Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 02.12.2006.

Pomorske bitke kroz povijest

Flote provode posljednje priprave za boj (Bitka kod Salamine II)

Istog dana grčkoj floti stiže pojačanje koje su poslali udaljeni grčki gradovi i kolonije. Sada se na sidrištu u zaljevu Ambelakiji nalazi ukupno 348 snažnih grčkih trijera i 77 laganih, ali brzih monera i dijera. Mornari i ratnici užurbano su provodili posljednje priprave za predstojeću bitku. Tijekom noći nebo se zažarilo, Atena je bila u plamenu, a sa svih strana pristizali su grčki bjegunci koji su panično bježali pred nastupajućom perzijskom kopnenom vojskom. Nova panika i nova nelagoda koja je polako zahvaćala i mornare na grčkim brodovima. Temistoklo pak još tijekom noći šalje svog najodanijeg roba Sikina da tobože prebjegne Perzijancima i uvjeri ih da će grčka flota tijekom noći isploviti iz zaljeva i potražiti spas na Korintu. Kserkso je nasjeo na varku Temistoklea, pa je odmah poslao jednu eskadru da zatvori izlaz iz tjesnaca Salamine te spriječi bijeg grčke flote. Za tu Temistokleovu varku nisu znali ni njegovi najbliži zapovjednici, pa su oni, čim su primijetili iznenadne pokrete perzijskog brodovlja, o tome izvijestili Temistokla i uvjeravali ga da je sada svako povlačenje propalo i da valja prihvatiti boj na moru. Temistoklo je to upravo i želio, njegovi zapovjednici brodova ponovno su jedinstveni i spremni za boj. U zoru nadnevka 28. rujna 480. godine p. K. grčka se flota pomaknula i počela ustrojavati bojni složaj za bitku. Bojni složaj grčke flote bio je u tri eskadre. Na lijevom krilu postrojila se prva eskadra koju je vodio osobno Temistoklo. To je bila najjača, homogena eskadra koja je brojila 120 brodova, a svi brodovi bili su atenski, ratnici i mornari dobro su se poznavali. Središnja eskadra brojila je 94 broda (60 atenskih, 20 iz Halkisa, 7 iz Egine, te 7 iz Eretrije) i njom je zapovijedao nauarh Adeimant (Athumanunh bi nauarha izjednačio s činom današnjeg admirala). Desno krilo ustrojila je raznolika eskadra kojom je zapovijedao nauarh Euribijad. Ta eskadra brojila je ukupno 134 broda (40 brodova iz Korinta, 16 iz Sparte,15 iz Sikija, 15 iz Trezena, 15 iz Megare, 10 iz Epidaura, 5 iz Elide, 3 iz Hermiona, 3 iz Metona, te još 12 brodova s manjih otoka). Dakle ukupno 348 grčkih ratnih trijera koje su kljunove prijeteći usmjerile prema snažnoj perzijskoj floti. Nekoliko stotina metara iza njih ustrojila se grčka pričuva od preostalih manjih brodova. Crtu obale je zaposjela grčka kopnena vojska koja je u teškoj i vrištećoj tišini iščekivala ishod bitke. Zrakom se širio grč i tjeskoba, a na moru prizor je bio i više nego veličanstven. Na drugoj obali Kserkso je sjedio u sjeni i promatrao svoju snažnu flotu te jedva iščekivao početak bitke za koju je bio uvjeren da će završiti uništenjem grčke flote. Premoć perzijske flote bila je i više nego očita. Nasuprot tri grčke eskadre bojni složaj zauzelo je 6 perzijskih eskadri koje su sve bile brojnije od najjače grčke eskadre. Uz sve to perzijski brodovi bili su kudikamo veći od grčkih (bile su tu pentere – ratni brodovi s čak pet reda vesala – po Athumanunhu). Pentere su poslali fenički gradovi Sidon i Tir. Zapovjednik prve perzijske eskadre koju su činili feničanski brodovi, njih 200-tinjak, bio je Megabat, a ubrzo mu se pridružuje još 30 brodova iz Pamfilije. Dakle, sada nasuprot Temistokla i njegovih 120 brodova stoji Megabat i njegovih 230 brodova. Druga perzijska eskadra koja je zauzela bojni složaj bila je egipatska s 200 brodova kojima se ubrzo priključilo još 100 brodova iz Kilikije. Egipćanima zapovijeda Ariomard, a Kilićanima Dadak, dok obim flotama zapovijeda Kserksov brat Ahemen. Dakle 300 perzijskih brodova zauzelo je bojni složaj nasuprot središnjoj grčkoj eskadri koja broji svega 94 broda. Na lijevom perzijskom krilu nalazilo se 120 jonskih i 30 dorskih brodova (grčke kolonije koje je Perzija pokorila još početkom grčko-perzijskog rata – po Athumanunhu) Tim grčkim brodovima u sastavu perzijske eskadre zapovijedaju Teomestor i Laomedon. U sastavu te eskadre nalaze se i brodovi kraljice Artemizije iz Halikarnasa. Sa svim eskadrama tu zapovijeda Ariabigno drugi brat kralja Kserksa. Kako su se perzijski zapovjednici bojali da će jonski i dorski brodovi tijekom bitke sigurno preći na stranu Grka iza njih je složaj zauzela likijska eskadra od 60 brodova. Tom likijskom eskadrom zapovijeda knez Gorgosa. Na samo kraju perzijskog bojnog složaja postrojila se karijska eskadra sa 70 brodova pod zapovjedništvom Sijenesisa kneza od Tijana. S obije strane otoka Psitaleje složaj je zauzela šetsta perzijska eskadra u kojoj se nalazi 310 brodova (150 ciparskih, 100 feničanskih i 60 eolijskih brodova). Cijelu drugu obalu zaposjela je brojna perzijska kopnena vojska. Bitka je dakle mogla početi. Ubrzo je i počela!

02.12.2006. u 21:48 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< prosinac, 2006 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...



Flag Counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!