Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/anksioznost123

Marketing

Iritabilni kolon

Kolon je naziv za debelo crijevo koje povezuje dio tankog crijeva (ileum) sve do crijevnog izlaza (anus). Debelo crijevo započinje tzv. slijepim crijevom ili cekumom na kojem se nalazi crvuljak (apendix), nastavlja se uzlaznim dijelom debelog crijeva, zatim poprečni kolon i konačno silazni, koji prelazi u sigmu i završava izlazim crijevom (rektum).

Sindrom iritabilnog debelog crijeva (kolona) odnosno prenadraženo debelo crijevo, je česta grupa poremećaja; poznat i pod drugim nazivima kao npr. nervozna indigestija, funkcionalna dispepsija, iritabilni kolon, spastički (spastični) kolon te intestinalna neuroza; koji označava kliničku cijelinu koja je karakterizirana kombinacijom sljedećih simptoma: trbušna bol, izmjenjena funkcija crijeva, zatvor (konstipacija) ili proljev (dijareja), hipersekrecija sluznice kolona, dispeptični simptomi (nadutost, mučnina, anoreksija), različiti stupanj anksioznosti ili depresije. Radi se o sindromu koji se javlja kod odraslih osoba, a dvije trećine oboljelih su žene; kod djece je bolest gotovo nepoznata, a kod starijih se dosta rijetko javlja. Neki ovu bolest još nazivaju spastički kolon ili neurogeni proljev.

Kraće patogenetsko razmatranje

Smatra se da tri glavna čimbenika postaju itekako značajni u nastanku sindroma iritabilnog crijeva:

Motorna aktivnost crijeva: Ne postoje poremećaji bilo pokretljivosti ili električne aktivnosti crijeva koje bi bile specifične za ovaj sindrom. Međutim, dosta često se može otkriti predivertikularno oboljenje na osnovu povećena širine cirkularnih mišića sigmoidnog crijeva, povećane segmentacije i nepropulzivnog intraluminalnog tlaka. Motorna aktivnost debelog crijeva (kolona) je nenormalno povećana kod osoba sa bolovima u njemu, npr. poslije objeda, poslije davanja cholecystokinina ili holinergičkih lijekova, ili poslije emocionalnog stresa.

Psihološki stres: Većina bolesnika sa sindromom iritabilnog debelog crijeva (kolon) ispoljava smetnje u vrijeme stresa. Poremećaj funkcije debelog crijeva je uobičajena tjelesna manifestacija emocijonalne napetosti. Svima nam je dobro poznato da različiti emocionalni činioci mogu dovesti do promjena u funkciji probavnog sustava. Tako se prilikom javnih nastupa bilo koje priorode (studenti, kantautori, predavači, itd.) pojavljuje suhoća u usnoj duplji, stezanje u grlu; pri psihičkoj napetosti i strahu iznenadni proljev ili gubitak teka; pri neugodnim psihičkim doživljajima mučnina i povraćanje. Prestankom psihičkog podražaja obično nestaju i gore navedene tegobe. Među psihičkim čimbenicima znatnu ulogu imaju i razmirice u obitelji i na radnom mjestu, bolest i smrt u obitelji te rastanak od nje, kao i novčane poteškoće. I psihičke traume iz djetinjstva, napetost u obiteljskom životu, alkoholizam, rastava ili gubitak roditelja ili bračnog partnera, psihička i fizička kažnjavanja, pojave su na koje se često nailazi u anamnezi bolesnika s različitim funkcionalnim promjenama u probavnom sustavu.

Dijetalne navike: Prehrana sa malo ostataka može biti predisponirajući čimbenik u nastajanju ovoga sindroma dok uzimanje alkohola te pušenje pogoršavaju već postojeću simptomatologiju. Kod određenih bolesnika treba uzeti mogućnost postojanja laktozne nepodnošljivosti.

Kliničke manifestacije oboljenja i postavljanje dijagnoze

Od bitne je važnosti da se isključi postojanje organskog oboljenja probavnog sustava kao mogući uzrok ovoga sindroma. Obično anamnestički podaci već ukazuju na nervozu te emocionalne poremećaji; usmjerena pažnja na probavni sustav te navike na klizme i laksativna sredstva, mogu biti prominentne crte. Osim toga postoji jako varijabilan kompleks probavnih smetnji; mučnina i povraćanje, anoreksija, zadah iz usta, nadutost (flatulencija), količni bolovi (prisutni kod skoro svih bolesnika sa ovim sindromom), zatvor ili proljev; histerija ili depresija su nerijetko prisutni. Neki put simptomi se mogu širiti i na grudni koš u vidu bolova i pritiska. Uobičajeno je da se gore navedeni simptomi pogoršaju sa uzimanjem hrane, kao i da tijekom noći bolesnik nema nikakvih smetnji.

Treba napomenuti ipak, da noćni proljevi i buđenje bolesnika iz sna, poradi probavnih smetnji, često je rezultat organskog oboljenja crijeva.

Kada tražiti liječničku pomoć?

Ovaj sindrom nije opasan, ali može biti neugodan. Svakako treba provjeriti radi li se o nečem ozbiljnijem. Rutinskim posjetom liječniku utvrdit će se potreba eventualnih pretraga prema vrsti simptoma. Čak i ako pretrage nisu potrebne, liječnik opće prakse može dati savjet ili propisati lijek za uklanjanje tegoba.

Pretrage

Ne postoje pretrage kojima bi se utvrdilo postojanje sindroma spastičkog kolona. Međutim kako bi se uklonila sumnja na neko drugo oboljenje, liječnik opće prakse može preporučiti krvne pretrage. Drugim bolničkim pretragama kao što su RTG kolona kontrastnim sredstvom - barijeva kaša (upuhivanje zraka i posebne tekućine u crijevo i snimanje rendgenskim zrakama) ili rektoskopija (umetanje posebnog instrumenta u debelo crijevo kroz zadnje crijevo i pregled unutrašnjosti crijeva) isključuje se mogućnost teže bolesti.


Prilikom fizikalnog pregleda kod oboljelih se otkriva jedna veća ili manja trbušna bolna osjetljivost duž toka debelog crijeva. Sigmoidoskopijom/kolon-ileoskopijom se mogu otkriti često izraženi spazmi (grčevi), te mukus (sluz) u lumenu (unutrašnjosti) debelog crijeva, a često se može i isprovocirati nastanak simptoma oboljenja. Rendgenskim pretragama probavnog sustava mogu se otkriti promjene u pokretljivosti (motilitetu) crijeva bez nekih drugih evidentnih abnormalnosti. Od laboratorijskih pretraga neophodno je načiniti kompletnu krvnu sliku te pregled stolice na okultno krvarenje, te isključiti eventualnu prisutnost infestacije parazitima te infekcije bakterija patogenih sojeva.

Liječenje

Jedan od najvažniji aspekta u tretmanu ovoga sindroma je razuvjeravanje pacijenta da se ne radi niokakvom teškom i organskom oboljenju. Liječenje ovoga stanja je dosta komplicirano te zahtijeva mnogo strpljenja od strane bolesnika kao i od samog liječnika. Liječnik treba protumačiti bolesniku bit ovog oboljenja te ga upozoriti da njegove teškoće nisu posljedica neke organske bolesti, te da ga oslobodi straha od raka ili ulceroznog kolitisa.

Dijeta: Ne postoji jednostavna i jedinstvena dijeta koja se može primjeniti na sve bolesnike sa ovim sindromom. Dijetalna prehrana ne smije biti prestoga i mora biti sastavljena tako da ni količinski ni kakvoćom ne izazove preveliku motornu i sekretornu aktivnost probavnog sustava. Neki bolesnici dobro reagiraju na povećanje celuloznih vlakana u prehrani. Gruba je pogreška ako bolesnik sa zatvorom (opstipacijom) izbjegava ili isključuje iz prehrane povrće i voće, jer su ti sastavni dijelovi prehrane najbolji podražaj crijevne peristaltike. Isključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda može dovesti do znatnog poboljšanja simptoma, kod nekih bolesnika. Potrebno je izbjegavati: kavu, cigarete, grah, grašak, bob, gazirana pića, umjetna sladila. Prehrana koju koristite treba biti bogata celulozom, kruh s više posija, više cerealija, voća i povrća.

Osobne navike: Od velike je važnosti uzimanje hrane u određeno vrijeme, adekvatno spavanje te tjelovježbanje i relaksacija. Po mogućnosti trebalo bi da se znatno ograniči pušenje i uživanje kofeina i alkohola.

Psihoterapija: Kao što je već gore napomenuto, od velike je važnosti umiriti bolenika te kada se dijagnoza postavi, razuvjeriti ga da ne boluje od nekog organskog oboljenja koje bi moglo biti uzrok njegovih tegoba. Potrebno je analizirati sve one čimbenike koji su doveli do pojave ovoga sindrome i pokušati da ih bolesnik savlada ili ukloni. Anksiozna stanja i depresiju treba liječiti na adekvatan način.

Simptomatski tretman: U liječenju ovoga sindroma koriste se spasmolitici, antidijarojici (ukoliko su prisutni proljevi), sedativi te antidepressivi. Biljni mucilogeni (Metamucil) mogu biti od koristi u regulaciji zatvora (opstipacije), izbjegavajući tako jake nadražujuće laksative, mada je dosta korisnije pribjeći jednoj zdravoj dijeti integriranoj sa dobrom dozom fizičke aktivnosti.

Izvor: garevac.org | plivazdravlje.hr

Post je objavljen 06.02.2010. u 19:15 sati.