Flote provode posljednje priprave za boj (Bitka kod Salamine II)
Istog dana grčkoj floti stiže pojačanje koje su poslali udaljeni grčki gradovi i kolonije. Sada se na sidrištu u zaljevu Ambelakiji nalazi ukupno 348 snažnih grčkih trijera i 77 laganih, ali brzih monera i dijera. Mornari i ratnici užurbano su provodili posljednje priprave za predstojeću bitku. Tijekom noći nebo se zažarilo, Atena je bila u plamenu, a sa svih strana pristizali su grčki bjegunci koji su panično bježali pred nastupajućom perzijskom kopnenom vojskom. Nova panika i nova nelagoda koja je polako zahvaćala i mornare na grčkim brodovima. Temistoklo pak još tijekom noći šalje svog najodanijeg roba Sikina da tobože prebjegne Perzijancima i uvjeri ih da će grčka flota tijekom noći isploviti iz zaljeva i potražiti spas na Korintu. Kserkso je nasjeo na varku Temistoklea, pa je odmah poslao jednu eskadru da zatvori izlaz iz tjesnaca Salamine te spriječi bijeg grčke flote. Za tu Temistokleovu varku nisu znali ni njegovi najbliži zapovjednici, pa su oni, čim su primijetili iznenadne pokrete perzijskog brodovlja, o tome izvijestili Temistokla i uvjeravali ga da je sada svako povlačenje propalo i da valja prihvatiti boj na moru. Temistoklo je to upravo i želio, njegovi zapovjednici brodova ponovno su jedinstveni i spremni za boj. U zoru nadnevka 28. rujna 480. godine p. K. grčka se flota pomaknula i počela ustrojavati bojni složaj za bitku. Bojni složaj grčke flote bio je u tri eskadre. Na lijevom krilu postrojila se prva eskadra koju je vodio osobno Temistoklo. To je bila najjača, homogena eskadra koja je brojila 120 brodova, a svi brodovi bili su atenski, ratnici i mornari dobro su se poznavali. Središnja eskadra brojila je 94 broda (60 atenskih, 20 iz Halkisa, 7 iz Egine, te 7 iz Eretrije) i njom je zapovijedao nauarh Adeimant (Athumanunh bi nauarha izjednačio s činom današnjeg admirala). Desno krilo ustrojila je raznolika eskadra kojom je zapovijedao nauarh Euribijad. Ta eskadra brojila je ukupno 134 broda (40 brodova iz Korinta, 16 iz Sparte,15 iz Sikija, 15 iz Trezena, 15 iz Megare, 10 iz Epidaura, 5 iz Elide, 3 iz Hermiona, 3 iz Metona, te još 12 brodova s manjih otoka). Dakle ukupno 348 grčkih ratnih trijera koje su kljunove prijeteći usmjerile prema snažnoj perzijskoj floti. Nekoliko stotina metara iza njih ustrojila se grčka pričuva od preostalih manjih brodova. Crtu obale je zaposjela grčka kopnena vojska koja je u teškoj i vrištećoj tišini iščekivala ishod bitke. Zrakom se širio grč i tjeskoba, a na moru prizor je bio i više nego veličanstven. Na drugoj obali Kserkso je sjedio u sjeni i promatrao svoju snažnu flotu te jedva iščekivao početak bitke za koju je bio uvjeren da će završiti uništenjem grčke flote. Premoć perzijske flote bila je i više nego očita. Nasuprot tri grčke eskadre bojni složaj zauzelo je 6 perzijskih eskadri koje su sve bile brojnije od najjače grčke eskadre. Uz sve to perzijski brodovi bili su kudikamo veći od grčkih (bile su tu pentere – ratni brodovi s čak pet reda vesala – po Athumanunhu). Pentere su poslali fenički gradovi Sidon i Tir. Zapovjednik prve perzijske eskadre koju su činili feničanski brodovi, njih 200-tinjak, bio je Megabat, a ubrzo mu se pridružuje još 30 brodova iz Pamfilije. Dakle, sada nasuprot Temistokla i njegovih 120 brodova stoji Megabat i njegovih 230 brodova. Druga perzijska eskadra koja je zauzela bojni složaj bila je egipatska s 200 brodova kojima se ubrzo priključilo još 100 brodova iz Kilikije. Egipćanima zapovijeda Ariomard, a Kilićanima Dadak, dok obim flotama zapovijeda Kserksov brat Ahemen. Dakle 300 perzijskih brodova zauzelo je bojni složaj nasuprot središnjoj grčkoj eskadri koja broji svega 94 broda. Na lijevom perzijskom krilu nalazilo se 120 jonskih i 30 dorskih brodova (grčke kolonije koje je Perzija pokorila još početkom grčko-perzijskog rata – po Athumanunhu) Tim grčkim brodovima u sastavu perzijske eskadre zapovijedaju Teomestor i Laomedon. U sastavu te eskadre nalaze se i brodovi kraljice Artemizije iz Halikarnasa. Sa svim eskadrama tu zapovijeda Ariabigno drugi brat kralja Kserksa. Kako su se perzijski zapovjednici bojali da će jonski i dorski brodovi tijekom bitke sigurno preći na stranu Grka iza njih je složaj zauzela likijska eskadra od 60 brodova. Tom likijskom eskadrom zapovijeda knez Gorgosa. Na samo kraju perzijskog bojnog složaja postrojila se karijska eskadra sa 70 brodova pod zapovjedništvom Sijenesisa kneza od Tijana. S obije strane otoka Psitaleje složaj je zauzela šetsta perzijska eskadra u kojoj se nalazi 310 brodova (150 ciparskih, 100 feničanskih i 60 eolijskih brodova). Cijelu drugu obalu zaposjela je brojna perzijska kopnena vojska. Bitka je dakle mogla početi. Ubrzo je i počela!
Post je objavljen 02.12.2006. u 21:48 sati.