Jyllandska pomorska bitka – 1916. godine
Pomorska bitka koja se odigrala tijekom Prvog svjetskog rata, između britanske Velike flote (Grand Fleet), pod zapovjedništvom admirala Johna Jelikoua i njemačke Flote otvorenog mora (Hochsee-flotte), pod zapovjedništvom admirala Rajnharda Schera, u povijesti ratovanja zapamćena je i kao The Battle of Jutland, te kao Die Schlaht vor dem Skagerak. Do bojnih djelovanja na moru, zapadno od poluotoka Jyllanda, došlo je tijekom 31. svibnja i 1. lipnja 1916. godine.
Nakon početnih uspjeha na Sjevernom moru, njemačka ratna mornarica, nastavila je pomorske operacije s ciljem da se snagama britanske Velike flote nanesu što veći gubitci, a potom da se zapodjene odlučujuća bitka na moru. Tako je sukladno tomu planu zapovjednik njemačke Flote otvorenog mora, admiral Scher, isplanirao napadnu operaciju velikih razmjera za drugu polovicu mjeseca svibnja. Nadnevka 17. svibnja 1916. njemački bojni krstaši iz sastava Aufklärungsgruppe (izvidničke snage), pod zapovjedništvom admirala Hipera, napali su luku Sunderland u namjeri da na sebe navuku britanske brodove i odvuku ih na glavninu njemačkih ratnih brodova koji su spremno čekali južno od Doger Benka. No, da bi takva zamisao i uspjela bilo je potrebito da istodobno na moru ne bude britanska glavnina ratnog brodovlja. Podatke o položaju britanske glavnine trebale su osigurati njemačke podmornice i zrakoplovi. Tako se toj njemačkoj operaciji površinskih brodova pridružilo i 17 njemačkih podmornica koje su vrebale britanske brodove na izlazima iz luka. Njemačke podmornice trebale su polagati mine, izvijestiti njemačke brodove o pokretu britanskih ratnih brodova i napasti svaki britanski brod koji bi pokušao napustiti luku. Poradi neispravnosti na nekim njemačkim brodovima napad je najprije odgođen za 23, a potom i za 29. svibanj. Do tog nadnevka na svojim borbenim pozicijama ostale su svega četiri njemačke podmornice. Nadnevka 30. svibnja, poradi lošeg vremena, nije bilo moguće polijetanje njemačkih cepelina, a sve to je onda ponukalo admirala Schera da provede alternativni plan koji je podrazumijevao i neke određene rizike. Tako su njemački bojni krstaši umjesto luke Sunderland, napali britansko brodovlje kod norveške obale i odvukli ih pod udar njemačke glavnine brodovlja. Njemačko brodovlje iz sastava Aufklärungsgruppe (5 bojnih krstaša BC, 5 lakih krstarica CL i 30 razarača DD) isplovilo je u 0200 31051916 iz ušća rijeke Jadebusen. Nakon 50-tak minuta kasnije za njima je isplovila i glavnina njemačke Flote otvorenog mora (22 bojna broda BB, 6 lakih krstarica CL i 31 razarač DD). Oko 0800 31051916 ta glavnina ratnog brodovlja bila je na samo 50 milja iza brodovlja iz sastava Aufklärungsgruppe.
Na tabličnom prikazu brojčanog stanja ratnog brodovlja Athumanunh je uporabio riječ *drednot, pa će je malo i objasniti. Drednot – bojni brod izgrađen između 1906. i 1922. godine istisnine 17 900 do 26 000 tona, brzine 20 do 23 čvora. Glavno topništvo drednota čini 12 topova kalibra 305 mm koji su smješteni u kulama podužnice broda te pomoćno topništvo koje čini 24 topa kalibra 76 mm razmještenih u središnjem dijelu broda. Inače Drednot je ime britanskog bojnog broda koji je prvi takav izgrađen brod 1906. godine.
Post je objavljen 28.01.2006. u 22:46 sati.