ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

petak, 26.02.2010.

Pobijedite depresiju fizi�kom aktivno��u

Za pobolj�anje simptoma ozbiljne depresije redovna fizi�ka aktivnost djeluje gotovo jednako dobro kao i lijekovi.
U studiji koja je uklju�ivala 202 depresivne odrasle osobe ustanovljeno je da su oni koji su bili uklju�eni u grupnu terapiju u koju je uklju�eno i vje�banje imali jednako dobra pobolj�anja kao i oni koji su uzimali antidepresive.
Osobe uklju�ene u tre�u grupu, u kojoj su pojedina�no vje�bali kod ku�e, tako�er su imale pobolj�anje, no ne�to manje od drugih. Ali i ova je grupa pro�la bolje od onih koji su primali placebo � tabletu identi�nu antidepresivu. I dok su prija�nje studije pokazivale da vje�banje mo�e ubla�iti simptome depresije, novu studiju ve� kritiziraju jer je mogu�e da je pobolj�anje u grupi za grupnu terapiju posljedica terapije bez vje�banja. Lije�nici zbog toga ne�e propisati fizi�ku aktivnost umesto antidepresiva, ali pacijente koji imaju motivaciju za vje�banje trebalo bi podr�ati.

"Da je fizi�ka aktivnost neki novi lijek sumnjam da bi pro�la na ispitivanju za slu�beno pu�tanje na tr�i�te", rekao je autor studije dr. James A. Blumenthal sa Univerzitetskog medicinskog centra Duke u Durhamu, Sjeverna Karolina. "Ali," dodao je u izjavi za Reuters, "tu su definitivni dokazi da vje�banje mo�e biti dobra alternativa lijekovima". Fizi�ka aktivnost mo�e pomo�i i kod razvoja samopo�tovanja i pozitivnog razmi�ljanja jer pojedinac vidi napredak. Neki stru�njaci smatraju da je grupno ve�banje posebno korisno jer dodaje dru�tveni aspekt oporavku.

Izvor: stetoskop.info

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 12:06 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 17.02.2010.

Emocionalna inteligencija

Emocionalna inteligencija - preduvjet uspje�nog i sretnog �ivota

Jo� od davnina se zna kako visina kvocijenta inteligencije (IQ) pokazuje koliki kvocijent inteligencije netko posti�e na testovima inteligencije, a da sa uspjehom i istinskim zadovoljstvom u �ivotu isti taj IQ ba� i nema mnogo veze.

Zbog toga se u posljednjih nekoliko godina pojavila nova mjera: emocionalna inteligencija (EQ).

Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja osje�aja, njihova jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnost njihova kontroliranja i kori�tenja za izra�avanje misli.

Za osobe s visokim kvocijentom emotivne inteligencije je karakteristi�no da uspje�no prepoznaju vlastite i tu�e emocije, potrebe i �elje, te imaju razvijene vje�tine samokontrole i rada s drugima osobama.

Ovakvi pojedinci imaju gotovo uvijek vrlo uspje�ne prijateljske odnose, odnose s partnerom bilo da se radi o vezi ili o braku, a na poslovnom planu su uvijek prepoznati kao samouvjerene i �vrste, ali ujedno i fleksibilne osobe s kojima je jednostavno raditi.

Koncept EQ pojavio se 1990. godine kada su psiholozi John Mayer i Peter Salovey objavili tekst pod nazivom "Emocionalna inteligencija", a svoju svjetsku afirmaciju do�ivio je 1995. godine kada je Daniel Goleman objavio bestseler s istim naslovom.

Za razliku od IQ-a, okru�uje nas mno�tvo dokaza kako visoki EQ uglavnom jam�i uspjeh, bilo privatno ili poslovno. Emocionalno inteligentna osoba ne da se lako zbuniti, rijetko �ali za svojim odlukama ili postupcima, te se vrlo dobro nosi sa stresom.

Ona prihva�a izazove i ne slama se pod pritiskom, ima visoko samopouzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti. Mo�da ponajbolja bit emocionalne inteligencije jest sadr�ana u poznatoj Aristotelovoj izreci "Svatko se mo�e naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan na�in - to nije lako" (Aristotel, prema Goleman, 1997).

Op�enito, osobe koje "lako planu", koje imaju nizak prag tolerancije, te koje nemaju mogu�nost empatije s drugim osobama i sagledavanja �ire perspektive su u pravilu osobe s vrlo niskom razinom emocionalne inteligencije. Takvim osobama vlastite iste emocije doslovno vitlaju, upravljaju�i njihovim ishodima. One �esto upadaju u afekte, u�ine tolike nepromi�ljenosti, sabotiraju svoju uspje�nost, upropa�tavaju kontakte s drugim ljudima, a svoje mentalne kapacitete koriste za njegovanje i opravdavanje vlastite agresivnosti ili depresivnosti.

Vrlo va�na razlika od IQ-a koji je definiran ro�enjem, jest da se EQ mo�e razvijati i mo�e se raditi na njegovu pove�anju bez obzira na godine. No, za razliku od IQ-a, EQ je i te�e mjeriti. Ipak, znanstvenici su razvili nekoliko na�ina mjerenja, a najpoznatiji je razvio Reuven Bar-On, izraelski psiholog. On definira slijede�e kriterije:

1. Intrapersonalna skala - govori kako osoba vidi sebe i koliko je kompetentna identificirati razli�ite emocije u isto vrijeme. Ova kategorija tako�er mjeri samopouzdanje, samosvjesnost i neovisnost osobe.

2. Interpersonalna skala - odnosi se na odnos osobe s drugim osobama prema dvije najva�nije stvari:
� a) Empatija - sposobnost osobe da osjeti tu�e emocije
� b) Interpersonalni odnosi - oni mjere sposobnost osobe da kreira i zadr�i obostrano zadovoljavaju�e odnose s drugim ljudima, s velikom dozom intimnosti i iskrenosti. Tu se cijene osobine poput razumijevanja tu�ih problema i situacije, fleksibilnost i tolerancija.

3. Skala upravljanja stresom - pokazuje koliko je neka osoba dobra u toleriranju stresa i kontroliranju impulzivnih reakcija.

4. Skala raspolo�enja - emocionalno inteligentni ljudi su sretniji i optimisti�nijeg pogleda, jer se dobro nose s negativnim osje�ajima.

Jednostavno re�eno emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja osje�aja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i kori�tenja za izra�avanje misli. Samo po sebi je razumljivo koliku ulogu osje�aji imaju u no�enju sa svakodnevnim situacijama, komuniciranju s drugim osobama i najva�nije koliku oni ulogu imaju u dono�enju odluka.

TEST EMOCIONALNE INTELIGENCIJE � EQ

Iskreno odgovorite na sljede�ih 10 pitanja sa DA ili NE.

1 - Mo�ete li jasno izraziti svoje osje�aje u najjednostavnijoj re�enici � �Osje�am��?

2 - Mo�ete li prepoznati razli�ite osje�aje?

3 - Jeste li emotivno neovisni o drugima?

4 - Mo�ete li prepoznati zbog �ega se osje�ate tako kako se osje�ate?

5 - Mo�ete li uvijek kontrolirati svoje pona�anje?

6 - Jeste li sposobni zaboraviti pogre�ke i ostaviti iza sebe ono za �im �alite?

7 - Jeste li zadovoljni sa svojim postignu�ima?

8 - Iskori�tavate li svoje potencijale?

9 - Misle li drugi kako imate visoko mi�ljenje o sebi?

10 - Prihva�ate li sebe takvima kakvi jeste?

Emocionalno inteligentni ljudi �e odgovoriti s �DA� na 8 do 10 pitanja.
Kakav je Va� rezultat?

Izvor: cardionet.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 08:57 - Komentiraj/Vidi komentare (2) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

petak, 12.02.2010.

KAKO TIJELO REAGIRA: �ivot s napadajima panike

Hvala An�ici H. za link!

Ironi�no, ve�a si faca ako ima� agresivni ispad ili potegne� pi�tolj, nego ako ka�e� �bojim se�

ZAGREB - Bilo je to sredinom devedesetih, imala sam 24 godine, nesalomljivi entuzijazam i zaslu�enu diplomu pred nosom kad sam, nakon dosta vremena, posjetila svoju rodnu Glinu. �etala sam glavnom ulicom, grad je izgledao zastra�uju�e, postapokalipti�no. Dan je bio sun�an, toliko sun�an da zapravo i nije bio lijep jer je ono jako sunce savr�eno osvjetljavalo jezive ru�evine. Hodala sam polako, nijemo komuniciraju�i sa zbrisanim gradom. Mo�da sam bila nespremna za slike koje su me do�ekale, mo�e li �ovjek, uostalom, na takvo �to ikada biti spreman? Najednom �estoki pritisak u grudima. Skvr�ila sam se, po�ela plitko disati. Mi�i�i ruku i nogu su se uko�ili, pritisak u prsnom ko�u postajao je sve ve�i, sve �e��i ... Obuzela me panika, ovo je stanje predinfarkta, a mo�da i infarkta, ne znam ... bol je postajala nesno�ljiva, do�la je hitna ... Uslijedile su pretrage, od srca do �titnja�e, svekolike, silne, dugotrajne pretrage u kojima se �ovjek nau�iva straha za tri �ivota i u kojima mi nitko nikada nije rekao �to nije sr�ani udar, ti ima� problem s napadajem panike�.

�

38-godi�nja Sla�ana otvoreno pri�a o svom problemu za koji,
tvrdi, na�u javnost treba tek senzibilizirati

Prvi put svi pomisle da je sr�ani udar...

Evo, samo od jutros nazvalo me pet ljudi, puni su nedefiniranih strahova. �Bojim se izi�i iz stana, bojim se tramvaja, bojim se �ivota ...�, ljudi su o�ajni i ne znaju �to u�initi. Svaki dan mi dolaze na tu temu od �ega veliki broj njih pati od napadaja panike - ka�e psihijatrica Sandra Feren�i� �uk.

Napadaj panike, nastavlja, kompleksno je pitanje, naj�e��e

je to zapretena pro�lost ili egzistencijalna kriza u kojoj �ovjek projicira brigu za budu�nost. Cijela okolina je zabrinuta, ljudi su zatrovani negativnim mislima, a kod nekih, tuma�i psihijatrica, tijelo naprosto povjeruje u negativne misli i automatski aktivira mo�dano deblo koje mobilizira cijelo tijelo.

- Upale se svi alarmi �op�a opasnost�, �ovjek reagira kao da ga napada tigar u d�ungli, a tigra nigdje. Pritom se neki ljudi blokiraju, uzlupa im se srce, po�nu se znojiti, gr�iti, a drugi uklju�i mehanizme za bijeg. I jedni i drugi imaju istu �elju: samo da to prestane. Tijelo nema kuda, uvjerili ste ga da je sve koma i ono po�ne raditi protiv sebe. Napadaj panike toliko zna biti neugodan da ljudi misle da je u pitanju mo�dani ili sr�ani udar. Treba naglasiti, me�utim, da ne�e do�i ni do jednog ni do drugog - poja�njava psihijatrica Feren�i� �uk. Napadaj panike je, ka�e, napad aj straha, ljudi to zakompliciraju, a samo sebi trebaju priznati �bojim se�.

- Potpuno je prirodno da se ljudi boje, me�utim, ovo doba ljude tjera da stalno moraju biti �fit�. To je nemogu�e i neprirodno, tko je to stalno �fit�?! Naglasak je na vanjskome i materijalnome, unutarnji svijet kao da ne smije postojati i za posljedicu imamo napadaje panike jer se na�e unutarnje bi�e buni - ka�e Feren�i� �uk.

Prava terapija podrazumijeva, ka�e, kako nau�iti pozitivno misliti. Kad bi svako jutro �ovjek pro�itao ne�to nadahnjuju�e, ne�to lijepo �to pozitivno hrani mentalni sklop, ili poslu�ao umiruju�u glazbu, tijelo bi to prepoznalo. To se, me�u ostalim, u�i na terapiji, poja�njava psihijatrica.

- Na�alost, ekonomska mo� ljudi je slaba, od sto ljudi, na terapiji �e ih ostati dvadesetak.

Drugi razlog je i taj �to su ljudi nestrpljivi. Svi �elimo brza i laka rje�enja, pa �emo radije dati pramenove ili ugraditi umjetne nokte, nego pla�ati psihoterapiju. Ipak, sve vi�e ljudi tra�i pomo�, ali �ute o tome jer znaju da �e biti ozna�eni i odba�eni. Dijagnoza nacije je generalna anksioznost, sustav jede svoje ljude, pa ne �ude sve �e��i napadi panike i posttraumatske reakcije. To je strah koji se nagla�ava preko automatizma mozga. Rje�enje je prekid negativnih misli meditacijom, istovremeno se di�e povjerenje u �ivot. Od napada straha se ne umire, ali njime se ozbiljno treba pozabaviti jer u tolikom strahu �ivot se pretvara u puku patnju - zaklju�ila je Feren�i� �uk.

Hodo�a��e lije�nicima

Sla�ana Bukovac, 38-godi�nja novinarka i spisateljica, mirnim je glasom ispijaju�i �aj i povremeno doti�u�i okvir elegantnih nao�ala, opisala vlastito iskustvo s prvim, �estokim napadom panike. Njezina je pri�a trajala godinu i pol dana. Toliko je, naime, hodo�astila lije�nicima koji joj, kako ka�e, zapravo nisu otkrili ni�ta. Sre�om, ubrzo je upoznala jednog starijeg gospodina, psihoterapeuta, s kojim je na terapijama odradila svoju pri�u i profunkcionirala kroz nekih �est mjeseci.

- Da, otvoreno govorim o tome, jer mislim da je to dru�tvu poput na�ega itekako potrebno. Kod nas ljudi skrivaju probleme psihi�ke naravi iz dva razloga: prvo zato �to smo primitivna sredina u kojoj se bilo kakav psihi�ki problem izjedna�ava s ludo��u, tu dakle nema puno nijansi. Drugi razlog le�i u �injenici da u doba neoliberalnog kapitalizma svaka jedinka mora biti savr�ena. Ne smije� imati neki nedostatak. Evo, prijavite li se za posao blagajnika, i na pitanje �imate li kakvu manu� iskreno odgovorite �da, ja imam napadaje panike�, posao ne�ete dobiti. To je svima jasno. Svaka jedinka u neoliberalnom kapitalizmu mora biti savr�ena, �to je potpuno neprirodno. I zato svi skrivaju slabosti. Zato svi la�u - tuma�i Bukovac.

Najgore je kod frizera

Na psihoterapiji je, ka�e, pro�e�ljala teme koje su je morile i koje su joj uzrokovale pani�ne napade: u tom je trenutku studij knji�evnosti i povijesti umjetnosti privodila kraju, trebala je na�i posao, rodna Glina bila je u ru�evinama, ni Sarajevo kakvog se sje�a, a u kojem je prije rata �etiri godine i�la u �kolu, vi�e nije postojalo ...

- Nijedan mi toponim vi�e nije bio blizak, poznat ..., kao da gubim svoj svijet, tlo pod nogama. Napadaji panike su u�estali do te mjere da sam ih imala �etiri, pet dnevno. Organizam je bio istro�en, puno sam smr�avjela. Na zadnja �etiri ispita, primjerice, tata me pratio do fakulteta, nisam mogla sama. Psihoterapija mi je pomogla, ona pitanje pani�nog poreme�aja ne rje�ava do kraja, ali nau�i �ovjeka �ivjeti s tim. I danas su mi frizeri i avioni ostali kao neugodna mjesta. Do�ivljavam ih kao zatvorenu situaciju iz koje �ovjek ne mo�e pobje�i, �to je preduvjet za napad panike. Za�to frizeri? Pa kad vam smo�e kosu i napola vas o�i�aju, kud �ete takvi?! Mene ta, uvjetno re�eno, bezizlazna situacija u�asava, panika je logi�na popratna pojava. Ne pada mi na pamet dati pramenove, to zna�i satima sjediti kod frizera, mislim da bih umrla - smije se Bukovac.

Smeta joj, ka�e, �injenica da je u na�em dru�tvu bijes prihvatljiviji od straha, strah je, na �alost, prezira vrijedan.

- Ironi�no, ve�a si faca ako ima� agresivni ispad ili potegne� pi�tolj, nego ako ka�e� �bojim se�. To je neka konvencija kojoj se ne �elim i ne�u podrediti - uzahnula je spisateljica.

Pozna, ka�e, hrpu razli�itih ljudi koji pate od redovitih napada panike, od visoko pozicioniranog menad�era u jednoj uspje�oj kompaniji, voza�a vu�ne slu�be, do vojnika koji je odradio tri misije u Afganistanu.

Procjena okoline

- Kad je u vojnoj bazi sve je u redu, kad se vrati doma, u mirno okru�enje, zaredaju mu napadi panike. Zanimljivo je da se pani�ni napad ne doga�a zbog konkretne situacije u kojoj se �ovjek zate�e; ne, on je odgo�eni strah neke potisnute traume. Godinama procjenjujem ljude oko sebe, bezbroj ljudi patilo je ili pati od nekog oblika pani�nog poreme�aja. U vrijeme kad je bilo vi�e fizi�kih poslova, bilo je i vi�e psihi�kog zdravlja, �ini mi se. �to vi�e sjedimo, kao dru�tvo se lo�ije osje�amo - dr�i Bukovac. Kroz svoje knjige, ka�e, voli provla�iti psiholo�ke teme, pa tako i glavna junakinja u �Putnicima�, njezinoj poluautobiografiji, pati od pani�nog poreme�aja. Osim �to �e vi�e puta ponoviti da je iznimno va�no otvoreno govoriti o pitanju o kojem mnogi �ute i pate, Bukovac �e nekoliko puta naglasiti da je ovako ure�en zdravstveni sustav neizmjerno ljuti.

- Zbog �ega ljudi pla�aju ta silna zdravstvena, dopunska i ne znam koja osiguranja kad sam sustav u�estale napade panike gra�ana koji su, ovako ili onako, �ak o�utjeli rat, ne do�ivljava kao problem?!

Nau�ila je �ivjeti s tim

Ljudi ne mogu dobiti uputnice za terapiju, svi psihijatri glatko �e vas ispratiti rije�ima �za vas nemam vremena� i na�vrljati broj nekog privatnog biznisa kojeg rijetki sebi mogu priu�titi. Ponudit �e vam medikamente koji su, bez adekvatne terapije, neu�inkoviti. �ista usluga ionako mo�noj farmaceutskoj industriji - neumoljiva je Bukovac.

I danas povremeno dobije onaj neugodni napad panike kada adrenalin za�iba krvnim �ilama, a mi�i�i se zgr�e kao da �e� umrijeti, ali zbog njega, ka�e, vi�e ne prekida ono �to trenutno radi, niti zavr�ava na hitnoj. Nau�ila je s time �ivjeti.

- O tome treba otvoreno govoriti, educirati ljude kako upoznati to neugodno iskustvo. Kad je mogao siroti Darwin koji se cijeli �ivot borio s napadajima, svi mo�emo - pronicljivo zaklju�uje spisateljica.

Obilaze psihijatre, piju lijekove i meditiraju...

Pro�le je godine Hugh Grant u jednom intervjuu priznao kako se ve� godinama bori protiv napadaja panike. Glumac najpoznatiji po ulogama romanti�nih zavodnika izjavio je da je taj problem itekako utjecao na njegovu karijeru. Vrhunac krize bio je 2007. godine, kada je Grant snimao film �Music and Lyrics� u kojem mu je partnerica bila Drew Barrymore.

- Nakon snimanja do�ao sam ku�i i na svoje ra�unalo nalijepio post-ite s rije�ima �Nemoj vi�e prihva�ati uloge�. Za vrijeme snimanja filma imao sam pet jezivih napadaja. Cijelo sam vrijeme bio prepun lorazepama.

Nakon dvogodi�nje stanke ipak se vratio poslu, a film �Did You Hear About The Morgans� sa Sarah Jessicom Parker odnedavno se prikazuje kod nas.

Grant je intervjuu izjavio i kako je posjetio gotovo svakog psihijatra u Londonu i pro�ao �niz �udnih i zanimljivih� terapija. Na kraju mu je pomogla spoznaja da ono �to se doga�a njemu nije ne�to rijetko ni nenormalno.

- Jedan mi je tip rekao da se napadaji panike doga�aju kada pretjerano porastu razine prirodnog adrenalina koji trebate za snimanje. Dakle, bude ga previ�e. Treba duboko disati, smiriti se koliko god mo�ete - savjetovao je Grant.

I njegova filmska partnerica Drew Barrymore priznala je kako jo� od djetinjstva pati od napadaja panike. �tovi�e, to joj je �u obitelji�, jer se s njima bori i njezin otac koji uzima lijekove. Za razliku od njega i Granta, ona nikada nije �eljela taj problem rje�avati tabletama �jer joj potiskuju emocije� koje su nu�ne za dobru glumu. Drew, kao i mnogi koji pate od napadaja panike, smatra da ih lije�nici ne razumiju i to ozbiljno ote�ava lije�enje.

Za mnoge zvijezde glavni je okida� napadaja panike, �ini se, crveni tepih. U intervjuu za Vogue 2002. godine Nicole Kidman objasnila je kako navalu panike osjeti �im ugleda fotoaparate.

- Ruke mi se po�inju tresti, imam problema s disanjem, najradije bih pobjegla - rekla je glumica. Dodala je i da ju je njezin, sada biv�i, suprug Tom Cruise umirivao �ap�u�i joj kako je sve u redu. Kako za sada nije pobjegla ni s jednog crvenog tepiha, o�ito je da je i drugi suprug, Keith Urban, uspje�an antidot za napadaje.

Na popisu slavnh s ovim problemom na�li su se i naizgled nesalomljiva Oprah Winfrey i frajer�ina Johnny Depp, a nije zaobi�ao ni Cher, Nicolasa Cagea i Kim Basinger.

Izvor: jutarnji.hr | 20.01.2010 | Autor: Sandra Bolan�a

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 14:11 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 10.02.2010.

3D terapija lije�enja straha

Milijun eura pla�en je ure�aj - kocka koju kontrolira kompjuterska tehnologija i koja emitira snimke koje su dokazano, tvrde rumunjski specijalisti, ljekovite.�

22-godi�nja Tinca posljednjih 7 godina pati od straha od visine. Profesor psihologije sa Sveu�ili�ta u Cluju rekao joj je da su joj �anse za 'ozdravljenje' bitno bolje ako se s tim strahom suo�i. Nakon 12 seansi lije�enja novom 3D metodom Tinca se osje�a kao da bi se mogla popeti na planinu.

'Bilo je stra�no, imate osje�aj kao da �e vas povu�i u ponor, kao da �ete pasti', opisuje Tinca svoje seanse.

�etiri uspravna zida kocke zapravo su ekrani na kojima se emitiraju snimke potrebne za odre�enu terapiju. Nu�no su povezane sa strahom koji mu�i pacijenta. 3D tehnologija �ini da im se sve �ini veoma stvarnim. Npr. na golemim ekranima mo�e se simulirati vo�nju rollercoasterom. To je metoda kojom se lije�i strah od visina.

'Naj�e��i problemi s kojima nam dolaze pacijenti su anksioznost ili depresija', obja�njava psiholog Daniel David.

Na svijetu je svega 50 do 60 ovakvih ure�aja, a seansa unutar terapije stoji oko 12 do 20 eura.

Izvor: dnevnik.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 10:33 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

subota, 06.02.2010.

Iritabilni kolon

Kolon je naziv za debelo crijevo koje povezuje dio tankog crijeva (ileum) sve do crijevnog izlaza (anus). Debelo crijevo zapo�inje tzv. slijepim crijevom ili cekumom na kojem se nalazi crvuljak (apendix), nastavlja se uzlaznim dijelom debelog crijeva, zatim popre�ni kolon i kona�no silazni, koji prelazi u sigmu i zavr�ava izlazim crijevom (rektum).

Sindrom iritabilnog debelog crijeva (kolona) odnosno prenadra�eno debelo crijevo, je �esta grupa poreme�aja; poznat i pod drugim nazivima kao npr. nervozna indigestija, funkcionalna dispepsija, iritabilni kolon, spasti�ki (spasti�ni) kolon te intestinalna neuroza; koji ozna�ava klini�ku cijelinu koja je karakterizirana kombinacijom sljede�ih simptoma: trbu�na bol, izmjenjena funkcija crijeva, zatvor (konstipacija) ili proljev (dijareja), hipersekrecija sluznice kolona, dispepti�ni simptomi (nadutost, mu�nina, anoreksija), razli�iti stupanj anksioznosti ili depresije. Radi se o sindromu koji se javlja kod odraslih osoba, a dvije tre�ine oboljelih su �ene; kod djece je bolest gotovo nepoznata, a kod starijih se dosta rijetko javlja. Neki ovu bolest jo� nazivaju spasti�ki kolon ili neurogeni proljev.

Kra�e patogenetsko razmatranje

Smatra se da tri glavna �imbenika postaju itekako zna�ajni u nastanku sindroma iritabilnog crijeva:

Motorna aktivnost crijeva: Ne postoje poreme�aji bilo pokretljivosti ili elektri�ne aktivnosti crijeva koje bi bile specifi�ne za ovaj sindrom. Me�utim, dosta �esto se mo�e otkriti predivertikularno oboljenje na osnovu pove�ena �irine cirkularnih mi�i�a sigmoidnog crijeva, pove�ane segmentacije i nepropulzivnog intraluminalnog tlaka. Motorna aktivnost debelog crijeva (kolona) je nenormalno pove�ana kod osoba sa bolovima u njemu, npr. poslije objeda, poslije davanja cholecystokinina ili holinergi�kih lijekova, ili poslije emocionalnog stresa.

Psiholo�ki stres: Ve�ina bolesnika sa sindromom iritabilnog debelog crijeva (kolon) ispoljava smetnje u vrijeme stresa. Poreme�aj funkcije debelog crijeva je uobi�ajena tjelesna manifestacija emocijonalne napetosti. Svima nam je dobro poznato da razli�iti emocionalni �inioci mogu dovesti do promjena u funkciji probavnog sustava. Tako se prilikom javnih nastupa bilo koje priorode (studenti, kantautori, predava�i, itd.) pojavljuje suho�a u usnoj duplji, stezanje u grlu; pri psihi�koj napetosti i strahu iznenadni proljev ili gubitak teka; pri neugodnim psihi�kim do�ivljajima mu�nina i povra�anje. Prestankom psihi�kog podra�aja obi�no nestaju i gore navedene tegobe. Me�u psihi�kim �imbenicima znatnu ulogu imaju i razmirice u obitelji i na radnom mjestu, bolest i smrt u obitelji te rastanak od nje, kao i nov�ane pote�ko�e. I psihi�ke traume iz djetinjstva, napetost u obiteljskom �ivotu, alkoholizam, rastava ili gubitak roditelja ili bra�nog partnera, psihi�ka i fizi�ka ka�njavanja, pojave su na koje se �esto nailazi u anamnezi bolesnika s razli�itim funkcionalnim promjenama u probavnom sustavu.

Dijetalne navike: Prehrana sa malo ostataka mo�e biti predisponiraju�i �imbenik u nastajanju ovoga sindroma dok uzimanje alkohola te pu�enje pogor�avaju ve� postoje�u simptomatologiju. Kod odre�enih bolesnika treba uzeti mogu�nost postojanja laktozne nepodno�ljivosti.

Klini�ke manifestacije oboljenja i postavljanje dijagnoze

Od bitne je va�nosti da se isklju�i postojanje organskog oboljenja probavnog sustava kao mogu�i uzrok ovoga sindroma. Obi�no anamnesti�ki podaci ve� ukazuju na nervozu te emocionalne poreme�aji; usmjerena pa�nja na probavni sustav te navike na klizme i laksativna sredstva, mogu biti prominentne crte. Osim toga postoji jako varijabilan kompleks probavnih smetnji; mu�nina i povra�anje, anoreksija, zadah iz usta, nadutost (flatulencija), koli�ni bolovi (prisutni kod skoro svih bolesnika sa ovim sindromom), zatvor ili proljev; histerija ili depresija su nerijetko prisutni. Neki put simptomi se mogu �iriti i na grudni ko� u vidu bolova i pritiska. Uobi�ajeno je da se gore navedeni simptomi pogor�aju sa uzimanjem hrane, kao i da tijekom no�i bolesnik nema nikakvih smetnji.

Treba napomenuti ipak, da no�ni proljevi i bu�enje bolesnika iz sna, poradi probavnih smetnji, �esto je rezultat organskog oboljenja crijeva.

Kada tra�iti lije�ni�ku pomo�?

Ovaj sindrom nije opasan, ali mo�e biti neugodan. Svakako treba provjeriti radi li se o ne�em ozbiljnijem. Rutinskim posjetom lije�niku utvrdit �e se potreba eventualnih pretraga prema vrsti simptoma. �ak i ako pretrage nisu potrebne, lije�nik op�e prakse mo�e dati savjet ili propisati lijek za uklanjanje tegoba.

Pretrage

Ne postoje pretrage kojima bi se utvrdilo postojanje sindroma spasti�kog kolona. Me�utim kako bi se uklonila sumnja na neko drugo oboljenje, lije�nik op�e prakse mo�e preporu�iti krvne pretrage. Drugim bolni�kim pretragama kao �to su RTG kolona kontrastnim sredstvom - barijeva ka�a (upuhivanje zraka i posebne teku�ine u crijevo i snimanje rendgenskim zrakama) ili rektoskopija (umetanje posebnog instrumenta u debelo crijevo kroz zadnje crijevo i pregled unutra�njosti crijeva) isklju�uje se mogu�nost te�e bolesti.

Prilikom fizikalnog pregleda kod oboljelih se otkriva jedna ve�a ili manja trbu�na bolna osjetljivost du� toka debelog crijeva. Sigmoidoskopijom/kolon-ileoskopijom se mogu otkriti �esto izra�eni spazmi (gr�evi), te mukus (sluz) u lumenu (unutra�njosti) debelog crijeva, a �esto se mo�e i isprovocirati nastanak simptoma oboljenja. Rendgenskim pretragama probavnog sustava mogu se otkriti promjene u pokretljivosti (motilitetu) crijeva bez nekih drugih evidentnih abnormalnosti. Od laboratorijskih pretraga neophodno je na�initi kompletnu krvnu sliku te pregled stolice na okultno krvarenje, te isklju�iti eventualnu prisutnost infestacije parazitima te infekcije bakterija patogenih sojeva.

Lije�enje

Jedan od najva�niji aspekta u tretmanu ovoga sindroma je razuvjeravanje pacijenta da se ne radi niokakvom te�kom i organskom oboljenju. Lije�enje ovoga stanja je dosta komplicirano te zahtijeva mnogo strpljenja od strane bolesnika kao i od samog lije�nika. Lije�nik treba protuma�iti bolesniku bit ovog oboljenja te ga upozoriti da njegove te�ko�e nisu posljedica neke organske bolesti, te da ga oslobodi straha od raka ili ulceroznog kolitisa.

Dijeta: Ne postoji jednostavna i jedinstvena dijeta koja se mo�e primjeniti na sve bolesnike sa ovim sindromom. Dijetalna prehrana ne smije biti prestoga i mora biti sastavljena tako da ni koli�inski ni kakvo�om ne izazove preveliku motornu i sekretornu aktivnost probavnog sustava. Neki bolesnici dobro reagiraju na pove�anje celuloznih vlakana u prehrani. Gruba je pogre�ka ako bolesnik sa zatvorom (opstipacijom) izbjegava ili isklju�uje iz prehrane povr�e i vo�e, jer su ti sastavni dijelovi prehrane najbolji podra�aj crijevne peristaltike. Isklju�ivanje mlijeka i mlije�nih proizvoda mo�e dovesti do znatnog pobolj�anja simptoma, kod nekih bolesnika. Potrebno je izbjegavati: kavu, cigarete, grah, gra�ak, bob, gazirana pi�a, umjetna sladila. Prehrana koju koristite treba biti bogata celulozom, kruh s vi�e posija, vi�e cerealija, vo�a i povr�a.

Osobne navike: Od velike je va�nosti uzimanje hrane u odre�eno vrijeme, adekvatno spavanje te tjelovje�banje i relaksacija. Po mogu�nosti trebalo bi da se znatno ograni�i pu�enje i u�ivanje kofeina i alkohola.

Psihoterapija: Kao �to je ve� gore napomenuto, od velike je va�nosti umiriti bolenika te kada se dijagnoza postavi, razuvjeriti ga da ne boluje od nekog organskog oboljenja koje bi moglo biti uzrok njegovih tegoba. Potrebno je analizirati sve one �imbenike koji su doveli do pojave ovoga sindrome i poku�ati da ih bolesnik savlada ili ukloni. Anksiozna stanja i depresiju treba lije�iti na adekvatan na�in.

Simptomatski tretman: U lije�enju ovoga sindroma koriste se spasmolitici, antidijarojici (ukoliko su prisutni proljevi), sedativi te antidepressivi. Biljni mucilogeni (Metamucil) mogu biti od koristi u regulaciji zatvora (opstipacije), izbjegavaju�i tako jake nadra�uju�e laksative, mada je dosta korisnije pribje�i jednoj zdravoj dijeti integriranoj sa dobrom dozom fizi�ke aktivnosti.

Izvor: garevac.org | plivazdravlje.hr

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 19:15 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>