Bitka kod Stila – Bitka kod Kalabrije
Na obali Kalabrije, kod rta Punta Stilo, 9. srpnja 1940. godine sudarile su prvi puta tijekom II. Svjetskog rata talijanska i britanska flota. Došlo je do pomorske bitke koju su Talijani nazvali 'Bitka kod Stila', a Britanci 'Bitka kod Kalabrije'.
Tijekom priprava za ofenzivu na Egipat Talijani su navečer 6. srpnja 1940. iz Napulja za Bengazi uputili konvoj od 5 prijevoznih brodova s ukupno 16 000 tona ratnog materijala, 232 vozila i 2190 vojnika. Blisko neposredno osiguranje konvoja činile su 2 krstarice, 4 razarača i 5 tropiljarki, daljnje osiguranje činile su 6 teških i 4 lake krstarice i 16 razarača, a posredno osiguranje činili su 2 bojna broda, 6 lakih krstarica i 13 razarača. Istodobno, na Malti su Britanci pripravili dva konvoja za Aleksandriju. Prvi konvoj od 3 prijevozna broda prevozio je porodice vojnika, dočasnika i časnika, a drugi konvoj od 4 prijevozna broda prevozio je ratni doknadni materijal za Sredozemnu flotu. Njihovo osiguranje trebala je osigurati glavnina snaga britanske Sredozemne flote. Talijanski konvoj praćen razaračima uplovio je u Jonsko more ujutro 7. srpnja 1940. Noću 7. na 8. srpanj 1940 isplovila je britanska Sredozemna flota sastava nosač zrakoplova, 3 bojna broda, 5 lakih krstarica i 17 razarača pod zapovjedništvom admirala Kaningema. Tako su sada na moru obije flote s temeljnom zadaćom zaštite konvoja. Talijani su prvi otkrili protivničku flotu 8. srpnja 1940. u 0040 podmornicom Beilul koja je dojavila položaj kada se britansko brodovlje nalazilo na oko 150 milja od Aleksandrije. Britanska podmornica Phoenix otkrila pak je talijansko ratno brodovlje u 0515 na oko 200 milja od Malte. Talijansko zrakoplovstvo koje je baziralo kod Bengazia i Dodekanezu odmah je poletjelo i napalo britansko brodovlje. Tom prilikom oštećena je krstarica Gloucester. Admiral Kaningem odustaje od temeljne zadaće zaštite konvoja i svoje brodovlje okreće u susret talijanskom u smjeru Taranta. U međuvremenu talijanski konvoj bez problema uplovio je u Bengazi, a ratno brodovlje iz pratnje krenulo je prema Tripolisu. Oko podneva 9. srpnja 1940. dvije flote bile su na udaljenosti od samo 80 milja jedna od druge. S britanskog nosača zrakoplova Eagle uzletjelo je 9 torpednih zrakoplova koji su s udaljenosti od oko 1000 metara napali talijansko brodovlje, međutim nisu polučili nikakve rezultate. U međuvremenu flote su se primakle na oko 30 milja jedna drugoj. Nedugo nakon toga mornari jednih i drugih brodova opazili su optički protivničko brodovlje. Britanska flota zauzela je slijedeći složaj: skupina A 4 krstarice, na oko 10 milja ispred skupine B plovili su bojni brod Warspite i 5 razarača, a na oko 10 milja iza plovila je skupina C sastava bojni brodovi Malaya, Royal i Sovereign s 9 razarača. Nosač zrakoplova i oštećena krstarica Gloucester u pratnji 3 razarača priključili su se skupini C. Bojni brod Warspite okrenuo je kurs u namjeri da vatreno podrži i pomogne krstaricama koje su prve ušle u bitku. Talijanska flota pak je imala 2 bojna broda, 6 teških i 8 lakih krstarica, te 16 razarača. Bojni brodovi i krstarice plovili su u četiri paralelne kolone s razaračima naprijed. U 1520 talijanske krstarice prve su otvorile paljbu, na koju su na trenutak kasnije odgovorile britanske krstarice. Warspite je s udaljenosti od 24 000 metara otvorio paljbu na talijanski bojni brod Cesare. Cesare je pogođen i oštećen, a brzina mu je pala na samo 18 čvorova. U srazu talijanskih i britanskih krstarica teško je oštećena talijanska krstarica Bolzano. Talijanski admiral Campioni zapovijeda prekid borbe i izvlačenje pod zaštitom dima prema zapadu. Međutim, talijanski razarači skriveni dimom poduzeli su torpedni napad na britansko brodovlje. Britanski razarači odmah su krenuli u protunapad želeći zaštititi svoje krstarice i bojne brodove od talijanskih razarača. Bitka razarača odvijala se od 1606 do 1645. Niti jedno torpedo nije pogodilo cilj. Razarači jedne i druge flote vješto su manevrirali i izbjegavali torpeda. Britanska flota krenula je za talijanskom, ali joj je na 25 milja od Kalabrije talijanska flota nestala iz vida, pa se britansko brodovlje okrenulo i zaplovilo u smjeru Malte. Međutim, sada je britanska flota stalno napadana od talijanskog zrakoplovstva. Talijanskih 126 zrakoplova izbacilo je oko 514 bombi težine od 100 do 500 kilograma. (Nekoliko bombi palo je i na talijanske brodove jer ih njihovo zrakoplovstvo nije prepoznalo.) U bitki kod Stila nije bilo ljudskih gubitaka, a obije flote izvršile su svoje zadaće. Britanci su pokazali taktičku agresivnost nadomak talijanskih baza, a Talijani su spretno izbjegli borbu, ali nisu uspjeli koordinirati djelovanje zrakoplovstva i flote, pa je manji broj zrakoplova napao vlastito brodove, opet, na sreću nije bilo gubitaka.
< | prosinac, 2005 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!