Emocionalni izjelica
Kod emocionalnih izjelica, nerazjašnjene ili neadresirane emocije kompenziraju se hranom ili nekom specifičnom namirnicom.
Istraživanje učestalosti pojave emocionalnih izjelica u Finskoj pokazalo je prevagu ženskog spola nad muškim.
Kada jede izvan obroka, kada jede ne zato što je stvarno gladan nego da pokrije frustracije kao što su strah, tjeskoba, briga, stres, ljubomora, kada ustaje noću i odlazi do hladnjaka da bi jeo - čovjek se pretvara u ovisnika o hrani ili, jednostavnije, postaje - emocionalni izjelica. Premda nije vezan uz spol, ovaj sindrom pretežito je karakterističan za žene. Jedna je od podvarijanti emocionalnog izjelice i pretjerana ljubav prema čokoladi. No, to mogu biti i druge namirnice, kao primjerice sladoled, kruh ili čak kikiriki. Ako emocije ostanu nerazjašnjene ili neadresirane, glad za hranom ili nekom specifičnom namirnicom bit će konstantna.
Uzroci emocionalnog prejedanja
Pokušajmo sada sortirati primarne uzroke zašto emocionalni izjelica pretjeruje s hranom:
1. Strah
(nesigurnost, opći strahovi od ljudi, strah od seksa, strah od trudnoće, strah od ispita, briga, anksioznost, strah od braka itd.)
Zašto se jede u avionu - zbog jakog straha od leta!
2. Ljutnja
(ljutnja na bračnog partnera, ljutnja zbog nepravde, ljutnja zbog prevare na poslu..) Kad god ste ljuti na sebe ili nekog drugog ili na neku situaciju, prihvatit ćete radije hranu nego sučeljavanje s izvorom ljutnje koju treba riješiti.
Jedem kad se naljutim!
3. Napetost
(stres zbog nagle promjene, frustracija zbog neispunjenih obveza, razočaranje u poslovnog partnera, ljubomora na bračnog partnera, gubitak posla, likvidacija tvrtke itd.) Beznadnost, bezizlaznost situacije zbog uvjerenja da se ništa ne može promijeniti.
4. Sram
(samooptuživanje zbog fizičkog izgleda, zbog pogrešaka na poslu, zbog nedoličnog ponašanja, zbog ljubomornih scena itd.) Najveći broj debelih osoba stidi se svoje prekomjerne težine, a utjehu nalazi u hrani.
Svjesni ste da jedete izvan obroka, gurate u sebe kalorije kada uopće niste gladni, svjesni ste da to ne valja i da će biti posljedica, ali ipak to radite. Niste nikad pokušali precizno i pošteno (prema sebi) utvrditi zašto to radite i kada. Ako se upustite u retrogradnu analizu, morate doći do onog trenutka kada ste krenuli prema hladnjaku. Što ste tada pomislili? Kome se svetite i zašto? Hoće li vaša debljina pomoći nekome (vama) ili je to samo skakanje iz problema u problem?
To se otprilike odigrava u mnogim glavama, a kompenzacija za takve frustracije je hrana. Kad se stvori začarani krug, sve ide samo od sebe, a čovjek mehanički obavlja radnje kao robot. Tako nastaje emocionalni izjelica!
Tiho, neprimjetno, i to može trajati godinama.
Kako se riješiti problema?
Otkrijte u sebi razloge pretjerivanja i onda prekinite zatvoreni krug. Okrenite glavu od hrane i hladnjaka, od stola i tanjura, i bavite se drugim stvarima i znajte: hrana nije centar svijeta! Otkrijte što vas je tako pritisnulo te ste se svetili sami na sebi stalnim posezanjima u hladnjak. Je li to iščekivanje, nestrpljenje, usamljenost ili dosada? Pronađite nešto što vas potpuno okupira, promijenite mjesto boravka makar na kratko, upoznajte druge ljude!
Kako prepoznati emocionalnog izjelicu?
On se s vrata baca na hranu, pa ako nakon posla objed nije na stolu, on otvara hladnjak i jede prvo što mu padne šaka. Emocionalni izjelica dobije napad gladi u nelogično vrijeme (između obroka) ili na nelogičnom mjestu. On čak jede u telefonskoj govornici držeći slušalicu na uhu! Emocionalni izjelica uvijek je gladan i uvijek može jesti, a njegov izgled uopće ga ne zanima. Ako mu date neki dobar članak ili dobru knjigu, glatko će odbiti jer prepoznaje pokušaj da ga promijenite! Svaka briga i pokušaj pokazivanja brige slome se kao valovi na hridi! Samo krajnje svjesni ljudi visoke razine samokontrole mogu spoznati ozbiljnost svoga problema pa prema tome poduzeti i odgovarajuće korake.
Što govore rezultati istraživanja?
Istraživanje učestalosti pojave emocionalnih izjelica u Finskoj pokazalo je prevagu ženskog spola nad muškim, a utvrđeno je da postoji veza između višeg indeksa tjelesne mase i emocionalnih poremećaja u prehrani osobito u
periodu od 14. do 31. godine.
Jedna je od podvarijanti emocionalnog izjelice i pretjerana ljubav prema čokoladi ali i drugim namirnicama; sladoledu, kruhu ili čak kikirikiju.
Autor knjige "Fattitudes; Beat Self-Defeat and Win your War with Weight" psiholog dr. Jeffrey Wilbert kaže: "Otvaranje prema sebi samom i pošteno otkrivanje psiholoških problema najvažnije je kod saniranja problema emocionalnog izjelice. Ako to ne možete sami, potražite pomoć stručnjaka." On iz prakse iznosi najčešći problem kada pacijent kaže kako "više nema kontrolu" ili "gubi kontrolu". Tada treba energično intervenirati i prekinuti zatvoreni krug koji vodi u hladnjak. Mi smo skloni kritizirati one slabe volje, ali oni jednostavno postoje i ne mogu sami sa sobom izići na kraj.
Napetost ili nedostatak hranljivih sastojaka rađaju žudnju
Ima mnogo znakova koji ukazuju da napetost rađa žudnju za mastima pa se ne bez razloga u takvim slučajevima često konzumira cijela čokolada, koja sadrži preko 50% masnoće. Kod stresnih situacija obično se uzimaju jako slatke stvari. Osoba koja obavlja stresan posao i očito takav posao ne može podnijeti, poseže za čipsom i konzumira ga u enormnim količinama. Strastveni ljubitelji sporta za vrijeme košarkaških prijenosa ili neke druge discipline, u panici (strahu) da njihov tim ne izgubi, mogu konzumirati punu zdjelu kukuruznih kokica. Naravno, pri tome im ne pada na pamet mjeriti kalorijsku vrijednost koju su unijeli u tijelo. Pred neki važan sastanak ili spoj s osobom suprotnog spola, mnogi potežu čašicu konjaka ili viskija kako bi se opustili. Mehanizam je uvijek isti – potiskivanje jakih emocija (straha). Imam jednu dobru prijateljicu koja odjednom može pojesti pola toplog kruha ili poveliku količinu peciva. Ona ne može objasniti zašto to radi, ali je vidljivo da joj to treba. Prof. dr. Sarah Lebowitz s Rockefeller University kaže da je napetost toliko moćna da izaziva porast hormona kortizola u krvi i neurotransmitera koji izazivaju apetit. Među njima se ističe "neuropeptid Y" koji otvara i zatvara potrebu za ugljikohidratima. No, postoji i drugi vid žudnje za hranom, a to je onaj fizički. Naprosto, može nam nedostajati neki od vitamina, minerala ili kvalitetni protein.
Izvor: coolinarka.com
Post je objavljen 07.03.2011. u 13:10 sati.