Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
subota, 11.10.2008.
Vojni stožeri kroz povijest
Stožer Friedricha Velikog
U povijest razvoja vojnog stožera Friedricha Velikog bila je ključna 1758. godina. Naime, Friedrich Veliki upravo te godine je kod Vroclava (Breslau), izdao niz naputaka kojima se težilo da se pruski quartiermeister napokon orjentira na operativne i obavještajne zadaće u stožeru Friedricha Velikog. Ti 'Vroclavski naputci' odnosili u se na pruske inženjerce od kojih se tražilo da se što je moguće više usredotoče na izviđanje zemljišta, pronalaženje i izgradnju putova za pokret postrojbi, ali i na izviđanje protivničkih tabora i položaja. Ovo pridodavanje izvidnika inženjercima imalo je utjecaj na stožer quartiermeistera, jer je u to doba on bio u vrlo tijesnim odnosima s inženjercima. Iako sam već prije napomenuo da Friedrich baš i nije bio zavisan od svog stožera, moram sada naglasiti da baš i nije bio baš nezavisan od njega. Nakon sedmogodišnjeg rata Friedrich je u svoje memoare ovako zapisao: 'Vojska je položila ispit u mnogim ratovima, ali se u Vrhovnim zapovjedništvima uvijek osjećala želja za dobrim stožerom generalnog quartiermeistera. Ja sam u namjeri da stvorim dobar stožer izabrao dvanaest časnika koji su pokazivali sklonosti za takve dužnosti. Oni su bili izvježbani u izviđanju, postavljanju tabora, izradi vojnih mostova i uređenju sela za obranu. Oni su naučili kako se izviđaju močvare i rijeke tako da nisu mogli, iz neznanja ili nemara, postaviti veliku vojsku bokom a pitku rijeku, ili pak na prijelazni dio močvare. Ovako počinjene greške mogle su na skupo stajati.' Iz ovoga je jasno vidljivo da je Friedrich razmišljao stožerno. Možda Friedrich Veliki i nije rabio svoj stožer onako kako bi to trebali raditi moderni zapovjednici, no, bilo bi pogrešno poreći njegov doprinos razvoju vojnog stožera kroz povijest. Naime, Friedrich je dobro uočio da opada obrazovanje njegovih časnika (bilo je to u trenucima velikih gubitaka časnika tijekom bitaka u Sedmogodišnjem ratu 1756. do1763. između Francuske i Austrije s jedne strane, te Engleske i Njemačke s druge strane). Tako je Friedrich Veliki 1765. utemeljio Academie des Nobles (Plemićka akademija) u kojoj su se mladi plemići obučavali za diplomatsku i vojnu službu. Ova je škola bila preteča poznatoj Kriegsakademie koja je bila pod osobnim nadzorom i upravom samoga Friedricha Velikog. Nakon završetka Sedmogodišnjeg rata Friedrich je zapisao slijedeće o obrazovanju svojih časnika: 'Što se tiče običnog vojnika, sve ostaje onako kako je bilo prije rata. No, što se tiče časnika to je jedna od mojih najvećih briga. S ciljem stvaranja časničkog kadra koji će obnašati svoje dužnosti i osposobljavajući ih za razmišljanje, ja sam ih obučio u ratnoj vještini i on su osposobljeni stvoriti svoj vlastiti sud o svemu što čine. Vi ćete, naravno, zapaziti … da ova metoda neće imati uspjeha kod svakoga, ali da ćemo u isto vrijeme konačno iz cjelokupnog sastava dobiti spremne časnike koji neće biti tijekom nadolazećeg vremena zapovjednici samo zaslugom svojega čina, već, što je mnogo značajnije, imat će neophodne kvalifikacije.
| < | listopad, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!