Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
utorak, 12.12.2006.
Pohod na Kartagu – poraz na kopnu i brodolom na moru
Nakon pobjede kod rta Eknom, a kako je rimska udarna snaga (39 000 legionara ukrcanih na prijevozne i teretne brodove – po Athumanunhu) sačuvana, istoj je sada otvoren put prema Africi, prema Kartagi. Sve četiri rimske eskadre odmah su nastavile plovidbu prema Kartagi. Konzul Atilije Regul bio je uvjeren da će zauzeti Kartagu bez problema, jer nema snažne kopnene vojske koja bi je zaštitila. Dakako, Athumanunh će se složiti da je to logičko rezoniranje, ali opetovano, gotovo tisuću, pa i milijun puta, već viđena ista greška velikih vojskovođa – podcjenjivanje protivnika, ruganje protivniku, omalovažavanje istog uvijek se pokazalo u povijesti kobnim! Dakle, rimska prekomorska ekspedicija žarila je, palila, rušila i širila strah pred sobom. Svakodnevno se na tisuće bjegunaca slijevalo u grad Kartagu i sve više širilo paniku i strah od nadolazeće rimske vojske. Gradska uprava Kartage, takozvana RAB, odnosno senat Kartage, uplašio se i šalje glasnike Atiliju Regulu s ponudama za mir. Atilije Regul uvjeren u svoju snagu i nadmoćnost postavlja vrlo teške uvjete: - Kartaga mora Rimu prepustiti sve svoje posjede na Siciliji, cijelu Korziku i Sardiniju i na kraju mora izručiti kompletnu svoju mornaricu Rimu. Ovo posljednje za Kartagu bilo je neprihvatljivo i ravno samoubojstvu, jer bez ratne flote i obrane na moru Kartaga bi bila prepuštena na milost i nemilost Rima. Senat se sastao i odlučio nakon dramatičnog zasjedanja: - Kartaga odbija rimske uvjete! Atiliju Regulu to je sasvim odgovaralo, kao da je to i očekivao, jer je vjerovao da će lako poraziti kartažanske plaćenike koji su branili grad. No, bila je to njegova zabluda, njegova katastrofalna pogreška. Naime, u sastavu kartažanske vojske nalaze se vrlo skupi, ali odlični i boju vični vojnici – grčki hopliti. Grci mrze Rimljane iz dna duše, a zapovijeda ima Spartanac Ksantip. Uskoro će doći do velike bitke na mjestu nedaleko današnjeg Tunisa, no, to je kopnena bitka i o njoj će Athumanunh pisati jednom drugi put. Iz te bitke spasilo se jedva 2 000 rimskih legionara, a zarobljen je i sam Atilije Regul. U zaljevu Klupeje rimska flota ukrcala je preživjele rimske legionare i krenula je da ih preveze natrag na Siciliju. Nadomak obale, rimsku pobjedničku flotu iz bitke kod Eknoma, sada poraženu i posramljenu, još je i zahvatilo olujno nevrijeme. Nevrijeme orkanske snage vitlalo je rimske brodove morem, lomilo im jarbole, jedra, vesla i nadgrađa, brisala mornare i veslače s paluba, trupovi brodova su pucali, a brodovi tonuli. Potonulo je ukupno 280 od 330 brodova, a utopilo se oko 100 000 mornara, veslača i legionara. Bio je to, a ostao je i do danas jedan od najtežih brodoloma koji je ikada u povijesti zahvatio jednu flotu.
| < | prosinac, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!