ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 21.02.2011.

Strah - na� neprijatelj

Zapadna medicina se odnedavno po�ela baviti podru�jem nazvanom psihoneuroimunologija (psyhoneuroimmunology, pni), koje prati uzajamni utjecaj psihe i tijela. Rije� je novom podru�ju prou�avanja, koje mo�e djelovati zbunjuju�e za prozapadno orijentiranu osobu 21. stolje�a.
Naime, odrasli smo u vjerovanju da na� organizam funkcionira poput stroja. Dakle, ponekad nastane �kvar� te mu je potreban �popravak�.
Doktori �irih shva�anja sla�u se u stavu kako ima slu�ajeva koji se ne uklapaju u takvu tezu. Novo podru�je, PNI, dokazalo je tezu da na�e emocije imaju vitalnu ulogu u na�em fizi�kom zdravstvenom stanju. Takav stav nije iznenadio refleksologe, kao uostalom ni druge komplementarne terapeute, kojima je uvijek bio jasan.

TIJELO I EMOCIJE

Ispitivanja sve vi�e potvr�uju me�usobnu povezanost tijela i emotivnog stanja. Bolan gubitak (npr. smrt bliske osobe) mo�e dovesti do nastanka raka. Rizik od raka dojke kod �ena je duplo ve�i tijekom prve godine nakon razvoda braka. Osje�aj frustracije utje�e na rad crijeva. Depresija i osje�aj bijesa pove�avaju rizik od oboljenja srca.

Isto tako, ispitivanja su pokazala da smijeh ja�a imunolo�ki sustav. Statistika govori da religiozni ljudi �ive du�e. Kada ipak nastupi te�e oboljenje, sretan brak je najbolji put ka oporavku. Oboljeli ljudi okru�eni bliskim prijateljima i obitelji uspje�nije se i br�e oporave, ne samo zahvaljuju�i odgovaraju�oj njezi. Oni se bolje oporave nego drugi bolesnici koji su imali njegu profesionalnog osoblja.

UTJECAJ EMOCIJA

Sli�an stav zastupa i kineska tradicionalna medicina, koja polazi od stava da je svaka emocija povezana s jednim organom na�eg tijela.
Emocija mo�e, dakle, utjecati na rad odre�enog organa i njegovog meridijana.
Strah, na primjer, utje�e na rad bubrega. Strah mo�e imati razne oblike, od neugodnog osje�aja boja�ljivosti, do osje�aja uznemirenosti i anksioznosti uslijed gubitka samopouzdanja. Simptomi straha su lupanje srca, suha usta, a kod djece mokrenje u krevetu. U kineskoj medicini navedeni simptomi se promatraju kao posljedica oslabljene energije bubrega, te se ovakvi poreme�aji tretiraju radom na meridijanu bubrega, umjesto lije�enjem kemijskim preparatima.
Duboki osje�aj �alosti ve�e se za plu�a, a preko njih za srce. Osje�aj brige i zabrinutosti tako�er smanjuje energiju plu�a izazivaju�i osje�aj anksioznosti i ote�anog disanja.
Premor optere�uje slezenu, umanjuju�i njenu sposobnost odr�avanja sustava za probavu u optimalnom stanju.
Ljutnja mo�e dovesti do vi�ka energije u jetri, a posljedica su glavobolja i vrtoglavice.

Ugodne emocije, npr. osje�aj zadovoljstva i sre�e, dobre su za tijelo i psihu, ali istovremeno, ukoliko su suvi�e intenzivne, mogu djelovati previ�e stimulativno na srce izazivaju�i nesanicu i uznemirenost. Dakle, zlatno pravilo isto�ne medicine glasi � umjerenost u svemu.

Izvor: alternativa.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 14:12 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

nedjelja, 13.02.2011.

�ene i psihoterapija

Psiholo�ko zdravlje kao proces

Bavljenje psihoterapijom humanisti�kog usmjerenja nije za mene samo na�in osiguravanja egzistencije nego to podrazumijeva i moj svjetonazor, na�in �ivota, kontakt s ljudima, na�in refleksije vlastitog do�ivljavanja i pona�anja. Psihoterapija nije samo na�in promjene ne�eg lo�eg i "bolesnog" u ne�to bolje, nego i put razvitka, tj. pomo� u osvje�tavanju i kori�tenju vlastitih kapaciteta, upoznavanju sebe i svih svojih potencijala.

Psihoterapija je velika tema i doti�e svakog �ovjeka i to u svoj njegovoj specifi�nosti individualne egzistencije - bez obzira na to radi li se o �eni, mu�karcu, djetetu, adolescentu, onkolo�kom pacijentu, �rtvi silovanja, neuspje�nom studentu, alkoholi�aru ili bilo kome drugome. Naravno da postoje specifi�nosti pristupa, npr. razli�it je pristup i tehnike u psihoterapiji djece i mlade�i, od ciljane terapije traumatiziranih ljudi - druga�ija su te�i�ta rada s "obi�nim" neuroti�arima u usporedbi s npr. �rtvama incesta, samoubojicama, ili ovisnicima. Sve su to poznate stvari, tu se "psihoterapijska klijentela" dijeli prema specifi�nostima problematike s kojom dolazi.

Podjela na "�ene i mu�karce u psihoterapiji" zna�i tako�er podjelu prema specifi�nosti problematike - a to implicira da je "biti �ena" ili "biti mu�karac" ve� samo po sebi stanje kojem je potrebna psihoterapijska pomo�. Tako postavljena teza ne zvu�i lijepo, iako za to ima dosta potvrde u literature, npr. opisi tipi�no �enskih karakteristika poklapaju se s psihosomatskim i depresivnim simptomima: pla�ljiva, te�i harmoni�nim odnosima u okolini, izbjegava agresiju i konflikte, prilagodljiva, boji se gubitka ljubavi - radi sve da zadr�i vezanost, nastoji svima ugoditi, pristaje na ograni�enu autonomiju - "radije bespomo�na i �enstvena" nego "poduzetna, prodorna i uspje�na, �to bi moglo zna�iti gubitak �enstvenosti, gubitak partnera i gubitak sigurnog mjesta i uloge u obitelji".

Na sli�an na�in bi se mogli opisati i problemi koji proizlaze iz dru�tvenog o�ekivanja od uloge mu�karca, npr. da bude spreman na agresiju ako treba za�titi slabije ili se boriti za svoj interes, da bude hrabar, samostalan, autonoman, pun inicijative itd. Ideal mu�karca se poklapa sa slikom "zdravog �ovjeka", dok �ena, ako �eli biti u okviru "ideala �enstvenosti" mora biti nu�no submisivnija, manje nezavisna, manje objektivna, manje sklona pustolovinama, emocionalnija, plahija i infantilnija od tzv. zdravog �ovjeka. Dakle, treba joj psihoterapija da rije�i dilemu kako biti �enstvena, a uz to i zdrava.

S druge strane, �ene su globalno osjetljivije na djelovanje razli�itih atmosfera i prije �e reagirati, ako u nekoj situaciji postoji neizgovoren problem. �ena �e te�e ignorirati ili potisnuti neugodnu situaciju nego mu�karac u istoj situaciji, i ona �e prije percipirati i izraziti (bilo verbalno ili pojavom nekog simptoma) �to je smeta negoli on. Primjer za to su te�ko izdr�ive bra�ne situacije: za razliku od mu�karaca, �ene uglavnom ne mogu potisnuti tu vrstu problema. One �e sve osje�ati, dugo patiti i izdr�avati te�ko podno�ljivu situaciju - podnosit �e npr. batine, poni�avanja, nezainteresiranost ili alkoholizam partnera zbog djece, odr�anja obitelji, straha od separacije (itd.), pa makar zbog svega postala, depresivna, razdra�ljiva, kroni�no neispavana, napeta, patila zbog glavobolja, bolova u �elucu, akni i drugih ko�nih problema itd. Ali kad jednom odlu�i, pokrenut �e razvod (statistike pokazuju da �ene pokre�u razvode 3-4 puta �e��e od mu�karaca). Razvodi ili raskidi s partnerima su �est povod za�to �ene dolaze na psihoterapiju, jer to je klasi�na situacija u kojoj je potrebna reorijentacija, tj. otkrivanje vlastitih potreba, prebacivanje �ari�ta pozornosti s globalne slike i o�ekivanja drugih od sebe na vlastita o�ekivanja i zalaganje za sebe. Ako mu�karac i do�e povodom razvoda (vrlo rijetko), inicijalni problem ne�e biti "kako se suo�iti sa situacijom raskida i otpo�eti novi �ivot, tj. kako se vratiti sebi", nego "kako da se promijenim i da je manje kontroliram, da budem manje agresivan i vratim je natrag" ili "kako da se ne dam vi�e toliko manipulirati i ostvarim svoje pravo na dijete", tj. mu�karac je u tipi�nom primjeru ve� usmjeren na sebe i potrebno je samo dopuniti lepezu pona�anja adekvatnijim strategijama.

Iz ovog primjera vidljiv je jo� jedan, �e��e �enski problem, u psihoterapiji: manjak samopouzdanja. Razvod mo�e dovesti u pitanje identitet �ene, njenu sposobnost da i bez partnera zadr�i status u dru�tvu, problem osude drugih i njezine ovisnosti o mi�ljenjima drugih, su�eljavanje s neuspjehom odr�avanja braka, budu�im problemima u odgoju djece bez oca itd. Drugim rije�ima, �ena �e misliti i vidjeti probleme na puno polja istovremeno, a tipi�an mu�karac �e ograni�iti problem na odre�eno pona�anje i ne�e dovoditi u pitanje svoju cjelokupnu egzistenciju. Ako se to i dogodi, ne�e se o tome razgovarati, nego �e (tipi�no) ili to poku�ati potisnuti (npr. alkoholom), poja�ati koncentraciju na sebe (npr. sportskim aktivnostima) ili rije�iti drasti�nim rezom, npr. poku�ati samoubojstvo.

Ovdje govorimo o tipi�nim slu�ajevima - to se odnosi na ve�e vjerojatnosti odre�enih pona�anja za odre�enu skupinu ljudi. "Tipi�an slu�aj" nam ne mo�e odgovoriti na pitanje kako �e se odre�eni pojedinac pona�ati u odre�enoj situaciji, jer nikad se ne zna unaprijed je li taj doti�ni �ovjek "tipi�an" ili "netipi�an".
Tako, ako ka�emo da su "tipi�ne teme" za �ene u psihoterapiji :
- samopouzdanje,
- sposobnost izra�avanja ljutnje/bijesa i upu�tanje u konflikte, kao na�in mobilizacije energije za sebe, svoje potrebe i interese,
- odnos prema vlastitom tijelu i seksualnosti.

to ne zna�i da je to nu�no i va�a tema ovog trenutka, iako ste �ena. Svaka od tih tema ima puno varijacija i komplikacija kad se promatra u �ivotnom kontekstu, sve �ivotne situacije su obi�no znatno kompliciranije od jednostavnih tipizacija.
Npr. jedna varijanta problema samopouzdanja je situacija u kojoj �ena odustaje od mogu�nosti da sama preuzme rje�avanje problema i potakne odre�ene promjene u svoju korist zato jer �eka da to za nju u�ini mu�karac - "da je vodi kroz �ivot", jer ga samo tako mo�e cijeniti i voljeti.
Druga varijanta je da ona ne vjeruje u vlastite sposobnosti za rje�avanje odre�ene situacije na za nju idealan na�in, i to o�ekuje od partnera, jer je "dru�tveniji, zabavniji, ili sposobniji zaraditi vi�e novaca". Time ona prebacuje svoju idealnu predod�bu o sebi na partnera i o�ekuje da je on za nju ostvari.
Manjak samopouzdanja zatvara put ideji da se osoba - �ena mo�e promijeniti u smjeru svoje idealne slike, ve� �e tra�iti da partner djeluje iz te idealne slike i rje�ava situaciju za nju. Naravno, detalji u kojima on nije idealan, postaju tema sukoba i predbacivanja, ali jo� je gora �injenica da se �ena tako odri�e svojih mogu�nosti samo zato jer nisu dovoljno idealne (nije dovoljno kreativna, prodorna, uspje�na, zabavna itd.) �to �e je dugoro�no �initi jo� nezadovoljnijom i manjak samopouzdanja �e potaknuti daljnji niz problema tipa zavisti i agresije prema uspje�nima, mazohizam i sl.

U �ivotu postoje uvijek nove varijate "tipi�nih" problema, a ako se tome pribroje i svakodnevni, uvijek novi, netipi�ni problemi �ena, rasprava �enskim temama u psihoteraopiji mogla bi se produ�iti u nedogled.
Psihoterapija mo�e pomo�i u rje�avanju raznih varijanti tipi�nih i netipi�nih problema. Va�no je napomenuti bar par slu�ajeva u kojima terapijska situacija na negativan na�in provocira "tipi�no �ensko pona�anje":

* U terapiji se govori o odnosima s ljudima, o emocijama, o obiteljskim relacijama, drugim rije�ima o temama koje su tradicionalno "tipi�no" �enske teme. U terapiji �ene imaju i vrijeme i prostor da se tim temama bave. Postoji opasnost da se terapijska situacija koristi kao time-out od �ivota u kojoj se mo�e sva�ta razgovarati, i korisno tro�iti vrijeme, ali bez obaveze da se ne�to od toga i provede u obi�nom �ivotu.
* Odnos terapeuta i klijenta u terapijskom odnosu nije ravnopravan i mo�e potaknuti kod �ene "tipi�no" pona�anje, tj. da se prilagodi o�ekivanjima mo�nijega i da umjesto vlastitih predod�bi o svom �ivotu, preuzme ne�ije tu�e norme i kriterije onoga �to je u �ivotu va�no, a �to nije.

Postoji niz �ivotnih situacija u kojima �ene imaju priliku reagirati u skladu sa sobom i preuzeti odgovornost za takvu reakciju makar ona bila i protiv o�ekivanog "�enstvenog" pona�anja. Mo�da �e to pona�anje "u skladu sa sobom" biti upravo �enstveno i protiv o�ekivanja "psiholo�ki zdrave reakcije" u tom trenutku.
"Psiholo�ko zdravlje" je bolje shvatiti kao proces nego kao neko odre�eno stanje. To je proces u kojem svaka �ena mo�e odrediti u svakom trenutku �to je za nju najbolje rje�enje. Va�no je samo da se pita o onome �to se doga�a s njom, da osvijesti procese u svom tijelu, svoje reakcije na okolinu, da ne znemari specifi�nosti svog do�ivljavanja i nijanse svojih emocija. U tom procesu poma�e psihoterapija.

Stalno nam se doga�aju stvari koje nas mogu izbaciti iz ravnote�e i ako se stalno bavimo onime �to nam se sada doga�a, onda smo stalno i u procesu uspostavljanja ravnote�e i zdravlja za svakog od nas pojedina�no i to u koli�ini i opsegu koji nam sada odgovara i trenuta�no je za nas mogu�.

Mo�da je ovakav "dinami�an" koncept zdravlja u vi�e u skladu s "tipi�no �enskom - cikli�kom prirodom", tj. manje je odre�en definicijom zdravlja, a vi�e svjesnim odnosom prema promjenjivim stanjima kroz koje prolazimo u svakodnevnom �ivotu.

Osim toga kadkad �ena zna �to bi trebalo u�initi pa da to bude "psihi�ki zdrava" reakcija, ali je potrebno snage da se ta odluka provede u djelo i da �ena za nju preuzme odgovornost, spremna i na posljedice. Psihoterapija i tu poma�e. Globalno, psihoterapija poma�e �eni da krene i ostane na putu na kojem ne�e izdati samu sebe.

Autor: mr.sc. Irena Bezi�
Napomena: autorica radi u zagreba�kom savjetovali�tu "Idemo dalje"

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 00:36 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

petak, 11.02.2011.

Ljutnja

puknucu Kako se nositi s ljutnjom?

Ljutnja je jedna od emocija s kojom smo gotovo svi imali burna iskustva. Kad izmakne kontroli, eskalira u bijes i izazove posljedice zbog kojih kasnije �alimo. Neki od nas iskusili su posljedice ljutnje od strane drugih: bili su napadnuti, osjetili njihovu agresivnost, ugro�avanje egzistencije, zdravlja, a nekad i �ivota. Zato je iznimno va�no nau�iti �to nas naj�e��e ljuti i kako ljutnju kontrolirati.

Kada netko ka�e da posjeduje dobru samokontrolu �esto se smatra da mora gu�iti vlastite emocije. Me�utim, dobra samokontrola ne zna�i da se ne smijemo naljutiti i ispoljiti ljutnju, ali jedino �to to ne�emo u�initi bilo s kim, zbog bilo �ega i bilo kako, ve� s pravom osobom, u pravom trenutku, zbog pravih razloga i u pravoj mjeri. Samokontrola je zapravo doziranje emocija, a najbolje ju je do�arao Aristotel: "Svatko se mo�e naljutiti � to je lako. Ali naljutiti se do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan na�in � to nije lako".

burninmad �to nas uglavnom ljuti?

Naj�e��e nas ljute situacije kada nam se �ini da se netko prema nama pona�a nepravedno (npr. smatramo da nam �ef zadaje vi�e posla nego drugim zaposlenicima, profesor nam zaklju�i ni�u ocjenu od one koju mislimo da zaslu�ujemo). Me�utim, naglasak je na tome �to se nama �ini, nepravde uop�e ne mora biti (npr. �ef smatra da smo sposobniji od drugih zaposlenika pa nam prepu�ta ve�i dio poslova, profesor u zaklju�nu ocjenu uzima u obzir i na�e zalaganje i pona�anje tijekom godine).

Dakle, kad stvari pogledate iz druge perspektive, ljutnju izazivamo sami na�om interpretacijom tih situacija.

* Ljutnju izazivamo sami � �ak i ako su doga�aji izuzetno lo�i, a ljudi neugodni � ljutnju izaziva na�a interpretacija doga�aja npr. ako neki kolega od vas tra�i neku uslugu/pomo� vi se mo�ete naljutiti jer je neuvi�avan, ali isto tako mo�ete pomisliti i kako vas cijeni. Dakle, kako �ete do�ivjeti neku situaciju na vama je.
* Ljutnja nam ne�e pomo�i da rije�imo neki problem (zbog kojeg se vjerojatno ljutimo) � bolje je razmisliti �to mo�emo u�initi sada da rije�imo problem ili da u budu�nosti ne do�emo u istu situaciju. To �e nam pomo�i da se osje�amo manje frustrirano i bespomo�no.
* Ako situacija nema rje�enja, najbolje je zaboraviti na ljutnju.
* Ako se izvi�emo na drugu osobu i kaznimo ju obi�no ne�emo posti�i ni�ta, barem ne na du�i rok
* Veliki dio ljutnje proistje�e iz na�eg poku�aja da za�titimo svoje samopo�tovanje u situaciji kada nas drugi ljudi kritiziraju, ne sla�u se s nama ili se ne pona�aju kako bismo mi htjeli. Ovakva ljutnja je uvijek neadekvatna jer nam samo vlastite iskrivljene misli mogu ugroziti samopo�tovanje
* �esto smo ljuti zbog neispunjenih o�ekivanja � no, pitanje je koliko su ona uop�e realna, stoga je dobro malo preispitati se.

Dakle imate se pravo ljutiti, niste ni manje vrijedni ni manje dobri, ali pitanje je imate li vi od toga koristi, i ljudi oko vas.

yes �to poduzeti kada smo ljuti?

* �ekajte! � nemojte reagirati odmah, saberite se i pri�ekajte dok se intenzivne emocije ne smire, a tada �ete �hladne glave� situaciju bolje sagledati
* Borite se s ljutnjom - ne dopustite samima sebi da se ljutite zbog svake gluposti i da reagirate i kad za to ne postoji pravi razlog
* Promijenite kut gledanja � poku�ajte situaciju koja vas je razljutila sagledati iz vi�e kutova, popri�ajte s nekim i dobro razmislite vrijedi li situacija va�e gor�ine i ljutnje.

thumbup �to poduzeti i kako reagirati kad je druga osoba ljuta?

* Pozovite se na dugotrajne dobre odnose i iska�ite razumijevanje - upitajte drugu osobu da je sve to vrijedno toga da zahladite i naru�ite odnose
* Ponudite raspravu o problemu i mogu�im rje�enjima � npr. �Ispri�aj mi to�no o �emu je rije�, pa �emo vidjeti �to se sve mo�e u�initi i tko �e �to u�initi�
* Prihvatite nezadovoljstvo druge osobe i pru�ite joj podr�ku � npr. �Vidim da se s razlogom ljuti�, ispri�aj mi detaljnije o �emu se radi, kako mogu pomo�i�

Izvor: sirius centar

LJUTNJA:
� NEZADOVOLJSTVO: nezadovoljstvo koje se prazni sna�nim rije�ima.
� GNJEV: razlju�enost, uzrujanost.
� KIVNOST: potisnuta ljutnja.
� MR�NJA: neprijateljska nesklonost.
� UVREDA: osje�ajna povrije�enost.
� GOROPADNOST: izgubiti kontrolu od bijesa.
� OGOR�ENJE: biti ispunjen stalnim bijesom.
� POVRIJE�ENOST: poljuljan ponos.
� NERASPOLO�ENJE: lo�e raspolo�enje.
� BIJES: nekontrolirana bujica sna�ne srd�be
� SRD�BA: jaka, strasna nevoljkost.