave nosili na pramcima, ili pak su ih u nekim situacijama demontirali i posuđivali pješaštvu koje je djelovalo na kopnu. Tko ih je prvi uporabio u povijesti nije sigurno, ali među prvima rabe ih Egipćani, Asirci i Feničani. Prvi povijesni zapisi o njima poznati su iz Babilona, a prve detaljnije opise ostavili su Grci: Filon, Biton i Heron ... Tijekom Peloponeskog rata (431. – 404.) Grci rabe neurobalističke bacačke naprave (neuron – žila, tetiva i balein – baciti) koje izbacuju projektile snagom uvrnutih konopaca (torzija).
< | prosinac, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!