26
petak
kolovoz
2016
Voskov moljac
Jedan od "najnezgodnijih" posjetitelja pčelinjaka i prostorija u kojima se čuva saće i satna osnova je voskov moljac. Preventivne mjere kojima možemo sprječiti pojavu ovog štetnika su i dio svake dobre pčelarske prakse - održavanje čistoće (higijene) unutar košnice i u prostorijama pčelinjaka, nastojati održavati jake pčelinje zajednice.
Po sistematskoj klasifikaciji, ovog štetnika ubrajamo u red Leptira ili Lepidoptera. To su noćni leptiri sivkasto bijele boje.
Razlikuju se dvije vrste: veliki voskov moljac (Galleria mellonella ) i mali voskov moljac (Achroea grisella).
Međusobno se razlikuju po veličini i boji, dok im je životni ciklus vrlo sličan. Veličina velikog moljca kreće se od 13 - 19 mm. Tijelo im je sivo smeđkaste boje, na krilima se mogu uočiti sitne pjege. Dužina malog voskovog moljca kreće se od 10 do 13 mm, dok je tijelo sive boje. U obje vrste, ženke su veće od mužjaka i svjetlije su boje.
Životni ciklus u voskovog moljca uključuje 4 stadija (jaje, ličinka, kukuljica i odrasli stadiji). Razvoj svakog stadija životnog ciklusa značajno ovisi o okolišnim čimbenicima, prvenstveno o temperaturi. Optimalna temperatura za brzi razvoj i reprodukciju kreće se između 28 i 30 C.
Kada ženka voskovog moljca dospije u košnicu, nakon parenja polaže veliki broj jaja na mjestima koja su nedostupna pčelama poput pukotina ili nekih skrivenih mjesta u košnici. Nakon otprilike 5 dana (broj dana ovisi o temperaturi) iz jajašaca se izlegnu ličinke ili larve koje odmah odlaze na saće kako bi se njime hranile, osim saća (voska) ličinke se hrane i medom i peludi čime uništavaju i leglo pčela. Vrlo brzo nakon što dospiju na saće izgrađuju "hodnike" kroz saće koja oblažu sa svilenom "paučinom".
Ličinke u svega nekoliko dana, okvir saća mogu doslovno pretvoriti u paučinu i izmet larvi. Nakon što unište saće, larve prelaze i na drvene dijelove košnica (okvire) kojima isto tako mogu načiniti velike štete. Što se tiče pčelinjeg legla, ličinke moljca progrizajući voštane kape na stanicama u kojima se nalaze kukuljice (3.stadiji životnog ciklusa pčele) mogu uzrokovati tkz. ćelavo leglo. U takvom leglu stanice su otvorene (djelomično progrižene od strane ličinki moljca), a ostatak kape pčele uklone i time kukuljice pčela ostanu izložene bez zaštite što uzrokuje deformaciju krila i nogu budućih odraslih stadija pčela.
U kratkom i poučnom videu možete vidjeti malog voskovog moljca u košnici:
Izvor: You Tube; Ivan Brndusic
Stadij larve voskovog moljca traje otprilike između 20 - 30 dana (u toplijim uvjetima), dok u hladnijim uvjetima znatno dulje (nekoliko mjeseci). Nakon što larva završi svoj razvoj, pronalazi mjesto, a to je najčešće drveni dio okvira i učahuri se tj. prelazi u 3. stadiji - kukuljicu. Stadij kukuljice je zapravo transformacija larve u odrasli stadiji moljca. Ovaj stadiji isto tako može trajati različito, od 3 do 8 dana u toplijim uvjetima, a u hladnijim i duplo dulje. Kompletan životni ciklus i pojedine faze različito traju i ovise o temperaturi kao što je već navedeno.
Ženka odraslog moljca živi u prosjeku 12 dana, dok mužjak 21 dan. Voskov moljac je aktivan od ožujka do listopada.
Jake pčelinje zajednice, odnosno zajednice koje imaju dobru maticu, veliku brojnost pčela i dobru organizaciju vrlo lako se nose ili brane od voskovog moljca. U takvim jakim zajednicama voskov moljac ne može opstati, ali slabe pčelinje zajednice koje su oboljele i ostale bez matice ili imaju vrlo slabu maticu, voskov moljac vrlo često napada.
Osim što voskov moljac radi velike štete unutar košnice isto tako uzrokuje štete u prostorijama u kojima se čuva rezervno saće i voština koja je ostala nakon pretapanja saća. Voština i saće koje ostavimo dulje vrijeme, a da ga nismo prethodno pretopili, ubrzo vrlo lako može postati izvorom legla za voskovog moljca.
Fotogalerija: Uništeno saće na LR okviru od strane voskovog moljca.Izvor: Apikultura.
Staro saće i voštane poklopce nakon vrcanja trebalo bi u što kraćem roku pretopiti. Saće koje se čuva u toplijem dijelu godine treba adekvatno zaštititi kemijskim sredstvima koji su prikladni za tu svrhu, tj. sredstva koja ne ostavljaju tragove u vosku i medu; mravlja kiselina koja se koristi u borbi protiv varoe isto tako se koristi i u borbi protiv voskovog moljca, zatim octena kiselina itd...
Osim toga, s obzirom da je u svim razvojnim stadijima moljca presudna viša temperatura (iznad 20 C), mogu se koristiti i niske temperature ili metode dubokog zamrzavanja (npr. držanje saća do - 7 C kroz 4 - 5 sati ili na nižim temp. od - 7, ali kraće vrijeme). Temperatura prostora u kojem držite rezervno saće bi trebalo biti između 10 i 15 C.
komentiraj (0) * ispiši * #
