ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Emocionalni izjelica

Kod emocionalnih izjelica, nerazjašnjene ili neadresirane emocije kompenziraju se hranom ili nekom specifiènom namirnicom.
Istraživanje uèestalosti pojave emocionalnih izjelica u Finskoj pokazalo je prevagu ženskog spola nad muškim.
Kada jede izvan obroka, kada jede ne zato što je stvarno gladan nego da pokrije frustracije kao što su strah, tjeskoba, briga, stres, ljubomora, kada ustaje noæu i odlazi do hladnjaka da bi jeo - èovjek se pretvara u ovisnika o hrani ili, jednostavnije, postaje - emocionalni izjelica. Premda nije vezan uz spol, ovaj sindrom pretežito je karakteristièan za žene. Jedna je od podvarijanti emocionalnog izjelice i pretjerana ljubav prema èokoladi. No, to mogu biti i druge namirnice, kao primjerice sladoled, kruh ili èak kikiriki. Ako emocije ostanu nerazjašnjene ili neadresirane, glad za hranom ili nekom specifiènom namirnicom bit æe konstantna.

Uzroci emocionalnog prejedanja

Pokušajmo sada sortirati primarne uzroke zašto emocionalni izjelica pretjeruje s hranom:

1. Strah
(nesigurnost, opæi strahovi od ljudi, strah od seksa, strah od trudnoæe, strah od ispita, briga, anksioznost, strah od braka itd.)
Zašto se jede u avionu - zbog jakog straha od leta!

2. Ljutnja
(ljutnja na braènog partnera, ljutnja zbog nepravde, ljutnja zbog prevare na poslu..) Kad god ste ljuti na sebe ili nekog drugog ili na neku situaciju, prihvatit æete radije hranu nego suèeljavanje s izvorom ljutnje koju treba riješiti.
Jedem kad se naljutim!

3. Napetost
(stres zbog nagle promjene, frustracija zbog neispunjenih obveza, razoèaranje u poslovnog partnera, ljubomora na braènog partnera, gubitak posla, likvidacija tvrtke itd.) Beznadnost, bezizlaznost situacije zbog uvjerenja da se ništa ne može promijeniti.

4. Sram
(samooptuživanje zbog fizièkog izgleda, zbog pogrešaka na poslu, zbog nedoliènog ponašanja, zbog ljubomornih scena itd.) Najveæi broj debelih osoba stidi se svoje prekomjerne težine, a utjehu nalazi u hrani.

Svjesni ste da jedete izvan obroka, gurate u sebe kalorije kada uopæe niste gladni, svjesni ste da to ne valja i da æe biti posljedica, ali ipak to radite. Niste nikad pokušali precizno i pošteno (prema sebi) utvrditi zašto to radite i kada. Ako se upustite u retrogradnu analizu, morate doæi do onog trenutka kada ste krenuli prema hladnjaku. Što ste tada pomislili? Kome se svetite i zašto? Hoæe li vaša debljina pomoæi nekome (vama) ili je to samo skakanje iz problema u problem?
To se otprilike odigrava u mnogim glavama, a kompenzacija za takve frustracije je hrana. Kad se stvori zaèarani krug, sve ide samo od sebe, a èovjek mehanièki obavlja radnje kao robot. Tako nastaje emocionalni izjelica!
Tiho, neprimjetno, i to može trajati godinama.

Kako se riješiti problema?

Otkrijte u sebi razloge pretjerivanja i onda prekinite zatvoreni krug. Okrenite glavu od hrane i hladnjaka, od stola i tanjura, i bavite se drugim stvarima i znajte: hrana nije centar svijeta! Otkrijte što vas je tako pritisnulo te ste se svetili sami na sebi stalnim posezanjima u hladnjak. Je li to išèekivanje, nestrpljenje, usamljenost ili dosada? Pronaðite nešto što vas potpuno okupira, promijenite mjesto boravka makar na kratko, upoznajte druge ljude!

Kako prepoznati emocionalnog izjelicu?

On se s vrata baca na hranu, pa ako nakon posla objed nije na stolu, on otvara hladnjak i jede prvo što mu padne šaka. Emocionalni izjelica dobije napad gladi u nelogièno vrijeme (izmeðu obroka) ili na nelogiènom mjestu. On èak jede u telefonskoj govornici držeæi slušalicu na uhu! Emocionalni izjelica uvijek je gladan i uvijek može jesti, a njegov izgled uopæe ga ne zanima. Ako mu date neki dobar èlanak ili dobru knjigu, glatko æe odbiti jer prepoznaje pokušaj da ga promijenite! Svaka briga i pokušaj pokazivanja brige slome se kao valovi na hridi! Samo krajnje svjesni ljudi visoke razine samokontrole mogu spoznati ozbiljnost svoga problema pa prema tome poduzeti i odgovarajuæe korake.

Što govore rezultati istraživanja?

Istraživanje uèestalosti pojave emocionalnih izjelica u Finskoj pokazalo je prevagu ženskog spola nad muškim, a utvrðeno je da postoji veza izmeðu višeg indeksa tjelesne mase i emocionalnih poremeæaja u prehrani osobito u
periodu od 14. do 31. godine.
Jedna je od podvarijanti emocionalnog izjelice i pretjerana ljubav prema èokoladi ali i drugim namirnicama; sladoledu, kruhu ili èak kikirikiju.
Autor knjige "Fattitudes; Beat Self-Defeat and Win your War with Weight" psiholog dr. Jeffrey Wilbert kaže: "Otvaranje prema sebi samom i pošteno otkrivanje psiholoških problema najvažnije je kod saniranja problema emocionalnog izjelice. Ako to ne možete sami, potražite pomoæ struènjaka." On iz prakse iznosi najèešæi problem kada pacijent kaže kako "više nema kontrolu" ili "gubi kontrolu". Tada treba energièno intervenirati i prekinuti zatvoreni krug koji vodi u hladnjak. Mi smo skloni kritizirati one slabe volje, ali oni jednostavno postoje i ne mogu sami sa sobom iziæi na kraj.

Napetost ili nedostatak hranljivih sastojaka raðaju žudnju

Ima mnogo znakova koji ukazuju da napetost raða žudnju za mastima pa se ne bez razloga u takvim sluèajevima èesto konzumira cijela èokolada, koja sadrži preko 50% masnoæe. Kod stresnih situacija obièno se uzimaju jako slatke stvari. Osoba koja obavlja stresan posao i oèito takav posao ne može podnijeti, poseže za èipsom i konzumira ga u enormnim kolièinama. Strastveni ljubitelji sporta za vrijeme košarkaških prijenosa ili neke druge discipline, u panici (strahu) da njihov tim ne izgubi, mogu konzumirati punu zdjelu kukuruznih kokica. Naravno, pri tome im ne pada na pamet mjeriti kalorijsku vrijednost koju su unijeli u tijelo. Pred neki važan sastanak ili spoj s osobom suprotnog spola, mnogi potežu èašicu konjaka ili viskija kako bi se opustili. Mehanizam je uvijek isti – potiskivanje jakih emocija (straha). Imam jednu dobru prijateljicu koja odjednom može pojesti pola toplog kruha ili poveliku kolièinu peciva. Ona ne može objasniti zašto to radi, ali je vidljivo da joj to treba. Prof. dr. Sarah Lebowitz s Rockefeller University kaže da je napetost toliko moæna da izaziva porast hormona kortizola u krvi i neurotransmitera koji izazivaju apetit. Meðu njima se istièe "neuropeptid Y" koji otvara i zatvara potrebu za ugljikohidratima. No, postoji i drugi vid žudnje za hranom, a to je onaj fizièki. Naprosto, može nam nedostajati neki od vitamina, minerala ili kvalitetni protein.

Izvor: coolinarka.com