Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

četvrtak, 14.12.2006.

Pomorske bitke kroz povijest

Bitka kod Egatskih otoka

Nakon katastrofe i poraza kod Drepana, Rimljanima nije preostalo ništa drugo nego da rat nastave na kopnu, odnosno na otoku Siciliji. No, kopnenu vojsku trebalo je redovito opskrbljivati i popunjavati svježim ratnicima, a za to je opet trebala flota. Stari zapisi govore da je Rim na krajnim i zadnjim snagama prikupio opskrbnu flotu koju je činilo 800 manjih opskrbnih brodova. Bili su to mali obalski brodovi, posljednji ostaci rimskog brodarstva. Rim više nije imao niti novaca, a ni snage da opetuje gradnju velikih ratnih brodova. Opet i tu opskrbnu flotu 249. godine p. K. zahvatila je strašna oluja uz južne obale Sicilije i potpuno je uništila. Potonulo je svih 800 brodova, a utopilo se 60 000 mornara. (Ovaj puta brojka je 60 000 što zorno govori da su to bili maleni brodovi s posadama od najviše sedamdesetak ljudi – po Athumanunhu) Bitke na Siciliji potrajale su još sedam godina, a sve poradi toga što Rim sada više nije imao ni flotu ni opskrbne brodove, pa je opskrba legionara bila izuzetno složena, teška i neredovita, a vrlo često i nedostatna što se i ogledalo u bitkama koje nisu rješavale ama baš ništa. Naime, kartažanska flota i dalje je redovito i obilno opskrbljivala svoje trupe i branitelje kartažanskih luka na Siciliji. Svima je u Rimu postalo kristalno jasno da ovako Rim nikada neće pobijediti i potpuno osvojiti Siciliju, Rimu je trebala flota! No, novaca za izgradnju flote više u državnim riznicama nije bilo. Tada pak se dogodilo nešto što se možda može usporediti s grčkim načinom izgradnje flote u doba Temistokla, no Rimljani su učinili malo drugačije. Naime, Rimski senat pozvao je bogate patricije i trgovce da daju dobrovoljne novčane priloge za izgradnju brodova. Odaziv je bio i više nego zadovoljavajući, pa se skupila dostatna količina za izgradnju 200 velikih ratnih brodova. Ta najnovija rimska flota zapodjenula je 241. godine p. K. pomorsku bitku s kartažanskom flotom kod Egatskih otoka, nedaleko luke Drepana gdje je prije osam godina rimska flota poražena od kartažanske. Ovaj puta rimskom flotom zapovijeda konzul Lutacij Katul. U žestokom sudaru rimskih i kartažanskih brodova opetovano su odlučujuću ulogu odigrali rimski 'leteći mostovi' i legionari. Potopljeno je 50 kartažanskih brodova, 70 ih je zarobljeno s cjelokupnim posadama, a samo 100-tinjak ih se spasilo bijegom prema afričkoj obali. Nakon zadobivene prevlasti na moru, Rimljani su napokon osvojili i posljednje tri kartažanske luke. Nakon pada Sicilije Hamilkaru Barkasu nije preostalo ništa drugo nego da Rimljanima po cijenu mira prepusti Korziku i Sardiniju, te da plati ratnu odštetu. Time je završen Prvi Punski rat kojega su ovjenčale velike pomorske bitke, ali i velike pomorske katastrofe što će znatnije utjecati na daljnji tijek povijesti. No, povijest je ispisala još jednu lekciju: - za prevlast na moru potrebita je snažna i dobro opremljena mornarica, kako ratnim tako i teretnim i opskrbnim brodovima.

14.12.2006. u 21:50 • 1 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< prosinac, 2006 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...



Flag Counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!