Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

petak, 08.08.2008.

Vojni stožeri kroz povijest

Razvoj ratne vještine i stožera kod starih Grka

Do početka Grčko-perzijskih ratova ratna vještina razvija se stalno, mada katkada ne dovoljno brzo. Tako su zapravo bojna kola drevnih Egipćana usavršili Asirci, vojni sustav Asiraca razvijaju Međani (Arijevci), a Kir pak organizira i ustrojava perzijsku vojsku na temelju ratne vještine koje su razvili Arijevci. Tako se polako, ali sigurno, prvobitna labava vojna organizacija drevnih Egipćana, koja je jedva bila sposobna izvesti taktički napad, razvija ratna vještina i moćna perzijska vojska provodi prve operativno-strateške operacije koje prerastaju u prve ratove koji se opet vode na velikom zemljopisnom prostoru od Indije, pa sve do ruskih stepa. Tako se u tim ratovima pojavljuju i prve klice kombiniranih operacija. Sada su već sasvim vidljivi stožerni sustavi koji funkcioniraju besprijekorno, a ogledaju se kroz rad obavještajnih, administrativnih, inženjerijskih i logističkih časnika. No, još uvijek nema onoga po čemu je stožer zapravo stožer. To je operativna služba. Dakle, još uvijek nema nikakvih znakova da su vojskovođe (kraljevi) prenosili operativne dužnosti na svoje podređene, pa izgleda da je operativno planiranje i izvršenje samo sinonim zapovijedanja, jer su zapovijedi i izvršenja istih još uvijek isključivo osobno pravo i odgovornost glavnoga zapovjednika (vojskovođe). No, Grčko-perzijski ratovi još su nečemu doprinijeli u povijesti ratovanja i bitaka. Naime, po prvi put u povijesti Zapadu postaje jasno, a to i osjeća na svojoj koži, da je Istok daleko, čak i dalje nego što se očekivalo, odmaknuo i napredovao u razvoju ratne vještine. Istok sada stalno teži s moćnom vojskom prodrijeti na Zapad, no, tu mu se ispriječi stara Grčka. Mada se grčki ratnici hrabro bore i odbijaju najezde perzijskih ratnika, pa time i postaju pravi bedem koji sprječava prodor istočnjačke filozofije i kulture koji prijeti da poput plime preplavi Zapad, grčki se ratnici brzo i nepovratno troše, pa neki otoci i poluotoci stare Grčke i stenju pod silom perzijskih ratnika. Onda pak je veličanstvena pobjeda Grčke kod Salamine (480. p. K.), ali i poradi prijetnje pobune jonskih Grka, koje je već asimiliralo Perzijsko carstvo. Darije morao povući vojsku natrag na Istok. No, grčki su vojskovođe sada osjetili slast bitaka i opijeni njima zapodjenuli su bitke i ratove međusobno ne primijetivši da im tako razjedinjenim prijeti opasnost sa sjevera u vidu starih Makedonaca koje vode otac i sin, te koji će na kraju i pokoriti stare Grke. Tako su zapravo grčke države, iako su stalno ratovale, vrlo malo doprinijele razvoju ratne vještine. Naime, nikada se stari Grci nisu sjetili okupiti vojsku i provaliti na Istok, njima su bile dovoljne međusobne 'čarke' i defanzivne bitke. No, tada na povijesnu scenu dolazi čovjek koji ima oštar osvajački mač kojeg je iskovao njegov otac. Dakako, radi se o Aleksandru Makednoskom koji je s potpunim pravom nazvan – Veliki. Ne znam, možda i griješim, ali povijest je tada iznjedrila jednog od najvećih majstora geostrategije kojeg će ikada imati Svijet.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!