Stožer Friedricha Velikog
U povijest razvoja vojnog stožera Friedricha Velikog bila je ključna 1758. godina. Naime, Friedrich Veliki upravo te godine je kod Vroclava (Breslau), izdao niz naputaka kojima se težilo da se pruski quartiermeister napokon orjentira na operativne i obavještajne zadaće u stožeru Friedricha Velikog. Ti 'Vroclavski naputci' odnosili u se na pruske inženjerce od kojih se tražilo da se što je moguće više usredotoče na izviđanje zemljišta, pronalaženje i izgradnju putova za pokret postrojbi, ali i na izviđanje protivničkih tabora i položaja. Ovo pridodavanje izvidnika inženjercima imalo je utjecaj na stožer quartiermeistera, jer je u to doba on bio u vrlo tijesnim odnosima s inženjercima. Iako sam već prije napomenuo da Friedrich baš i nije bio zavisan od svog stožera, moram sada naglasiti da baš i nije bio baš nezavisan od njega. Nakon sedmogodišnjeg rata Friedrich je u svoje memoare ovako zapisao: 'Vojska je položila ispit u mnogim ratovima, ali se u Vrhovnim zapovjedništvima uvijek osjećala želja za dobrim stožerom generalnog quartiermeistera. Ja sam u namjeri da stvorim dobar stožer izabrao dvanaest časnika koji su pokazivali sklonosti za takve dužnosti. Oni su bili izvježbani u izviđanju, postavljanju tabora, izradi vojnih mostova i uređenju sela za obranu. Oni su naučili kako se izviđaju močvare i rijeke tako da nisu mogli, iz neznanja ili nemara, postaviti veliku vojsku bokom a pitku rijeku, ili pak na prijelazni dio močvare. Ovako počinjene greške mogle su na skupo stajati.' Iz ovoga je jasno vidljivo da je Friedrich razmišljao stožerno. Možda Friedrich Veliki i nije rabio svoj stožer onako kako bi to trebali raditi moderni zapovjednici, no, bilo bi pogrešno poreći njegov doprinos razvoju vojnog stožera kroz povijest. Naime, Friedrich je dobro uočio da opada obrazovanje njegovih časnika (bilo je to u trenucima velikih gubitaka časnika tijekom bitaka u Sedmogodišnjem ratu 1756. do1763. između Francuske i Austrije s jedne strane, te Engleske i Njemačke s druge strane). Tako je Friedrich Veliki 1765. utemeljio Academie des Nobles (Plemićka akademija) u kojoj su se mladi plemići obučavali za diplomatsku i vojnu službu. Ova je škola bila preteča poznatoj Kriegsakademie koja je bila pod osobnim nadzorom i upravom samoga Friedricha Velikog. Nakon završetka Sedmogodišnjeg rata Friedrich je zapisao slijedeće o obrazovanju svojih časnika: 'Što se tiče običnog vojnika, sve ostaje onako kako je bilo prije rata. No, što se tiče časnika to je jedna od mojih najvećih briga. S ciljem stvaranja časničkog kadra koji će obnašati svoje dužnosti i osposobljavajući ih za razmišljanje, ja sam ih obučio u ratnoj vještini i on su osposobljeni stvoriti svoj vlastiti sud o svemu što čine. Vi ćete, naravno, zapaziti … da ova metoda neće imati uspjeha kod svakoga, ali da ćemo u isto vrijeme konačno iz cjelokupnog sastava dobiti spremne časnike koji neće biti tijekom nadolazećeg vremena zapovjednici samo zaslugom svojega čina, već, što je mnogo značajnije, imat će neophodne kvalifikacije.
Post je objavljen 11.10.2008. u 19:33 sati.