Pohod na Kartagu – poraz na kopnu i brodolom na moru
Nakon pobjede kod rta Eknom, a kako je rimska udarna snaga (39 000 legionara ukrcanih na prijevozne i teretne brodove – po Athumanunhu) sačuvana, istoj je sada otvoren put prema Africi, prema Kartagi. Sve četiri rimske eskadre odmah su nastavile plovidbu prema Kartagi. Konzul Atilije Regul bio je uvjeren da će zauzeti Kartagu bez problema, jer nema snažne kopnene vojske koja bi je zaštitila. Dakako, Athumanunh će se složiti da je to logičko rezoniranje, ali opetovano, gotovo tisuću, pa i milijun puta, već viđena ista greška velikih vojskovođa – podcjenjivanje protivnika, ruganje protivniku, omalovažavanje istog uvijek se pokazalo u povijesti kobnim! Dakle, rimska prekomorska ekspedicija žarila je, palila, rušila i širila strah pred sobom. Svakodnevno se na tisuće bjegunaca slijevalo u grad Kartagu i sve više širilo paniku i strah od nadolazeće rimske vojske. Gradska uprava Kartage, takozvana RAB, odnosno senat Kartage, uplašio se i šalje glasnike Atiliju Regulu s ponudama za mir. Atilije Regul uvjeren u svoju snagu i nadmoćnost postavlja vrlo teške uvjete: - Kartaga mora Rimu prepustiti sve svoje posjede na Siciliji, cijelu Korziku i Sardiniju i na kraju mora izručiti kompletnu svoju mornaricu Rimu. Ovo posljednje za Kartagu bilo je neprihvatljivo i ravno samoubojstvu, jer bez ratne flote i obrane na moru Kartaga bi bila prepuštena na milost i nemilost Rima. Senat se sastao i odlučio nakon dramatičnog zasjedanja: - Kartaga odbija rimske uvjete! Atiliju Regulu to je sasvim odgovaralo, kao da je to i očekivao, jer je vjerovao da će lako poraziti kartažanske plaćenike koji su branili grad. No, bila je to njegova zabluda, njegova katastrofalna pogreška. Naime, u sastavu kartažanske vojske nalaze se vrlo skupi, ali odlični i boju vični vojnici – grčki hopliti. Grci mrze Rimljane iz dna duše, a zapovijeda ima Spartanac Ksantip. Uskoro će doći do velike bitke na mjestu nedaleko današnjeg Tunisa, no, to je kopnena bitka i o njoj će Athumanunh pisati jednom drugi put. Iz te bitke spasilo se jedva 2 000 rimskih legionara, a zarobljen je i sam Atilije Regul. U zaljevu Klupeje rimska flota ukrcala je preživjele rimske legionare i krenula je da ih preveze natrag na Siciliju. Nadomak obale, rimsku pobjedničku flotu iz bitke kod Eknoma, sada poraženu i posramljenu, još je i zahvatilo olujno nevrijeme. Nevrijeme orkanske snage vitlalo je rimske brodove morem, lomilo im jarbole, jedra, vesla i nadgrađa, brisala mornare i veslače s paluba, trupovi brodova su pucali, a brodovi tonuli. Potonulo je ukupno 280 od 330 brodova, a utopilo se oko 100 000 mornara, veslača i legionara. Bio je to, a ostao je i do danas jedan od najtežih brodoloma koji je ikada u povijesti zahvatio jednu flotu.
Post je objavljen 12.12.2006. u 21:42 sati.