Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 18.03.2007.
Španjolski građanski rat
'Helen je rodila lijepo dijete' – tajni znak za pobunu
U pismu generala Mola stajalo je: ' Petnaestoga u četiri sata ujutro Helen je rodila lijepo dijete'. Bila je ovo šifrirana poruka, a dešifrirana poruka glasila bi ovako: 'Pobuna će početi 180500SRP1936 (18. srpnja 1936. u pet sati ujutro – po Athumanunhu) u Maroku. Garnizoni u Španjolskoj pobunit će se 19. srpnja, a ako to ne učine do S+72 (sedamdeset i dva sata nakon određenog sata pobune – po Athumanunhu), falangisti Alicantea pokreću oružanu akciju sami. No, pobunjenici su zaključili da u Madridu neće polučiti potrebite uspjehe, pa je odlučeno da falangisti i pobunjene postrojbe brane vojarne i čekaju pojačanje. Prema Madridu sa sjevera nastupat će u hodnoj koloni general Mola sa svojim vojnicima, general Goded u hodnoj koloni nastupat će sa svojim vojnicima sa sjeveroistoka, a general Franco sa svojim vojnicima prema Madridu nastupat će iz smjera juga. General Sanjurjo, zapovjednik svih kolona koje nastupaju prema Madridu trebao je zrakoplovom stići iz Portugala i spustiti se u Burgos gdje će preuzeti zapovijedanje i vodstvo pobune. Bio je to Plan kojim su prekaljeni 'rifski generali', iz marokanskih kampanja, predvođeni 'Rifskim lavom' željeli preuzeti zapovijedanje i vodstvo nad cijelom Španjolskom. Već 14. srpnja grad Madrid je bio u teškoj atmosferi napetosti koja je poprimala sve opasniji tijek događaja. Naime, prvo su na Istočnom groblju Madrida mnogobrojni socijalisti, komunisti i pripadnici Jurišne straže stisnutim šakama prislonjenim uz glavu odavali počast i posljednji pozdrav lijesu koji je bio prekriven crvenom zastavom, a samo nekoliko sati nakon toga mnogobrojno mnoštvo okružilo je lijes koji se spuštao u grob uz podizanje ruku na fašistički pozdrav. Ta dva pogreba bila su posljednje političke manifestacije i najavile su predvečerje krvavog građanskog rata koji će uskoro planuti snažnim požarom. U španjolskom Maroku pobuna je započela u gradu Malilli, najistočnijem gradu i povijesno najvažnijem u cijelom španjolskom osvajačkom pothvatu, bez obzira što je glavni grad tog španjolskog protektorata bio zapravo grad Tetuan. Pobuna u Maroku tako je počela jedan dan prije dogovorenog, a proveli su je pobunjeni časnici i falangisti pod vodstvom topografskog pukovnika Daria Gazape. No, među falangistima bio je jedan izdajnik Alvaro Gonzalez koji je o svemu izvijestio generala Romeralesa i zapovjednika lokalne Civilne straže poručnika Juana Zaro. Tako je poručnik Zaro s vojnicima odanim Republiki i pripadnicima Civline straže opkolio zgradu u kojoj su se nalazili časnici pobunjenici. Pukovnik Gazapa u pomoć je telefonski pozvao postrojbu Legije stranaca iz Malille. Kad su legionari stigli poručnik Zaro je odustao i predao se legionarima. Sada je pukovnik Gazapa krenuo u ured generala Romeralesa i upao u njegov ured naoružan te ga je prisilio da se preda. Do večeri toga dana sve javne zgrade u Malilli bile su u rukama pobunjenika, a iznenađeni Republikanci i neke druge ljevičarske stranke pružale su tek neznatan otpor jer nisu imali oružja. Gotovo na sličan način pobunu su u gradu Tetuan proveo je pukovnik Eduardo Saenz de Buraga, a u gradu Ceuta pukovnik Yagüe. Ujutro 18. srpnja započela je pobuna i u samoj Španjolskoj u Madridu. Vlada Republikanaca najprije je pokušala pobunu ugušiti ustavnim mjerama, a prema marokanskom gradu Algeciras iz Cartagene zaplovio je razarač Churruca, te topovnjača Dato koja je poslana prema gradu Ceuta. Istodobno Republici lojalni časnici i ljevičarski vođe tražili su da se naoružaju svi lojalni sindikalisti i radnici, ali je to vlada energično odbila. Ulice Madrida brzo su se napunile ogorčenim radnicima koji su transparentima tražili oružje kako bi se suprotstavili pobunjenicima. General Pozas zapovjednik Civilne straže i general Miaja zapovjednik 1. pješačke pukovnije koja je bila u vojarni Madrida stavili su se odmah na raspolaganje Republici, a malo iza njih lojalnost je iskazao i general Nunez de Prado zapovjednik zrakoplovstva. Tako su sada u samom Madridu Republikanci imali oko 7000 časnika i vojnika, te oko 6000 pripadnika Civilne straže, Jurišne straže i karabinjera koji su iskazali lojalnost. Moral pobunjenika u Madridu 18. srpnja bio je vrlo nizak, a pobuna se izjalovila i krenula navrat-nanos. Slijedeći primjer vlade u Madridu, zabrana podijele oružja radnicima i lojalnim građanima Republike, mnogi Republikanci zapravo su pogodovali u drugim mjestima Španjolske samo pobunjenicima. Malo pomalo pobune koje su izbijale u garnizonima potpomognute falangistima i većim dijelom pripadnika Civilne straže sada su ozbiljno ugrozile opstanak Republike. Otpor pobunjenicima pružili su lojalni časnici i pripadnici Jurišne straže, te pripadnici socijalističkih, komunističkih i anarhističkih milicija. (Milicija su poluvojni naoružani sastavi tih stranaka – po Athumanunhu). Pobuna se brzo širila cijelom Španjolskom i ubrzo se slobodoumna Španjolska našla u smrtnom hropcu.
| < | ožujak, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!