Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 04.06.2005.

Napoleonovi ratovi

Bitka kod Borodina

Položaje koje je Kutuzov izabrao za bitku s Napoleonom, vojnički gledano, zatvarali su oba puta koji su od Smolenska vodili prema 'vječnoj' Moskvi. S fronta ti su položaji bili prirodno zaštićeni tokom rijeke Koloča i dubokom jarugom Semjonskog potoka. Najslabiji i najosjetljiviji dio te bojišnice područje je od sela Semjonovskoje do sela Utice gdje je priroda zemljišta omogućavala i obilazak ruskog lijevog krila. Ruske postrojbe u zaštitnici hrabro su se suprotstavile i tim svojim doista požrtvovanim otporom dale su više nego dragocjeno vrijeme koje pak je Kutuzov znalački rabio za organizaciju i slaganje ruskih postrojbi u obrani. Tijekom 5. studenog Napoleonove postrojbe svladale su snažan i žilav otpor ruskih postrojbi u zaštitnici kod sela Ševardino, te je tijekom 6. studenog Napoleon izdao zapovijed za opći napad. Ruska armija pod zapovjedništvom Kutuzova brojila je 110 000 vojnika i 640 topova, a složaj koji je zauzela bio je slijedeći: desno krilo i središte zaposjela je ruska 1. armija (58 700 vojnika) pod zapovjedništvom generala Barklaja de Tolija, lijevo krilo drži ruska 2. armija (34 100 vojnika) pod zapovjedništvom generala Bagrationa. Pričuva je pretežito postavljena iza desnog krila i središta bojnog složaja ruske vojske. Najjači i ključni položaj ruske vojske ima 1. armija koja je zauzela svoje položaje iza rijeke Koloče koja je time postala izuzetno jaka zaprijeka koja je branjena snažnom armijom. (Athumanunh ne bi baš volio tuda napadati, a priječi rijeku koju brani protivnik jedna je od najtežih bojnih radnji). Napoleon je znalački zamijetio da je u tom složaju ruske vojske najslabija točka lijevo krilo i da je ono pogodno da se nad njim izvrši obuhvat. No, kasnije se ipak ponesen uvjerenjem u svoju nepobjedivost, odlučio za frontalni napad s glavnim naporom na selo Semjonovskoje, te na položaj ruske topničke bitnice kojom zapovijeda Rajevski, a pomoćni je napor usmjerio na selo Uticu i Borodino. Napoleonova vojska broji 130 000 vojnika i 587 topova, a zauzela je slijedeći složaj za napad: na desnom krilu nastupa 5. korpus, u središtu je 1. i 3. korpus, te Mirino konjaništvo (snage tri korpusa) u prvoj crti, dok su u drugoj crti središta postrojbe 8. korpusa, na lijevom krilu nastupa armija Boarnea usmjerena prema Borodinu i dijelom postrojbi prema bitnici Rajevskog. Pričuvu Napoleonove vojske čini garda podijeljena na staru (veterani) i novu (novaci) gardu. Sve Napoleonove postrojbe krenule su u napad 7. studenog u 0530 sati nakon kraće topničke priprave. Otpočeo je napad na Borodino i ono je ubrzo bilo u rukama napoleonovih vojnika, a zatim su se razvile teške bitke i borbe za Bagrationove redute (Athumanunh će Vam nacrtati i opisati redut kasnije kada bude pisao o razvoju fortifikacije kroz povijest, no da bi razumjeli to je unutarnja utvrda u sklopu zamka koja je uređena za djelovanje vatrenim oružjem po protivniku na sve strane, a iz reduta posada zamka pruža svoj posljednji otpor protivniku, a posljednji otpor je zapravo trenutak kada obrana postaje očajnička i svi koji sudjeluju u njoj htjeli ne htjeli postaju heroji). No, vratimo se Bagrationovim redutima, dakle u početku napoleonov 1. korpus snažno napada na ove utvrde uz snažnu potporu 100 – tinjak topova, ali ruske dvije divizije koje brane redute nikako nisu popuštale. Oko 0800 Napoleon na te redute šalje 3. korpus i Mirino konjaništvo koje sa sobom dovlače još topništva. No, ovo kao da je malo osramotilo vojnike 1. korpusa, pa su oni ipak uz strašne i krvave gubitke zauzeli ruske Bagrationove redute i prije dolaska pojačanja, ali je general Bagration već oko 0900 zapovjedio protunapad i povratio izgubljene redute.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!