Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 30.08.2008.

Vojni stožeri kroz povijest

Stožerni ustroj i organizacija stožera Landsknechta

Stožerni ustroj i organizacija stožera Landsknechta bila je klica iz koje će se razviti sva kasnija obilježja moderne pukovnijske organizacije i ustroj stožera. U svim postrojbama Landsknechta koje bi svojim rangom odgovarale modernim pukovnijama postojali su stožerni časnici koji su obnašali stožerne dužnosti. Tako je časnik nazvan 'Sergeant major' bio glavni stožerni časnik koji je u svom opisu dužnosti bio odgovoran za sve administrativne dužnosti i provedbu cjelokupne obuke pukovnije. Pored njega postojao je još jedan značajan stožerni časnik nazvan 'kvartirmajster' čije su nadležnosti bile smještaj i ishrana postrojbi Landsknechta. Krajem 16. stoljeća počinje se javljati francuski tip ustroja i organizacije stožera, odnosno stožerni sustav koji će pokazati zrelo razumijevanje temeljnih principa zapovijedanja i stožernih odnosa među časnicima. Taj 'francuski stožer' imao je stožerne časnike koji su obnašali dužnosti kakve još uvijek obnašaju i današnji moderni stožerni časnici, odnosno u tom 'francuskom stožeru' vladala je veća diferencijacija nego u 'njemačkom stožeru' Landsknechta. Teško je sada sve to pravilno ocijeniti i procijeniti, ali izgleda da je krajem 16. stoljeća počeo razvoj dvije različite misli i pristupa stožeru na kontinentu tadašnje, ali i današnje Europe. Te prve razlike koje su se pojavile još prije Gustava uočljive su još i danas u 'francuskim' i 'njemačkim' sustavima stožerne organizacije. Tako će se upravo ta početna razlika u postojanju 'kvartirmajstera' kod Landsknechta ogledati i u kasnijim razlikama pruskog (njemačkog) tipa stožera od ostalih stožera toga doba. Tako zapravo 'francuski' tip stožera jasnije definira dužnosti stožernih časnika nego 'njemački' tip i predstavlja nekakav logički slijed i nastavak klice stožera koja se razvila u Rimsko doba. Ove početne razlike u ustroju stožera pretrpjet će mnoge izmjene, ali će se i dalje razvijati samostalno i nezavisno jedan od drugog kroz predstojeće duge i krvave godine ratnih sukoba. Tako samo zahvaljujući slučajnosti, ljudsko stremljenje, u razvoju vojne znanosti, godinama se neće razumjeti, pa će se vojni stručnjaci nepotrebno i glupo prepucavati i svađati koji je sustav bolji i napredniji. Zapravo su oba sustava podjednako vukla europsku vojnu misao i znanost snažno naprijed prema prijelazu iz feudalne borbe 'prsa o prsa' u nove i puno složenije oblike borbi i bitaka. Tako je feudalnog vojnika koji je pravio 'darmar' na bojišnicama mračnoga doba zamijenio profesionalni 'kondotijer', pa je Europa opet otkrila nešto što su znali već i Rimljani: rat je vještina koja se mora stalno proučavati i neprekidno unaprjeđivati. Početkom 1600. godine slobodno se može smatrati prag koji su tadašnji europski vojnici prešli i umarširali u novo doba vojne misli i znanosti. No, tim prijelazom razvoj stožera nikako nije bio gotov. Profesionalniji karakter vojski i nove taktičke promjene uzrokovane pojavom i uporabom vatrenog oružja doista su 'kirurški' odvojili 'staro' od 'novog' doba vojne misli i znanosti. Iako je došlo do značajnog napretka u taktici u samoj organizaciji stožera sve je ostalo na nivou 'staroga' doba. No, proces zapovijedanja nije mogao dugo ostati statičan u trenucima kada se taktika brzo mijenjala i razvijala. Opet je zapovijedanje koje je bilo vraćeno u jednu osobu moralo povući i ustupiti mjestu zapovijedanju gdje stožer itekako treba zapovjedniku. Tako se već krajem 17. stoljeća nigdje više nije moglo zamisliti zapovijedanje vojskom bez postojanja 'kakvog takvog' stožera koji je nužan tijekom planiranja, ali i kod same provedbe zapovijedanja tim sve profesionalnijim i sve većim vojskama toga doba.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!