ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Zapadna medicina se odnedavno poèela baviti podruèjem nazvanom psihoneuroimunologija (psyhoneuroimmunology, pni), koje prati uzajamni utjecaj psihe i tijela. Rijeè je novom podruèju prouèavanja, koje može djelovati zbunjujuæe za prozapadno orijentiranu osobu 21. stoljeæa.
Naime, odrasli smo u vjerovanju da naš organizam funkcionira poput stroja. Dakle, ponekad nastane “kvar” te mu je potreban “popravak”.
Doktori širih shvaæanja slažu se u stavu kako ima sluèajeva koji se ne uklapaju u takvu tezu. Novo podruèje, PNI, dokazalo je tezu da naše emocije imaju vitalnu ulogu u našem fizièkom zdravstvenom stanju. Takav stav nije iznenadio refleksologe, kao uostalom ni druge komplementarne terapeute, kojima je uvijek bio jasan.

TIJELO I EMOCIJE

Ispitivanja sve više potvrðuju meðusobnu povezanost tijela i emotivnog stanja. Bolan gubitak (npr. smrt bliske osobe) može dovesti do nastanka raka. Rizik od raka dojke kod žena je duplo veæi tijekom prve godine nakon razvoda braka. Osjeæaj frustracije utjeèe na rad crijeva. Depresija i osjeæaj bijesa poveæavaju rizik od oboljenja srca.

Isto tako, ispitivanja su pokazala da smijeh jaèa imunološki sustav. Statistika govori da religiozni ljudi žive duže. Kada ipak nastupi teže oboljenje, sretan brak je najbolji put ka oporavku. Oboljeli ljudi okruženi bliskim prijateljima i obitelji uspješnije se i brže oporave, ne samo zahvaljujuæi odgovarajuæoj njezi. Oni se bolje oporave nego drugi bolesnici koji su imali njegu profesionalnog osoblja.

UTJECAJ EMOCIJA

Slièan stav zastupa i kineska tradicionalna medicina, koja polazi od stava da je svaka emocija povezana s jednim organom našeg tijela.
Emocija može, dakle, utjecati na rad odreðenog organa i njegovog meridijana.
Strah, na primjer, utjeèe na rad bubrega. Strah može imati razne oblike, od neugodnog osjeæaja bojažljivosti, do osjeæaja uznemirenosti i anksioznosti uslijed gubitka samopouzdanja. Simptomi straha su lupanje srca, suha usta, a kod djece mokrenje u krevetu. U kineskoj medicini navedeni simptomi se promatraju kao posljedica oslabljene energije bubrega, te se ovakvi poremeæaji tretiraju radom na meridijanu bubrega, umjesto lijeèenjem kemijskim preparatima.
Duboki osjeæaj žalosti veže se za pluæa, a preko njih za srce. Osjeæaj brige i zabrinutosti takoðer smanjuje energiju pluæa izazivajuæi osjeæaj anksioznosti i otežanog disanja.
Premor optereæuje slezenu, umanjujuæi njenu sposobnost održavanja sustava za probavu u optimalnom stanju.
Ljutnja može dovesti do viška energije u jetri, a posljedica su glavobolja i vrtoglavice.

Ugodne emocije, npr. osjeæaj zadovoljstva i sreæe, dobre su za tijelo i psihu, ali istovremeno, ukoliko su suviše intenzivne, mogu djelovati previše stimulativno na srce izazivajuæi nesanicu i uznemirenost. Dakle, zlatno pravilo istoène medicine glasi – umjerenost u svemu.

Izvor: alternativa.hr