Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

ponedjeljak, 27.11.2006.

Pomorske bitke kroz povijest

Temistoklo – briljantni 'flotovođa' staroga doba (Artemizion II. dio)

Istodobno Kserkso šalje svoje glasnike do udaljenih luka Kartage i nudi im velike količine zlata ako napadnu Grke s leđa. Kartaga je to jedva i dočekala jer Grčka joj je bila 'kost u grlu' tijekom borbi za prevlast u zapadnim dijelovima Sredozemlja. Tako je kartažanska flota napala grčke posjede na otoku Sicilija (Sirakuza), ali je i doživjela težak poraz od grčke flote kod Himere godine 480. p. K. Kserkso opetovano traži nove saveznike protiv Grka, pa nudi srebra i zlata Etrušćanima samo neka udare Grcima s leđa. Etrušćani prihvaćaju ponudu, ali napadaju sve brodove, kako grčke, tako i kartažanske, a godine 474. p. K. u pomorskoj bitci kod Kume grčko brodovlje (opetovano ono iz Sirakuze – po Athumanunhu) nanosi težak poraz etruščanskoj floti. Tako su svi pokušaji Kserksa da se grčka flota napadne iz dva smjera definitivno propali, a Grčka je sada sigurno mogla računati na sve svoje ratno brodovlje. U međuvremenu grčke državice sklopile su obrambeni savez i pripremale se za obranu. Grci su imali veliku sreću da je Temistokle bio 'dalekovidan', pa je još 485. godine p. K. uvjerio Grke da svi prihodi rudnika srebra iz Lauriona budu uporabljeni za izgradnju ratnih brodova. Tako je za samo nekoliko godina izgrađena impozantna flota trijera. U opasnosti (Grci su konačno shvatili naučenu lekciju kod Lade – po Athumanunhu) sada svoje brodove šalju sve grčke države i pristaju na sve uvjete samo da se Grčka obrani, dakle, sada više nema one nepotrebne i pogubne zavisnosti lokalnih zapovjednika. Grčkom flotom sada će zapovijedati jedan zapovjednik, a bit će to osobno Temistoklo kojeg će vojnička povijest zapamtiti kao prvog i najvećeg 'flotovođu' staroga doba. No, Temistoklo je doista bio razuman čovjek, a kako on zna da je Spartanac Euribijad vrlo sposoban zapovjednik, Temistoklo mu prepušta zapovijedanje. Ovo se kudikamo odrazilo na moral cijele grčke flote, jer, iako je više od polovice brodova dala Atena, zapovijedat će Spartanac vičan bitkama. (Athumanunh ne može, a da ne zapiše da je ova nova grčka flota sada nešto sasvim drugo od one koja je doživjela katastrofu kod Lade.) Perzijska flota pratila je kopnenu vojsku morem, pa je tako stigla do Afetajskog zaljeva gdje se usidrila. Perzijanci su ubrzo spoznali da se grčki brodovi nalaze u tjesnacu Eubeje, pa su poslali 200-tinjak brodova da zaobiđu dugi otok Eubeju kako bi ušli u tjesnac s druge strane, dakle, napali grčko brodovlje s leđa. Međutim, dok se tih 200-tinjak perzijskih brodova još nije pojavio bitka kod rta Artemiziona je već počela. Perzijanci su imali oko 600 brodova, Grci 288. U početku bitke izgledalo je da će pobjedu odnijeti brojčano nadmoćniji Perzijanci, ali Temistoklo je smislio dobar plan. Plan je bio slijedeći: napasti razvučenu perzijansku flotu na najudaljenijem krilu neposredno prije zalaska sunca. Tako je i bilo, dok su grčki brodovi tukli perzijansko krilo ostatak perzijanske flote nikako prije večeri nije mogao stići u bitku, a padom mraka grčki brodovi izgubili su se u tjesnacu. Tijekom noći podigla se kratkotrajna i snažna oluja koja je potopila perzijanske brodove koji su obilazili Eubeju (onih 200-tinjak). Ujutro je grčkom brodovlju stiglo pojačanje u vidu još 53 trijere, pa je bitka opetovano otpočela. Teški i veliki perzijanski brodovi imali su velikih poteškoća u kretanju kroz tjesnac, dok su maleni, lagani i brzi grčki brodovi to vješto rabili i žestoko napadali. Grčke posade bile su kudikamo iskusnije i bolje uvježbane od perzijanskih. Veće uspjehe na perzijanskoj strani postiglo je brodovlje kraljice Artemizije koja ih je vodila osobno. Međutim, te njihove uspjehe zacrnile su činjenice da su likijski gusari ipak ostali samo gusari, pa su napali i opljačkali nekoliko vlastitih prijevoznih brodova. Tako dok se grčka flota na moru uspješno suprotstavljala perzijanskoj floti, na kopnu je grčka kopnena vojska suočena s izdajom, pa je tako legendarna obrana u Termopilskom klancu izdajom slomljena, no, junački ispad spartanskog kralja Leonide i njegovih najodanijih ratnika koji su se borili do posljednjeg čovjeka zasjenio je i umanjio pobjedu perzijanske kopnene vojske.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!