Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

nedjelja, 24.07.2005.

Bitka za Guadalcanal

Bitka za Guadalcanal (Bitka u Prolazu željeznog dna)

Guadalcanal je najveći otok u skupini Solomonskih otoka u zapadnom dijelu Tihog oceana površine od 6475 četvornih kilometara. Od manjeg otoka imena Florida dijeli ga prolaz imena Iron Bottom Sound (Prolaz željeznog dna). To pomalo čudno ime taj je prolaz dobio po nebrojenim potopljenim brodovima koji su tu vodili fantastične i veličanstvene bitke za premoć u tom dijelu Pacifičkog ratišta tijekom povijesti, a osobito tijekom Drugog Svjetskog rata. Osim zapadnog dijela otoka gdje su plantaže kokosa, veći dio otoka je obrastao gustom tropskom prašumom. Klima je na otoku nepodnošljiva i nezdrava (malarija i tropska groznica) i vrlo je teško u takovim uvjetima voditi bitke. U drugoj polovici 1942. godine oko otoka Guadalcanal razvoj događaja bit će presudan za sudbinu i razvoj rata na Dalekom istoku.
Nakon munjevitog prodora japanskih postrojbi u Jugoistočnu Aziju početkom svibnja 1942. godine tijekom II. Svjetskog rata i nakon što su iste ovladale otokom Florida, te u luci Tulaga izgradile hidrozrakoplovnu bazu, na nebranjeni otok japanci su najprije slali samo izvidničke ophodnje i timove za lov na divlja goveda. Tek krajem lipnja i početkom srpnja Japanci su na otok Gudalcanal iskrcali nešto jače postrojbe i radne jedinice koje su odmah započele s gradnjom zrakoplovnog uzletišta nedaleko rta Lunga. (kasnije to zrakoplovno uzletište Amerikanci će nazvati Hendersonovo) Namjera Japanaca je bila da tako osiguraju zauzeta područja i ugroze veze Amerikancima s Australijom i Novim Zelandom. Te japanske namjere Amerikanci su odmah uočili i pravilno protumačili, pa su odmah skupljene američke postrojbe koje su 7. kolovoza 1942. provele desant na otok Guadalcanal. Postrojbama za provedbu desanta (ojačana 1. divizija mornaričkog pješaštva oko 19 000 vojnika pod zapovjedništvom generala Aleksandera Vandegrifta), te flotni sastav za potporu ( 5 američkih i 3 australske krstarice s 15 razarača pod zapovjedništvom britanskog admirala Victora Crutchleya), a svima je zajedno zapovijedao i bio im nadređeni časnik admiral Richmond Turner. Snage za širu potporu desanta činilo je 3 nosača zrakoplova, 1 bojni brod, 6 krstarica i 16 razarača pod zapovjedništvom admirala Leigh Noyesa, dok je cijelom ekspedicijom zapovijedao admiral Fletcher, a svi su bili podređeni zapovjedniku Južnog Pacifika admiralu Robertu Ghormleyu. Tako je padom mraka 7. kolovoza 1942. u blizini rta Lunga iskrcano 11 000 američkih mornaričkih pješaka. Japanske postrojbe brojile su oko 2000 vojnika, bile su potpuno iznenađene desantom i shodno tomu pružile su vrlo slabi otpor, pa su Amerikanci bez problema zauzeli nedovršeno zrakoplovno uzletište i garnizon Kukum. Slijedećeg dana 8. kolovoza 1942. godine na otok Floridu iskrcao se dio američkih postrojbi, ali su one naletjele na nešto jači otpor japanskih vojnika, no, krajem dana taj je otpor savladan i zauzeta je japanska baza. Kako su američki zrakoplovi s tri nosača zrakoplova koji su se nalazili u potpori desanta uspješno odbijala napade japanskih zrakoplova iz Rabaula, gubitci desanta bili su minimalni. Izgubljeno je svega jedan prijevozni brod i jedan razarač. No, ubrzo će stići japanski energičniji odgovor.

24.07.2005. u 20:36 • 3 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< srpanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...



Flag Counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja


Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!