Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 28.01.2006.

Pomorske bitke u I. Svjetskom ratu

Jyllandska pomorska bitka – 1916. godine

Pomorska bitka koja se odigrala tijekom Prvog svjetskog rata, između britanske Velike flote (Grand Fleet), pod zapovjedništvom admirala Johna Jelikoua i njemačke Flote otvorenog mora (Hochsee-flotte), pod zapovjedništvom admirala Rajnharda Schera, u povijesti ratovanja zapamćena je i kao The Battle of Jutland, te kao Die Schlaht vor dem Skagerak. Do bojnih djelovanja na moru, zapadno od poluotoka Jyllanda, došlo je tijekom 31. svibnja i 1. lipnja 1916. godine.
Nakon početnih uspjeha na Sjevernom moru, njemačka ratna mornarica, nastavila je pomorske operacije s ciljem da se snagama britanske Velike flote nanesu što veći gubitci, a potom da se zapodjene odlučujuća bitka na moru. Tako je sukladno tomu planu zapovjednik njemačke Flote otvorenog mora, admiral Scher, isplanirao napadnu operaciju velikih razmjera za drugu polovicu mjeseca svibnja. Nadnevka 17. svibnja 1916. njemački bojni krstaši iz sastava Aufklärungsgruppe (izvidničke snage), pod zapovjedništvom admirala Hipera, napali su luku Sunderland u namjeri da na sebe navuku britanske brodove i odvuku ih na glavninu njemačkih ratnih brodova koji su spremno čekali južno od Doger Benka. No, da bi takva zamisao i uspjela bilo je potrebito da istodobno na moru ne bude britanska glavnina ratnog brodovlja. Podatke o položaju britanske glavnine trebale su osigurati njemačke podmornice i zrakoplovi. Tako se toj njemačkoj operaciji površinskih brodova pridružilo i 17 njemačkih podmornica koje su vrebale britanske brodove na izlazima iz luka. Njemačke podmornice trebale su polagati mine, izvijestiti njemačke brodove o pokretu britanskih ratnih brodova i napasti svaki britanski brod koji bi pokušao napustiti luku. Poradi neispravnosti na nekim njemačkim brodovima napad je najprije odgođen za 23, a potom i za 29. svibanj. Do tog nadnevka na svojim borbenim pozicijama ostale su svega četiri njemačke podmornice. Nadnevka 30. svibnja, poradi lošeg vremena, nije bilo moguće polijetanje njemačkih cepelina, a sve to je onda ponukalo admirala Schera da provede alternativni plan koji je podrazumijevao i neke određene rizike. Tako su njemački bojni krstaši umjesto luke Sunderland, napali britansko brodovlje kod norveške obale i odvukli ih pod udar njemačke glavnine brodovlja. Njemačko brodovlje iz sastava Aufklärungsgruppe (5 bojnih krstaša BC, 5 lakih krstarica CL i 30 razarača DD) isplovilo je u 0200 31051916 iz ušća rijeke Jadebusen. Nakon 50-tak minuta kasnije za njima je isplovila i glavnina njemačke Flote otvorenog mora (22 bojna broda BB, 6 lakih krstarica CL i 31 razarač DD). Oko 0800 31051916 ta glavnina ratnog brodovlja bila je na samo 50 milja iza brodovlja iz sastava Aufklärungsgruppe.
Na tabličnom prikazu brojčanog stanja ratnog brodovlja Athumanunh je uporabio riječ *drednot, pa će je malo i objasniti. Drednot – bojni brod izgrađen između 1906. i 1922. godine istisnine 17 900 do 26 000 tona, brzine 20 do 23 čvora. Glavno topništvo drednota čini 12 topova kalibra 305 mm koji su smješteni u kulama podužnice broda te pomoćno topništvo koje čini 24 topa kalibra 76 mm razmještenih u središnjem dijelu broda. Inače Drednot je ime britanskog bojnog broda koji je prvi takav izgrađen brod 1906. godine.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!